U Hrvatskoj gospodarskoj komori poručuju da su nužni veća ulaganja, inovacije, digitalizacija i učinkovitije korištenje resursa, uz jaču ulogu države kroz potpore i kvalitetnije upravljanje poljoprivrednim zemljištem
U Hrvatskoj gospodarskoj komori poručuju da su nužni veća ulaganja, inovacije, digitalizacija i učinkovitije korištenje resursa, uz jaču ulogu države kroz potpore i kvalitetnije upravljanje poljoprivrednim zemljištem
Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje pada, a potrošači plaćaju visoke cijene zbog uvoza i slabe domaće ponude, upozoravaju analitičari. Kao ključ izlaska iz krize ističu se ulaganja u produktivnost i konkurentnost. Razgovor s poljoprivrednim analitičarem Miroslavom Kuskunovićem obavio je i objavio HRT.
Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra da su opravdanja poput klimatskih promjena, pandemije i poremećaja na globalnom tržištu samo djelomično točna. Upozorava da bi usporedba proizvodnje prije i nakon ulaska u EU pokazala stvarne razmjere pada te da Hrvatska u vrijeme kada hrana postaje strateško pitanje bilježi slabije rezultate i više cijene.
Temeljni problem vidi u nedovoljnoj proizvodnji i izostanku viškova, zbog čega se trgovački lanci oslanjaju na uvoz. To potvrđuje i rekordni vanjskotrgovinski deficit prehrambenih proizvoda, koji je lani iznosio 1,9 milijardi eura, dok se ove godine očekuje da će premašiti dvije milijarde. Većina proizvodnji stagnira ili pada, a odgovornost se, kaže, rijetko traži u domaćoj produktivnosti i konkurentnosti.
Prema podacima DZS-a, vrijednost poljoprivredne proizvodnje ove će godine pasti na 2,83 milijarde eura, nakon snažnog pada u 2023. U Hrvatskoj gospodarskoj komori poručuju da su nužni veća ulaganja, inovacije, digitalizacija i učinkovitije korištenje resursa, uz jaču ulogu države kroz potpore i kvalitetnije upravljanje poljoprivrednim zemljištem.
Više možete saznati ovdje.
"Njima je umjesto Woodstocka danas predbračna čistoća. Jedan zastupnik u Europskom parlamentu je čak rekao živimo u diktaturi ljudskih prava'', kazao je. Mladi to prihvaćaju jer ne dobivaju promjene koje žele, istaknuo je Gotovac, stoga biraju one koje im se čine jednostavnije
Podaci međunarodnog istraživanja ESPAD iz 2024. pokazuju da je alkohol barem jednom u životu konzumiralo oko 90 posto učenika, dok ih je 56 posto pilo u posljednjih 30 dana. Oko 42 posto 16-godišnjaka prakticiralo je ekscesivno pijenje u jednoj prigodi, što je značajno iznad europskog prosjeka od 30 posto. Kao najčešći motivi za pijenje navode se osobno zadovoljstvo i ugoda
Najviša dnevna temperatura zraka između 8 i 13, na Jadranu od 13 do 17 stupnjeva Celzija
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
