Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, plaćamo visoke cijene uvoza

Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane, vrijednost poljoprivredne proizvodnje pada, a potrošači plaćaju visoke cijene zbog uvoza i slabe domaće ponude, upozoravaju analitičari. Kao ključ izlaska iz krize ističu se ulaganja u produktivnost i konkurentnost. Razgovor s poljoprivrednim analitičarem Miroslavom Kuskunovićem obavio je i objavio HRT.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra da su opravdanja poput klimatskih promjena, pandemije i poremećaja na globalnom tržištu samo djelomično točna. Upozorava da bi usporedba proizvodnje prije i nakon ulaska u EU pokazala stvarne razmjere pada te da Hrvatska u vrijeme kada hrana postaje strateško pitanje bilježi slabije rezultate i više cijene.

Temeljni problem vidi u nedovoljnoj proizvodnji i izostanku viškova, zbog čega se trgovački lanci oslanjaju na uvoz. To potvrđuje i rekordni vanjskotrgovinski deficit prehrambenih proizvoda, koji je lani iznosio 1,9 milijardi eura, dok se ove godine očekuje da će premašiti dvije milijarde. Većina proizvodnji stagnira ili pada, a odgovornost se, kaže, rijetko traži u domaćoj produktivnosti i konkurentnosti.

Prema podacima DZS-a, vrijednost poljoprivredne proizvodnje ove će godine pasti na 2,83 milijarde eura, nakon snažnog pada u 2023. U Hrvatskoj gospodarskoj komori poručuju da su nužni veća ulaganja, inovacije, digitalizacija i učinkovitije korištenje resursa, uz jaču ulogu države kroz potpore i kvalitetnije upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

Više možete saznati ovdje.