"Već je u trećem kvartalu zabilježeno usporavanje gospodarstva u odnosu na kvartal ranije, a dodatno bi, u posljednjem tromjesečju godine, godišnja stopa rasta mogla usporiti na oko 2 posto ili niže, zbog osjetnog slabljenja inozemne potražnje te negativnog efekta na inflacije i pada realnog dohotka na osobnu potrošnju", kazali su poslodavci
"Već je u trećem kvartalu zabilježeno usporavanje gospodarstva u odnosu na kvartal ranije, a dodatno bi, u posljednjem tromjesečju godine, godišnja stopa rasta mogla usporiti na oko 2 posto ili niže, zbog osjetnog slabljenja inozemne potražnje te negativnog efekta na inflacije i pada realnog dohotka na osobnu potrošnju", kazali su poslodavci
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak su poručili da je rast BDP-a u trećem kvartalu očekivan, zahvaljujući snažnom performansu turizma, bržem rastu robnog izvoza u odnosu na uvoz te intenziviranju investicija, ali upozoravaju da će u četvrtom kvartalu Hrvatska vjerojatno ući u tehničku recesiju, pa stoga nije vrijeme za dodatno oporezivanje.
DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je sporiji rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao 8,7 posto, no to je već šesti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize.
Nadalje, prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju na kvartalnoj razini palo 0,4 posto.
"U trećem kvartalu vidjeli smo očekivano snažan rast BDP-a zahvaljujući snažnom performansu turizma, ali i bržem rastu robnog izvoza u odnosu na uvoz te ubrzanju rasta investicija. Također bilježimo snažan doprinos zaliha", kazali su iz HUP-a.
Istaknuli su kako ostaju pri procjeni da će BDP-a u 2022. rasti po stopi od 6 posto, što je snažan rast naročito u odnosu na prosjek Europske Unije, koja će rasti po gotovo upola nižoj stopi od 3,2 posto.
"Tu manje - više staju dobre vijesti za domaće gospodarstvo", poručili su iz HUP-a.
Naime, kako napominju, u zadnjem ovogodišnjem kvartalu domaće gospodarstvo vjerojatno će ući u tehničku recesiju, koja može potrajati do proljeća 2023. godine.
"Već je u trećem kvartalu zabilježeno usporavanje gospodarstva u odnosu na kvartal ranije, a dodatno bi, u posljednjem tromjesečju godine, godišnja stopa rasta mogla usporiti na oko 2 posto ili niže, zbog osjetnog slabljenja inozemne potražnje te negativnog efekta na inflacije i pada realnog dohotka na osobnu potrošnju", kazali su poslodavci.
U 2023. godini, kako su naveli, BDP bi mogao zabilježiti manji pad u skladu s nadolazećom recesijom u eurozoni te negativnim utjecajem inflacije na kupovnu moć. "Zbog nepovoljnih okolnosti u okruženju, zadnje što bi nositelji ekonomskih politika trebali raditi je nametati dodatni porez na dobit", istaknuli su iz HUP-a.
Hrvatskim tvrtkama, kako navode, već se otkazuju narudžbe "i sada nam treba snaga da preživimo recesiju i zadržimo radna mjesta".
"Dodatni porez će sigurno zaustaviti investicije u razvoj, a to znači da neće biti novih radnih mjesta niti rasta plaća", upozoravaju iz udruge poslodavaca.
Ističu kako se primjenom poreza u obliku koji je predložen kažnjavaju najuspješnije tvrtke u Hrvatskoj, tvrtke koje najviše pune proračun, zapošljavaju najviše ljudi, isplaćuju najveće plaće i najviše ulažu. Također, napominju da se kreiraju neizvjesnost i nesigurnost u poslovanje u Hrvatskoj, što bi moglo potaknuti bijeg investicija i poduzetnika iz Hrvatske prema zemljama s pozitivnim odnosnom prema poduzetništvu i ulaganjima.
"Umjesto oporezivanja HUP poziva Vladu na razgovore o mjerama kojima ćemo se obraniti od nadolazećeg usporavanja gospodarstva i osigurati stabilnost ekonomije. HUP se zalaže za daljnje porezno rasterećenje gospodarstva u cilju poboljšanja konkurentnosti privatnih nefinancijskih poduzeća, posebno izvoznika u izazovnim vremenima", zaključuje se u komentaru HUP-a.
Čelnik IDS-a je to izjavio osvrnuvši se na jučerašnju izjavu izjavu predsjednika SDP-a Peđe Grbina na konferenciji za medije da "za IDS Zoran Milanović nije prihvatljiv kandidat za premijera", iako se, kaže Paus, IDS o Zoranu Milanoviću kao kandidatu za premijera nikada nije službeno očitovao
Za kupnju ukupno dvanaest Rafalea iz državnog je proračuna osigurano ukupno 1,13 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2026.godine * Ugovorom između Hrvatske i Francuske također je obuhvaćena vojna suradnja
Milanović je izašao iz zone komfora i napravio ono što je u tom trenutku, po meni, trebao. Pokazao je veliku dozu odgovornosti u trenutku u kojem se Hrvatska nalazi. Skrenuo je pozornost na izbore, bila je veća izlaznost. Ja mu na tome zahvaljujem, rekao je Grbin
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
