Hrvatska je u svibnju bilježila manji broj posjetitelja i noćenja u odnosu na isto vrijeme prošle godine. Broj stranih gostiju pao je za 9 posto, a broja noćenja za 17 posto. Najviše se istaknuo pad broja gostiju iz Njemačke koji su jedni od najmnogobrojnijih u Hrvatskoj. Prošle je godine i najviše stranih nautičara bilo iz Njemačke. Plovila pod njemačkom zastavom činila su skoro 16 posto plovila na stalnom vezu i oko 13 posto plovila u tranzitu prema podacima DZS-a.
O stanju u nautičkom turizmu povodom početka ove turističke sezone razgovarali smo sa Seanom Lisjakom, predsjednikom Udruženja marina pri HGK.
Kakav je početak nautičkog turizma ove godine, je li se broj nautičara smanjio u odnosu na lani, kao što se smanjio broj posjetitelja općenito u svibnju?
Početak nautičke sezone obilježen je kasnijim uskršnjim blagdanima ali po podacima kojima raspolažemo za kumulativ 01.01.-30.06. možemo izvući nekoliko zaključaka. U 2024. godini imali smo 199.045 dolazaka i 1.127.731 noćenja. Redoslijed zemalja iz kojih su bili najbrojniji klijenti je bio: Austrija, Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Češka, Poljska, SAD, Velika Britanija. Prosječno vrijeme provedeno na plovilu je bilo 5,7 dana.
Ove, 2025. godine imamo 199.368 dolazaka, što je svega 0,16 % više te imamo 1.139.316 noćenja, 1 % više. Prosječno vrijeme provedeno na plovilima za kumulativ do kraja lipnja 2025. godine je 5,7 dana kao i prošle godine. Također, promijenila se i struktura i redoslijed najzastupljenijih zemalja iz kojih dolaze najbrojniji klijenti tako da je redoslijed za ovu godinu drukčiji: Njemačka, Austrija, Hrvatska, Češka, Slovenija, SAD, Poljska, Velika Britanija, Slovačka.
Novi podaci za lipanj znatno su promijenili stanje. Naime, za kumulativ od početka siječnja do kraja svibnja podaci su pokazivali 4,7 % više dolazaka, ali 8,9 % manje noćenja te je prosječno vrijeme provedeno na plovilima bilo nešto manje.
Što se tiče stanja popunjenosti vezova u marinama, ne raspolažemo trenutnim egzaktnim podacima, ali u razgovoru sa ostalim članicama Grupacije marina, smatramo da je stanje zadovoljavajuće i da nema bitnih odstupanja u odnosu na 2024. godinu.
Sean Lisjak
Kako mislite da će se sezona nastaviti?
Prema informacijama od kolega iz chartera, vlada određena doza zabrinutosti stanjem bookinga za srpanj, kolovoz... Teško je reći i točno procijeniti, ali pojedine charter kompanije bilježe i 25 posto manje bookinga u nadolazećem razdoblju, tako da ne vlada veliki optimizam. Samim smanjenjem broja charter plovila u opticaju se smanjuje i broj tranzita po marinama, tako da će se i u tom segmentu poslovanja to sigurno negativno odraziti na financijskom planu.
Jesu li se podizale cijene vezova u marinama?
Svaka naša članica Grupacije, luka nautičkog turizma-marina, vodi autonomno svoje poslovanje i tako donosi i odluke o formiranju svojih cijena. Naravno da se u svjetlu konstantne inflacije, poskupljenja života i pada kupovne moći mora pratiti trošak plaća vlastitih zaposlenika, ostalih ulaznih troškova pa su i menadžmenti marina reagirali u tom smislu i korigirali cijene svojih usluga. Rasponi korekcije cijena se kreću 4-15 %, ovisno koju članicu promatrate, ali i koju vrstu usluge.
Prosječna popunjenost kapaciteta vezova je prošle godine bila 68 %, mislite li da će se taj postotak zadržati i ove godine, ili će pasti/rasti?
Ovisi. U tom postotku se nalaze i brojna plovila svih charter kompanija koja su smještena po našim marinama i ako dođe do velikih poremećaja u poslovanju chartera u 2025. može se dogoditi da se i otkaže određeni broj ugovora o vezu.
Turisti u Hrvatskoj se sve više žale na visoke cijene, je li to slučaj i s nautičarima? Zadržavaju li se više na brodovima ili još uvijek vrijedi teza da su to gosti koji najviše troše?
Svakodnevno svjedočimo o brojnim poskupljenjima duž jadranske obale, posebno početkom turističke sezone. Imali smo prilike i prošle sezone vidjeti zaista neopravdano visoke cijene pojedinih usluga, počevši od naplate noćenja na sidrištima bez potrebne popratne infrastrukture, usluge zbrinjavanja otpada, opskrbe, ugostiteljskih usluga i sl. Sve to i naročito stalna medijska zainteresiranost za takve ekstremne slučajeve, stvaraju dojam da je to generalno prisutno duž cijele obale, što smatram nekorektnim.
Ove godine će se ponovno raditi anketiranje naših gostiju duž svih marina u sklopu istraživanja Thomas nautike, Instituta za turizam pa ćemo dobiti relevantan odgovor na pitanje jesu li nautičari i dalje klijenti koji najviše troše. Činjenica je da su to sve ove godine bili i nadamo se da će tako i ostati. Glavnina sezone je ispred nas i treba se strpiti prije donošenja bilo kakvih zaključaka.
Arhiva
Smatrate li da u Hrvatskoj postoji nešto što na neki način sprječava daljnji razvoj nautičkog turizma? Ako da, na koji način mislite da bi se to moglo riješiti?
Brojni prijedlozi Udruženja nautičkog turizma, Grupacije chartera i Grupacije marina koji su upućeni resornim ministarstvima, MMPII i MINTS, rijetko padaju na plodno tlo.
Pokušavamo konkretnim prijedlozima poboljšati protočnost i lakše zapošljavanje radne snage, prvenstveno u charteru gdje je prisutna izuzetna sezonalnost i povremena tjedna intenzivna potreba za radno snagom. Pokušavali smo obrazložiti i apsurdnost tumačenja isteka koncesija postojećih marina na način kako je to zakonodavac usvojio, dali smo prijedloge koji su u suglasju sa svim pozitivnim zakonskim rješenjima, a sve radi omogućavanja nastavka investicijskih ciklusa i zamaha i pred sam kraj koncesijskog razdoblja, ali očito ne postoji razumijevanja i zainteresiranosti da se nešto konkretno poduzme.
Ukazujemo na činjenicu da je potrebno obuzdati nekontrolirani rast hrvatske charter flote njenom kategorizacijom, određivanjem određenih kriterija koji bi rezultirali korekcijom sada ogromnog broja plovila koja su u ponudi i logično, sama sebi ruše moguću prodajnu cijenu najma.
Riješiti se može samo i isključivo na način da se čuje što govorimo, argumentirano proanalizira i u cilju zajedničkog boljitka i primjeni u praksi.
