PRIJEVARE PUTEM INTERNETA Svi bi trebali znati što su PHISHING, SMISHING ILI VISHING

Policijska uprava splitsko-dalmatinska objavila je da je u 2022. godini zabilježen veći broj računalnih prijevara, njih 196, nego godinu ranije (117) te je objavila nekoliko primjera koji pokazuju kojim se metodama služe prevaranti.

Na porast broja računalnih prijevara svakako utječe i činjenica da se građani sve više služe internetom prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, kao na primjer prodaje i kupnje različitih predmeta. Nadalje, putem interneta nude se i različite mogućnosti investicijskih ulaganja.

Svakako sve smo više i sve češće na internetu, obavljamo svakodnevne poslove, plaćamo račune, kupujemo odjeću i time se povećava rizik da ćete u skoroj budućnosti ili već jeste, doći u dodir i s prevarantima koji na ovaj način pokušavaju steći nezakonitu materijalnu korist.

Svatko od nas susreo se s nekim oblikom internetske prijevare. Različiti oblici elektronske pošte kojima nas nepoznate osobe obavještavaju o velikom nasljeđu, mogućnošću brze i lake zarade. Čak i kupnja preko interneta, ukoliko nismo oprezni, može biti rizik…svatko od nas može nasjest. Sigurno ste do sada dobili i pokoju SPAM poruku, lažni poziv ili možda čak ucjenu. Iza njih se nalaze prevaranti- osobe koje imaju namjeru ukrasti vam novac.

Vrste prijevara na internetu

Kako bi se mogli zaštititi, potrebno je informirati se te je splitska policija stoga objavila popis najčešćih oblika prijevara na internetu.

S obzirom na način izvršenja, najčešće se pojavljuju sljedeće vrste prijevara na internetu i putem interneta:

1. Krađe identiteta (samostalno kazneno djelo ili pripremna radnja):

Vishing – Krađa identiteta pozivom: Telefonska prijevara u kojoj počinitelji zovu i pokušavaju navesti sugovornika da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva.

Phishing – Mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: Počinitelji šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.

Smishing – Krađa identiteta SMS-om: Pokušaj je počinitelja da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.

Krađa osobnih podataka kroz kanale društvenih mreža, poput Facebooka i sl.

2. CEO prijevara / direktorska prijevara: počinitelji se predstavljaju da su rukovoditelji ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode djelatnike da uplate novčani iznos na njihov račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa.

3. BEC (Business Email Compromise) prijevara ili Prijevara s računima: počinitelji se predstavljaju da su klijenti/dobavljači i navode djelatnike trgovačkog društva da plate buduće račune na drugi bankovni račun.

4. Krivotvorene internetske stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke (ili tvrtki za dostavu) s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada neka osoba klikne na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko sitnih razlika.

Aktualni oblik ovih prijevara je kada oglašavate prodaju putem oglasnika, počinitelji traže od Vas informacije o računu, kreditnoj kartici, kako bi “uplatili” traženi iznos za vaš oglašeni predmet.

Primjer: Na internet oglasniku, na oglas o prodaji artikla se javio potencijalni kupac, kojom prilikom je oštećenom poslao link za upis podataka o bankovnoj kartici, u svrhu “izvršenja uplate”. No umjesto uplate za kupnju artikla, oštećenom je korištenjem podataka njegove bankovne kartice, počinitelj s bankovnog računa izvršio dvije transakcije prema platformi za trgovinu kriptovalutama.

5. Romantične prijevare: počinitelji se pretvaraju da su zainteresirane za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

6. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: počinitelji navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute ili im daju „izvrsnu“ lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.

7. Ransomware računalni programi – napadi na računala i podatke

Kada su Vaši podaci na računalima kriptirani, te im više niste u mogućnosti pristupiti, a na Vašu adrese elektroničke pošte dostavljena je ucjenjivačka poruka kojom nepoznate osobe traže uplatu iznosa u virtualnim valutama u zamjenu za pomoć u otključavanju podataka, radi se o tzv. ransomware računalnim programima. To su zlonamjerni programi, koji se distribuiraju od strane nepoznatih osoba, a usmjereni su na građane, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem pribavljanja protupravne financijske koristi.

Kako se zaštititi?

Kako ne biste sami postali žrtve kaznenog djela, policija je objavila savjete koji vam mogu pomoći da se zaštitite.

- Pročitajte obavijesti i savjete pružatelja usluge kupnje / prodaje, za sigurnu kupnju putem njihove stranice

– Ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime a nikako CVC/CVV kod( kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice, a koji se koristi kod internetskih plaćanja)

– Nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu prijavite svojoj banci.

– Budite sumnjičavi prema ponudama za unosne investicijske mogućnosti kao što su dionice, obveznice, kriptovalute, plemeniti metali i uvijek tražite nepristrani financijski savjet prije nego što date novac ili uložite sredstva nepoznatoj osobi.

– Budite sumnjičavi i obavite detaljne provjere ako sumnjate na prevaru! Oprezno, prije klika!