"SRIJEDOM U DVA" Aleksandar Stanković u Puli ugostio stručnjaka za umjetnu inteligenciju Mislava Malenicu koji je i suprugu našao pomoću algoritma: "AI nam treba pomoći da lakše donosimo dobre odluke"

Umjetna inteligencija (Artificial Intelligence, AI), iako izuzetno popularna i česta tema u posljednjih par godina, nije nova disciplina. Njen je razvoj započeo, naime, još sredinom prošlog stoljeća, ali ju je izuzetno brz razvoj kompjuterskih tehnologija u kratkom razdoblju uključio u život i od pojma iz mašte pretvorio svakodnevicu.

Danas se može reći da, tko je jednom koristio vremensku prognozu na pametnom telefonu, taj je bio u doticaju s umjetnom inteligencijom. Nije zgorega napomenuti da, do prije samo 20 godina, ni pojam pametnog telefona nismo poznavali pa je sasvim logično očekivati da će umjetna inteligencija jednako tako i u narednih godinu zaći u sfere života u kojima još nije bila. Tamo gdje je već sada prisutna pak, njen će utjecaj postati još intenzivniji.

Ne čudi stoga što je treća pulska ICT konferencija „Let's Grow!“, koja je jučer održana u hotelu Histrija, cijeli svoj program posvetila, ne samo umjetnoj inteligenciji, već upravo pitanjima koja je prate i oblastima u kojima se već 'udomaćila'.

Uz informatičare i developere, jučer su tako o prednostima, opasnosti i koristima AI, tehničkim, ali i etičkim pitanjima, pričali liječnici, psiholozi, političari, poduzetnici i pravnici. Velika posjećenost i suradljiva publika potvrdili su da je u Istri ovo itekako tražena tema.

Nema umjetne inteligencije bez samosvijesti

A kako to izgleda kada 'duh izađe iz boce' pa umjetna inteligencija napusti svoje kreatore i uđe u sve pore života, možda je najbolje dočarao susret u kom su 'snage odmjerili' Nikola Pavešić, Infobipov direktor za developersko iskustvo i startupe, i astronom i pedagog Korado Korlević.

Iskrenim i provokativnim setom pitanja iz perspektive developera, Pavešić je načeo razgovor na temu „Umjetna inteligencija ne postoji?“, izazvavši Korlevića u zanimljiv duel.

- Nitko nije ni rekao da postoji, rekao je pomalo šaljivo na samom početku Korlević, dodavši i da su mnoge stvari pitanje načina na koji ih doživljavamo. Današnji su sustavi umjetne inteligencije ekspertni i izuzetno kvalitetni, rekao je, ali ono što je stvarno filozofsko pitanje jest pojava samosvijesti.

- Ja ništa od toga ne priznajem do trenutka kad mreža kaže – mislim, dakle jesam. Onda nemamo stroj s druge strane nego imamo misaono biće koje je naše dijete i s kojim imamo jedan novi i neobičan odnos. I ne samo to, to je dijete koje će biti pametnije od nas. Dakle, dokle god ne dobijemo samosvjesnu mrežu, ne prihvaćam da postoji nešto što je umjetna inteligencija, rekao je Korlević.

Korlević i Pavešić

Na Pavešićevo pitanje očekuje li da će ona zaista razviti samosvijest, odgovorio kako neki znanstvenici tvrde da se to već dogodilo. No, vrijedi imati na umu, veli Korlević, da mi nećemo nužno znati kada se to desi.

A u samom duhu konferencije, zaključio je i da je vrijeme da pažnju umjetnoj inteligenciji posvete druge znanosti jer „informatičari sada nemaju više što puno reći“. Oni su svoj posao, smatra astronom, završili do 2015. godine kada su napravljeni evolucijski algoritmi.

- Imaš živo biće koje sada kreće rasti, jedem razvija se, troši puno energije postaje sve bolje i bolje i jednog trenutka će se desiti – mislim, dakle jesam, dodao je. A put do samosvijesti postupno se utire milijunima informacija o problemima i upitima koje ljudi sami unose u Chat GPT pa se, smatra Korlević, može samo očekivati kada će ovaj vid umjetne inteligencije to početi razumijevati.

Iako neki misle da ništa savršenije od čovjeka ne može nastati, zaključio je, evolucijski algoritmi su već tu, usavršavaju se i sutra će biti bolji nego danas.

Stanković i Malenica

Digitalna bića u „Srijedom u dva“

A kako se u ovu priču uklapa pojam 'digitalnog bića' ispričao je Mislav Malenica, direktor tvrtke Mindsmiths i osnivač hrvatske Udruge za umjetnu inteligenciju CroAi, kojeg je u razgovoru pod nazivom „Srijedom u dva“, ugostio urednik istog nedjeljnog formata, Aleksandar Stanković.

Po mnogo čemu nesvakidašnja osoba, Mislav je prije 15 godina, ne želeći gubiti vrijeme na neuspješne veze algoritmom odlučio pronaći i suprugu. S pet pitanja, rasporedom i standardiziranom komunikacijom kako bi skratio vrijeme razgovora, koja su kandidatkinje dijelila u četiri kategorije, susreo se s oko 1.000 djevojaka i u dva mjeseca našao sadašnju suprugu, nuklearnu fizičarku i sada već majku njihovo šestoro djece. Bila je to upravo ona kandidatkinja koja je najlošije odgovorila na pitanja, smije se danas Malenica. No priča čovjeka koji samog sebe zove optimizatorom budućnosti, priznao je Stanković, dovoljno je zabavna da se jednom ispriča i u nedjeljnoj emisiji.

Razvoj AI, što se Malenice tiče, bila je aktualna prije pet godina, a sada je već ustupila mjesto nekim drugim temama i usavršavanju korisničkog iskustva.

-  Slično je bilo i s Internetom u početku. Jedno vrijeme se pričalo o alatu, da bi onda naišla faza kada, da bi izmislio Nettflix ili Spotify, uopće nisi morao poznavati Internet. Bilo je dovoljno znati što korisnik želi. U ovom trenutku je završilo doba inženjera u AI. Ako netko sada radi alate, a nije počeo prije pet godina, to je izgubljena bitka. Sada je doba dizajna i biznis modela, kako te alate koji već postoje iskoristiti na pravi način, smatra Malenica, koji je kao dobitnu kombinaciju za Istru predložio kombinaciju teme dugovječnosti i hospitalitija. Na nju bi se, kaže, osobno kladio.

Iako često koristi, za neke zastrašujući, pojam digitalnog bića, može se reći  da je upravo Malenica demistificirao i priču o 'oživljavanju' umjetne inteligencije, objasnivši da njena uloga nije takva i da se često miješaju nespojivi pojmovi. Zbog toga je i pojam digitalnog bića ponekad neshvaćen.

- Medicina će se promijeniti iz načina 'ja te liječim kad si bolestan' u 'ja sprječavam da se razboliš'. Kako? Tako što sam ti kreirao digitalno biće koje je s tobom svaki dan, daje ti savjet što da napraviš i drži te pod nadzorom. Ono ne mijenja doktora, ono uključi i doktora i bolnicu kad ti treba i pomaže ti da ne zaglibiš, objasnio je, dodavši da je cilj ovakvog digitalnog bića da nam olakša donošenje kvalitetnih odluka.

- Ja ne želim više plaćati šišanje. To je stvar prošlosti. Želim platiti nekome tko će se pobrinuti da dobro izgledam i podsjetiti me da 30 dana nisam bio na šišanju, a uskoro putujem. Nekoga tko će se pobrinuti da mi auto bude oprano, dodao je, siguran da je upravo ovo zona umjetne inteligencije koja će vladati u narednom razdoblju.

Gaming soba

Do kraja konferencije posjetitelji su se susreli s informacijama o primjeni umjetne inteligencije u medicini, na fakultetu, ali i u ugostiteljstvu , a paralelno s glavnim programom, posjetitelji željni interaktivnog i gejmerskog sadržaja, imali su prilike boraviti u Šou programu i Gaming zoni te iskusititi 'speed dating' s potencijalnim poslodavcima koje su predstavljale tvrtke Infobip, Penta, C.M.G.C., Istra Tech i B2B Intersales.