ANALIZIRAN JE I KAŠTIJUN Plan gospodarenje otpadom doživio fijasko, nije ispunjen niti jedan cilj!

Državni ured za reviziju utvrdio je da u provođenju Plana gospodarenja otpadom u Hrvatskoj nijedan od četiri njegova važna cilja koja je trebalo postići do konca 2022. nije ostvaren.

Ured je analizirao učinkovitost gospodarenja komunalnim otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zatim u 19 komunalnih društava u jedinicama lokalne samouprave i dva trgovačka društva koja upravljaju jedinim izgrađenim centrima, Kaštijun i Marišćina.

Umjesto smanjenja, količina komunalnog otpada raste

Prema cilju 1.1., u 2019. godini bilo je potrebno smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za pet posto u odnosu na 2015. godinu. Umjesto toga, u 2019. godini ukupno je proizvedeno deset posto otpada više ili 1.8 milijuna tona.

Prema cilju 1.2. bilo je potrebno odvojeno prikupiti 60 posto mase proizvedenog komunalnog otpada, dok je 2019. odvojeno 37 posto. Procjena je Državnog ureda za reviziju da bi do kraja 2022. stopa odvojenog prikupljanja mogla narasti do 45 posto, što nije dovoljno za ostvarenje cilja.

Cilj 1.3, prema kojem je do konca 2022. trebalo odvojeno prikupiti 40 posto mase proizvedenog biootpada, također neće biti ostvaren. Udjel odvojeno prikupljenog biootpada u proizvedenom komunalnom biootpadu najviši je u 2019. i iznosio je 18.7 posto.

Da bi se postigao cilj, prikupljanje biootpada u idućim godinama treba udvostručiti

Kako bi se postigao navedeni cilj, udjel odvojeno prikupljenog biootpada u proizvedenom komunalnom biootpadu trebao bi se u sljedeće tri godine više nego udvostručiti.

Iako su se količine odvojeno prikupljenog i oporabljenog biootpada povećale, određena količina prikupljenog biootpada se ne oporabljuje, nego se odlaže na odlagališta. Tako je u 2019. godini na odlagališta bačeno 22.8 posto odvojeno prikupljenog biootpada.

Od 2013. do 2019. broj kompostana porastao je s osam na deset, a broj postrojenja za anaerobnu digestiju s jedan na šest.

Cilj 1.4. - odložiti na odlagališta manje od 25 posto mase proizvedenog komunalnog otpada do konca 2022. - također neće biti postignut. Revizijom je utvrđeno da je u 2019. na odlagališta odloženo 59,2 posto proizvedenog komunalnog otpada.

Prema procjeni Državnog ureda za reviziju, stopa odlaganja otpada za 2022. trebala bi iznositi 50,2 posto, što neće biti dovoljno za ostvarenje cilja.

Revizijom je također utvrđeno da pojedine mjere i aktivnosti određene Planom gospodarenja otpadom nisu provedene ili nisu provedene u planiranom roku.

Tako je javni poziv za izgradnju reciklažnih dvorišta za koji je rok bio konac 2019. proveden u 2020. te je u vrijeme obavljanja revizije u tijeku odobravanje projekata. Mjera uvođenja naknade za odlaganje otpada kojom se potiče smanjenje količina otpada uvedena je do konca 2017. u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, ali se navedena naknada ne obračunava.

Za šest mjera za koje je krajnji rok provedbe bio konac 2020. provedeni su javni pozivi tijekom 2020., a pojedini su u tijeku. To su mjere: kućno kompostiranje, nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje otpada, izgradnja sortirnica, izgradnja reciklažnih dvorišta, nabava opreme i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada te izgradnja postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada.

Pojedine mjere provedene su djelomično, odnosno obuhvatile su dio aktivnosti predviđenih za ostvarenje pojedine mjere. Također, mjera izrade jedinstvenog informacijskog sustava Fonda za pripremu i provedbu projekata, koji će biti povezan s informacijskim sustavom Ministarstva i drugim institucijama povezanim s Fondom, radi kontrole, razmjene i usklađivanja podataka vezanih za posebne kategorije otpada i ostale projekte Fonda, nije ostvarena u cijelosti ni do planiranog roka, kaže se u Objedinjenom izviješću o obavljenim revizijama učinkovitosti gospodarenjem komunalnim otpadom na području Republike Hrvatske podnesenim u prosincu 2022. godine.