Komunal

TKO NAS ŠTITI OD ZAGAĐENJA IZ CEMENTARE?

BEST FRIENDS Odluku o prestanku mjerenja štetnih tvari na Fiželi 2010. donio je Boris Miletić. Potom je cementari Calucem dodijelio Povelju Grada Pule

Županijski stručnjaci za kvalitetu zraka Vesna Kauzlarić i Željko Stipić kažu da se na Fiželi uz malo truda može ponovno početi s mjerenjem sumporovog dioksida i lebdećih čestica. Moguć je i angažman pokretnih laboratorija


 
6 min
Dražen Majić ⒸFOTO: Manuel Angelini

Županijski stručnjaci za kvalitetu zraka Vesna Kauzlarić i Željko Stipić kažu da se na Fiželi uz malo truda može ponovno početi s mjerenjem sumporovog dioksida i lebdećih čestica. Moguć je i angažman pokretnih laboratorija

Odgovarajući na upit Istra24, iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije predstavili su nam kratku povijest mjerne postaje za kontrolu kvalitete zraka na Fiželi. Za sredovječne i starije Puležane i Puležanke, riječ je o lokaciji stotinjak metara iznad legendarnog kafića Polatikum.

Promptni i opširan odgovor na naša pitanja potpisali su voditeljica Odjela za zaštitu i unapređenje okoliša Vesna Kauzlarić i voditelj Laboratorija za ispitivanje kvalitete zraka Željko Stipić.

Već na početku njihovog dopisa otkrivamo da je Pula prije 25 godina bila pionir u mjerenju kvalitete zraka.

- Na inicijativu i uz financiranje Grada Pule, 1998. godine, na lokaciji Stoja - Fižela postavljena je prva automatska postaja (AP) za mjerenje kvalitete zraka u Republici Hrvatskoj. Stanica je smještena na lokaciji Fižela, udaljena oko 2,5 km od središta grada (Kaštel) i oko 1 km od tvornice cementa, na 25 m nadmorske visine. Na postaju je instalirana potrebna oprema i automatski analizatori za praćenje sumporova dioksidadušikovih oksida, ugljičnog monoksida i lebdećih čestica, kako bi se pratila i ocijenila kvaliteta zraka na promatranom području. U narednim godinama angažiran je Zavod za javno zdravstvo Istarske županije za provođenje mjerenja, a financiranje troškova je preuzeo Grad Pula. Mjerenja su provođena do 2009. godine, objasnili su nam uvodno iz županijskog nastavnog zavoda.

Tada dolazi do prekida mjerenja za veći dio spomenutih štetnih tvari.

-Kako se promijenila zakonska regulativa (postroženi su uvjeti mjerenja), opremu je trebalo mijenjati, a postaja je zahtijevala kupnju novih automatskih analizatora, te s obzirom na činjenicu da je kvaliteta zraka na promatranoj postaji godinama bila prve kategorije, Grad Pula je donio odluku o prestanku financiranja i prestanku mjerenja na AP Fižela, te je 2010. godine prekinuto mjerenje, objasnili su prekid stručnjaci Kauzlarić i Stipić.

U to je vrijeme gradonačelnik Pule bio je Boris Miletić, a čelni čovjek cementare Stevan Muidža. Njih su dvojica godinama surađivali, Cementara je donirala IDS, a Miletić je kao gradonačelnik mijenjao razne prostorne planove, ali i uvjete rada cementare, sve po nalogu tadašnjeg direktora Stevana Muidže.

Gradonačelnik Miletić u posjeti cementari Calucem (Foto Grad Pula)

U stvari, Miletić i cementara se vole: gradonačelnik Boris je cementari Calucem 2014. godine dodijelio Povelju Grada Pule. Te je godine za počasnog građanina Pule proglašen drugi Miletićev BEST FRIEND, kontroverzni ruski investitor Nikolay Viktorov.

No vratimo se praćenju kvalitete pulskog zraka: ulaskom u EU prihvatili smo i nove obveze.

-Usklađivanje Republike Hrvatske s normama i standardima Europske unije, rezultiralo je i prihvaćanjem obaveza u praćenju kvalitete zraka. AP Fižela ulazi u popis mjernih mjesta za uzajamnu razmjenu informacija i to praćenjem prizemnog ozona (O3) i dušikovih oksida (izraženih kao NO2), pa se u 2015. godini na zahtjev Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) započelo sa praćenjem koncentracija prizemnog ozona na mjernoj postaji Fižela Pula. Grad Pula kao vlasnik postaje, sklapa ugovor sa DHMZ-om o stvarnoj služnosti, a DHMZ (referentni laboratorij) osigurava opremu i financira mjerenje, piše u odgovoru iz županijskog zavoda koji se bavi ugrozama za naše zdravlje.

Pulska gradska uprava nije zainteresirana za sumpor dioksid i lebdeće čestice do kraja gradonačelničkog mandata Borisa Miletića koji, gle čuda, odjednom u svojoj predizbornoj kampanji za župana 2021. godine najavljuje da će riješiti problem pulske cementare i svim snagama forsirati dekarbonizaciju.

Iako je  iz njegovih riječi jasno je da zna koji su procesi u cementari najopasniji po zdravlje, od toga, naravno, nije bilo ništa. 

- Tijekom 2021. godine, DHMZ obnavlja postaje u sklopu državne mreže, pa ponovno u dogovoru sa Gradom Pula, rekonstruira mjernu postaju AP Fižela (izgrađena je nova), i u potpunosti preuzima upravljanje i mjerenja. Od postavljanja mjerne postaje (1998.) do danas, mjerna postaja je uvijek na istom mjestu, samo se promijenio status (od lokalne u državnu), i promijenili su se praćeni parametri. Nova postaja je u potpunosti funkcionalna s obzirom na zahtjeve koji su postavljeni (praćenje prizemnog ozona i dušikovih oksida). Većina postaja ima mogućnost za proširenjem područja mjerenja, i sa tehničke strane ne bi trebalo biti problem početi sa mjerenjima i drugih parametara, kao što su sumporov dioksid i lebdeće čestice. Sadašnji parametri koji se prate putem imisijskih mjerenja, na AP Fižela, nisu vezani za praćenje tehnološkog procesa cementare, ističu iz nastavnog zavoda Istarske županije.

Nastavak dopisa je vezan za događaje iz siječnja ove godine kada se podigla velika bura vezano zbog povećane emisije štetnih tvari iz pulske cementare. Lokalno stanovništvo žalilio se na nepodnošljiv smrad i grebanje u grlu. Dijelom i zbog navedenih žalbi nadležni stručnjaci traže uvođenje proširenog mjerenje na Fiželi.

- Prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, prilikom komunikacije s Gradom Pula u siječnju 2024. godine, je proširenje područja mjerenja kvalitete zraka na postaji AP Fižela u dogovoru sa DHMZ-om, koji je trenutno nositelj mjerenja, a to uključuje nabavku novih analizatora, kao i financiranje samog mjerenja za prošireno područje. Ova opcija je financijski, a i vremenski daleko optimalnija od postavljanja nove mjerne postaje. U slučaju postavljanja dodatnih ciljeva u praćenju kvalitete zraka na području grada Pule, potrebno je postaviti novu postaju na novu lokaciju. Nova bi postaja, uz dvije postojeće (AP Fižela i AP Kaštijun), dala mogućnost bolje ocjene kvalitete zraka na području Grada Pule, smatraju iz nastavnog zavoda.

Pogled s mjerne postaje Fižela

- Sve navedeno zahtjeva određeno vrijeme, a za procjenu trenutne kvalitete zraka na području djelovanja cementare, od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije predložena je mogućnost angažiranja mjerenja pomoću mobilnog laboratorija. Vlasnici mobilnih laboratorija u Republici Hrvatskoj su Ekonerg d.o.o. Zagreb, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i Dvokut-Ecro d.o.o. Zagreb, pojasnili su istarski stručnjaci za kvalitetu zraka Vesna Kauzlarić i Željko Stipić.

Za kraj su objasnili procedure u slučaju sumnje u onečišćenje zraka u području oko pulske cementare ili drugih onečišćivača.

- Inspektor zaštite okoliša Državnog inspektorata ima izravni uvid u provedbu mjera zaštite kvalitete zraka utvrđenih u rješenju o procjeni utjecaja na okoliš i rješenju o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša po posebnom propisu. Sukladno Zakonu o zaštiti zraka i Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka, na zahtjev inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata ili po prijavi građana da je došlo do onečišćenja zraka, jedinica lokalne samouprave utvrđuje opravdanost zahtjeva ili prijave i u roku od pet dana donosi odluku o potrebi provedbe mjerenja posebne namjene odnosno procjene razine onečišćenosti, zaključuju iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Naravno, i kod aktivacije pokretnog laboratorija i kod inspekcijskih mjerenja neophodno je da uprava cementare za te mjere ne zna.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.