Brajković traži transparentnost u vrsarskoj luci, Lučka uprava odgovara: Postoji pravilnik i javna lista čekanja

U posljednje dvije godine u luci Vrsar dodijeljena su samo četiri nova veza – dva komunalna i dva za gospodarske svrhe. Predsjednik ŠRD-a Baraj Slaven Brajković tvrdi da mještani teško dolaze do sigurnog mjesta za svoje barke te da ne znaju dovoljno o tome tko i prema kojim kriterijima dobiva vez. Iz Županijske lučke uprave Poreč odgovaraju da su kriteriji, sustav bodovanja i lista čekanja javno objavljeni te pojašnjavaju zašto ponton s komunalnim vezovima nije prepušten ribolovnom društvu.

S Brajkovićem smo obišli gotovo čitavu vrsarsku luku: od marine Montraker, preko pontona s komunalnim vezovima i rive uz koju su privezane luksuzne jahte i turistički brodovi, pa sve do mola namijenjenog pristajanju ribarskih brodova i iskrcaju sardela, gdje se u trenutku našeg obilaska našao i manji motornjak.

Na kraju luke nalazi se još jedan plutajući ponton, za koji nam mještani kažu da je pod upravljanjem Lučke uprave, za razliku od susjednog, izloženog tramuntani. Jedan nam je mještanin kazao da je taj posljednji mol počeo tonuti te da se ove sezone ne koristi dok ne bude popravljen. Uz njega se nalaze plovila za iznajmljivanje, dok se za ponton, prema njegovim riječima, povremeno besplatno privezuju i druga plovila.

– Oni koji su tražili vez u Vrsaru najprije bi se vezali ovdje i čekali da se oslobodi mjesto unutar luke, na sigurnijoj poziciji. Kada udari tramuntana, valovi su toliko veliki da se čas vidi dno, a čas se razbijaju o stijene nekoliko metara iznad. Postoji ozbiljna opasnost za barke koje ondje ostanu – kaže.

Četiri nova veza u dvije godine

Brajković, koji i sam ima vez u luci, smatra da javnosti nije dovoljno jasno tko dobiva vez i na temelju čega. Kaže da bi prednost trebali imati stanovnici Vrsara sa stalnim prebivalištem, dok se među korisnicima, prema njegovim riječima, nalaze i vlasnici koji u mjestu borave samo povremeno, kao i pojedinci koji imaju više vezova.

– Želimo da naši ljudi iz Vrsara mogu doći do veza, ali danas je to vrlo teško. Najviše nas muči što ne znamo kako se ljudi boduju i tko ima prednost. Treba nam transparentan pravilnik i jasna lista – poručuje predsjednik Baraja.

Iz Županijske lučke uprave Poreč odgovaraju da se stalni komunalni vezovi dodjeljuju prema njihovu Pravilniku o kriterijima za dodjelu stalnog veza u komunalnom dijelu luka iz lipnja 2022. godine. Pravilnik, koji utvrđuje kriterije i bodovanje za određivanje reda prvenstva, javno je objavljen na mrežnim stranicama Lučke uprave, kao i lista čekanja.

Pojedinačni javni poziv, pojašnjavaju, ne raspisuje se svaki put kada se oslobodi vez. Umjesto toga vodi se dinamična lista čekanja, koja se ažurira prema novim zahtjevima i promijenjenim okolnostima. U posljednje dvije godine u luci Vrsar dodijeljena su ukupno četiri veza: dva komunalna za osobne potrebe i dva za gospodarske svrhe.

Zatečeni korisnici nisu ponovno birani

Na pontonu komunalnih vezova se danas mogu vidjeti manje brodice privatnih vlasnika i sportskih ribolovaca, ali i veća te gospodarska plovila. Brajković posebno upozorava na dotrajale barke koje se, kako kaže, godinama ne koriste, neke čak ni nemaju motor, dok drugi stanovnici čekaju vez.

– Ima barki koje godinama nisu isplovile. U nekima se skuplja voda, a nitko ih ne prazni. Istodobno naši ljudi čekaju. Među korisnicima ima domaćih, ali i onih koji su vrlo rijetko u Vrsaru, kao i ljudi s dva ili tri veza. Između Baraja i Lučke uprave nema prave komunikacije – kaže.

Lučka uprava pritom naglašava da prilikom preuzimanja ovog dijela luke 2013. godine nije provedena nova dodjela postojećih vezova. Upravljanje je preuzela na temelju odluke Skupštine Istarske županije i suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, zajedno sa zatečenim korisnicima. Dodaju da Lučka uprava ne određuje sama lučko područje kojim upravlja. O tome odlučuje Skupština Istarske županije kao njezin osnivač, a Lučka uprava može upravljati isključivo područjem koje joj je dodijeljeno.

ŠRD Baraj okuplja oko 420 članova, od kojih je, prema Brajkovićevim riječima, više od 250 domaćih, dok su ostali strani državljani koji članstvom u klubu dobivaju pravo na ribolov. Međutim, aktivnih članova koji redovito sudjeluju u radu društva i akcijama čišćenja ostalo je malo.

– Prema novim propisima član društva može postati bilo tko iz Europske unije, pa imamo i mnogo stranaca kojima je članstvo potrebno zbog ribolova. Nažalost, malo je aktivnih članova. Kada organiziramo čišćenje obale i podmorja, odaziv je slab, a da nas je više, mogli bismo učiniti puno više – kaže Brajković.

Zašto ponton nije pripao Baraju?

Brajković navodi da je gat koji je izgradio Montraker oko 2013. godine bez naknade predan Lučkoj upravi Poreč. Tvrdi da se Lučka uprava tada obratila Baraju s pitanjem bi li Društvo preuzelo upravljanje pontonom.

– O tome sam odmah izvijestio Izvršni odbor. Ozbiljno smo pristupili cijeloj stvari jer smo znali da upravljanje molom nije jednostavno. Prihvatili smo prijedlog, počeli pripremati pravilnik i htjeli jasno odrediti tko bi i prema kojim kriterijima dobivao vez. Međutim, nakon otprilike dva tjedna dobili smo dopis da nam upravljanje ne mogu prepustiti jer to nije u skladu sa zakonom. Raspitali smo se i ustanovili da ribolovna društva upravljaju sportskim lukama u Zadru i drugim mjestima, ali već je bilo kasno – prepričava Brajković.

Iz Lučke uprave potvrđuju da im je ŠRD Baraj 2013. uputio zahtjev za dodjelu upravljanja dijelom luke Vrsar, ali i da je Društvu na taj zahtjev odgovoreno negativno. Pritom ističu da treba razlikovati komunalni vez u luci otvorenoj za javni promet od sportske luke, koja je prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama luka posebne namjene.

Koncesija za sportsku luku može se dodijeliti udruzi registriranoj za sportsku djelatnost, a takva luka služi članovima udruge i ne smije ostvarivati dobit. Međutim, predmetni ponton nalazi se u komunalnom dijelu luke otvorene za javni promet. Lučka uprava tvrdi da ga zato nije mogla jednostavno prepustiti Baraju na upravljanje kao sportsku luku. O izdvajanju prostora iz lučkog područja, ponovno naglašavaju, ne odlučuje Lučka uprava, nego Skupština Istarske županije.

Cijena veza udvostručena 2023. godine

Brajković kaže da je nakon preuzimanja pontona Lučka uprava udvostručila cijenu veza te da su cijene rasle i poslije.

– Vlasnicima plovila pošalju rješenje: ili platiš ili ukloniš barku – kaže Brajković, dodajući da za svoj vez ostvaruje umirovljenički popust.

Prema podacima Lučke uprave, trenutačna godišnja cijena komunalnog veza iznosi 26,54 eura po dužnom metru plovila i ovisi o njegovoj dužini. Posljednja promjena stupila je na snagu 1. siječnja 2023. godine, kada je dotadašnja cijena od 13,27 eura udvostručena.

Iz Lučke uprave navode da je cijena povećana kako bi se uskladila s cijenama u drugim lukama kojima upravljaju. Cilj je, kažu, bio izbjeći situaciju u kojoj bi korisnici u Vrsaru i Funtani plaćali osjetno manje od korisnika u ostalim lukama. Važeći i raniji cjenici, dodaju, javno su dostupni na njihovim mrežnim stranicama.

Brajković priznaje da je posljednjih godina ipak bilo ulaganja u ponton.

– Lučka uprava konačno je nešto poduzela. Prošle godine postavili su vodu i struju, pa se sada mogu koristiti, iako se usluga dodatno plaća žetonima – kaže.

„Nekad je luka vrvjela od ribe”

Velik promet u luci, upozorava Brajković, ostavlja posljedice i na more. Kaže da se povremeno vide masne mrlje i osjeti miris nafte, dok se nakon pranja većih plovila pojavljuje pjena. Nakon nevremena u luku pristižu grane, lišće, plastika i drugi otpad, a on smatra da odgovornost za uklanjanje onečišćenja nije dovoljno jasno utvrđena.

– Dogodi se da cijela marina smrdi i da se na površini vide dugine boje od nafte. Ove sam godine prvi put vidio da se nakon većeg onečišćenja koriste sredstva za njegovo uklanjanje, ali samo u dijelu marine. Sve je to isto more. Velika količina pjene ne dolazi od malih batana, nego od pranja velikih brodova – tvrdi.

Podmorje vrsarske luke, prisjeća se, nekada je izgledalo sasvim drukčije.

– U luci su plivali brancini i špari, a na vrhu mola bilo je sipa i liganja. Batane su dolazile iz Rovinja loviti gere ispred luke. Sardele je bilo toliko da je bilo dovoljno izaći stotinjak metara i baciti mrežu, bez sonara, a prema otoku San Giorgio bilo je i zubataca. Rasla je posidonija i sve je vrvjelo od ribe. Danas je na dnu uglavnom mulj – kaže Brajković.

Dodaje da je vrsarska orada nekada bila poznata kao riba posebno visoke kvalitete.

– U Trstu se obična orada prodavala na jednoj polici, a orada iz Vrsara odvojeno, ponekad i po dvostruko višoj cijeni. Danas je luka pretvorena u marinu i posao. Ekologija i takav način poslovanja, nažalost, teško idu zajedno – zaključuje predsjednik ŠRD-a Baraj.