Za zaključiti je da današnji prosvjed "Idi ća!" nije više zahtjev za popravak Kaštijuna. Od nadležnih se više ne traži samo smanjenje neugodnih mirisa, dodatna ulaganja ili tehnička poboljšanja postojećeg centra. Traži se da Kaštijun prestane raditi
Za zaključiti je da današnji prosvjed "Idi ća!" nije više zahtjev za popravak Kaštijuna. Od nadležnih se više ne traži samo smanjenje neugodnih mirisa, dodatna ulaganja ili tehnička poboljšanja postojećeg centra. Traži se da Kaštijun prestane raditi
Nekoliko stotina ljudi okupilo se danas ispred Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun na prosvjedu "Idi ća!", dosad najvećem prosvjedu protiv centra koji već osam godina izaziva nezadovoljstvo stanovnika okolnih naselja. Govornici i okupljeni zatražili su prestanak rada Kaštijuna na sadašnjoj lokaciji i uspostavu novog sustava gospodarenja otpadom u Istri. Poruka prosvjeda bila je nedvosmislena - osam godina smrada je dosta.
Prosvjed su organizirali Građanska inicijativa "Čist zrak, duga ljubav" i Udruga Zelena Istra, a na prosvjed su stigli stanovnici okolnih naselja, Pule i Medulina, Ližnjana ali i građani iz drugih dijelova Istre te predstavnici građanskih i ekoloških inicijativa.
Slogan "Idi ća!" sažeo je glavni zahtjev prosvjeda – prestanak rada ŽCGO-a Kaštijun na sadašnjoj lokaciji. Taj su zahtjev tijekom prosvjeda ponavljali govornici i skandirali okupljeni građani, poručujući da nakon osam godina problema više ne vide mogućnost nastavka njegova rada.
Uz prestanak rada centra traže uspostavu novog sustava gospodarenja otpadom u Istri, potpuno odvajanje i obradu biootpada te pronalaženje drugih lokacija za buduću obradu otpada.
Prvi se okupljenima obratio Bojan Blagonić, osnivač Građanske inicijative "Čist zrak, duga ljubav", poručivši da građani više ne mogu prihvatiti postojeće stanje.
- Okupili smo se ovdje, prosvjedujemo protiv osam godina smrada. Mi više to ne možemo trpjeti i jednostavno tražimo da se Kaštijun zatvori, budući da nema nikakvog napretka, rekao je, te ustvrdio da ne vidi ikakav pomak u rješavanju problema.
Blagonić je sarkastično ukazao da građani u medijima čitaju o poboljšanjima, ali ih oni koji žive u blizini centra ne osjećaju.
- Čitamo po medijima da se neki napreci kao događaju, međutim to su obični PR spinovi. Napretka nikakvog nema. Ni neugodni mirisi, nisu nestali. I dalje smrdi. Svake godine sve više. Znači, idemo sve gore, a ne sve bolje, kao što bismo trebali ići, poručio je.
Od Grada Pule kao većinskog vlasnika i Istarske županije traži provođenje zakonskih obveza vezanih uz gospodarenje otpadom.
- Tražimo da se konačno počne provoditi zakon, da se počne odvajati biootpad i da se uspostavi funkcionalan sustav gospodarenja otpadom u Istri. Dosta nam je. Ne možemo više i zato kažemo - Kaštijun, idi ća, jer ne vidimo drugo rješenje. Svake godine je sve gore, zaključio je Blagonić.
Irena Burba iz Zelene Istre istaknula je da je riječ o najvećem dosadašnjem okupljanju protiv Kaštijuna, te je problem potom smjestila u širi kontekst gospodarenja otpadom u Istri a kao jedno od ključnih pitanja naglasila biootpad, čije nedovoljno odvajanje dodatno opterećuje sustav.
Odgovornost se zato, poručila je, ne može zaustaviti na ogradi centra. U sustavu su gradovi i općine koji prikupljaju otpad, vlasnici Kaštijuna, Istarska županija i državne institucije.
Organizatori prosvjeda traže potpuno odvajanje biootpada i izgradnju odgovarajućeg sustava njegove obrade te istodobno traže prestanak rada postojećeg centra, smatrajući da nakon osam godina problema više nije dovoljno popravljati njegove pojedine dijelove.
Među govornicima bio je i Drago Draguzet, jedno od prepoznatljivih imena istarske tradicijske kulture.
Njegov nastup imao je i simboličnu dimenziju - čovjek čiji je velik dio životnog rada posvećen očuvanju istarske baštine stao je uz građane koji traže zaštitu prostora u kojem žive.
Draguzetovo obraćanje podsjetilo je da se rasprava o Kaštijunu za lokalno stanovništvo ne svodi samo na tehnologiju obrade otpada i propise, nego i na odnos prema prostoru i ljudima koji u njemu žive.
Okupljenima se obratio i Mladen Bastijanić iz Labina, proširivši temu prosvjeda na druge ekološke probleme u Istri. Govorio je o stanovnicima Labinštine koji su zbog problema s gospodarenjem otpadom i njegovim spaljivanjem izašli na cestu kod Koromačna.
- Ljudi u Labinštini su stali na cestu. Vidjeli su da ih netko pravi budalama, netko spaljuje tamo otpad, jedan privatni vlasnik zarađuje grdne novce na tome, kazao je.
Bastijanić je iznio tvrdnju da se iz tamošnjeg postrojenja emitiraju dioksini, furani i teški metali te upozorio da se taj problem ne tiče samo lokalnog stanovništva.
- Problem Koromačna nije problem Labinštine. To je problem cijele Istre, pogotovo nas ovdje, rekao je te dodao da građanima koji prosvjeduju kod Koromačna, potrebna je podrška drugih dijelova Istre. Oni su odlučili stati na cestu jer su ih svi izdali i oni moraju uzeti stvar u svoje ruke. Nije to nikakav bunt protiv države, nije to nikakva gerila. To su jednostavno ljudi i žene koji svojim tijelom staju ispred kamiona i štite sebe i svoju obitelj od trovanja, istaknuo je.
Dio njegova govora bio je posvećen pitanju koliko se sustav može promijeniti ulaskom aktivista u institucije i upravljačka tijela. Spomenuo je Divnu Radolović Rosandu, Koviljku Aškić i Bojana Blagonića kao ljude koji su kroz različite uloge pokušavali institucionalno djelovati.
- Sustav je toliko moćan, toliko trom, interesne skupine su toliko umrežene da čak ni kad si unutra u sustavu ne možeš to mijenjati, ukazao je.
Okupljene je zato pozvao na međusobnu solidarnost i konkretnu podršku građanima koji se bore s ekološkim problemima u drugim dijelovima Istre.
Ivo Lorencin iz Građanske inicijative "Čist zrak, duga ljubav", koji godinama prati rad centra i sudjeluje u njegovu civilnom nadzoru, poručio je da stanovnici okolnih naselja više nemaju strpljenja za obećanja.
- Za ljude koji žive u neposrednoj blizini Kaštijuna neugodni mirisi nisu apstraktna tema gospodarenja otpadom, nego pitanje svakodnevnog života. Stav inicijative je da Kaštijun na sadašnjoj lokaciji treba prestati raditi, a da se istodobno mora uspostaviti novi sustav gospodarenja otpadom na drugim lokacijama, poručio je.
Na prosvjedu je govorio i Željko Ilić iz Zelenog odreda, čije je obraćanje bilo među najoštrijima. Osvrnuo se na odnos institucija prema ekološkim aktivistima i tvrdnje da pojedini ljudi koji javno govore o ekološkim problemima predstavljaju sigurnosni problem.
- Zašto čovjek koji govori istinu mora biti opasan? upitao je.
Prema Iliću, pravi problem nisu građani koji upozoravaju na moguće onečišćenje, nego ono što smatra prijetnjom okolišu i zdravlju stanovništva.
- Nama je opasno ovo što se nalazi nama iza leđa. Mi imamo pravo to reći, upozorio je Ilić.
Govoreći o Kaštijunu i drugim ekološkim problemima, pozvao je građane da nastave tražiti podatke i odgovornost institucija te da se međusobno podržavaju.
Emotivno se okupljenima obratila i Nina Žufić, mještanka Pomera, naglasivši da pred njima ne stoji kao radijska voditeljica ni stručnjakinja, nego kao Pomerka koja problem Kaštijuna živi godinama.
- Danas sam mještanka čiji su didovi ovdje gradili kuće, molove, kortu, sadili vinove loze i ulike, odgajali dicu, govorili nam o ovom kraju kao o raju. Je li ovo raj?, upitala je te poručila da ne pristaje na to da netko drugi određuje kakav će život imati ona, njezino ili tuđe dijete. Dosta! Idi ća!, uzviknula je te dodala:
"Od kad znam za sebe, znam i za Kaštijun. Bila sam na prosvjedima, godinama udišem taj smrad, zatvaram prozore. To je moja, to je naša svakodnevica", rekla je Žufić, pritom pitajući koliko je dragocjeno moći ujutro otvoriti prozor ili provesti večer u dvorištu.
Pet zahtjeva prosvjeda
Iza slogana "Idi ća!" stoji pet konkretnih zahtjeva organizatora: prestanak rada postojećeg Kaštijuna i izgradnja novog sustava gospodarenja otpadom s dva centra u Istri, potpuno odvajanje biootpada i uspostava sustava njegove obrade; neovisno ispitivanje tla i vode u blizini RDF bala i željezne frakcije na PFAS i mikroplastiku, kontrola kvalitete zraka u naseljima oko Kaštijuna, uključujući praćenje prašine i neugodnih mirisa, te izmještanje planirane sušare mulja i kompostane iz blizine centra.
Organizatori prosvjeda među ostalim zahtjevima traže zatvaranje Kaštijuna i gradnju čitavog novog sustava gospodarenja otpadom po najsuvremenijoj tehnologiji kojoj bi temelj bila dva centra za gospodarenje otpadom u Istri
"Zapadna, središnja i sjeverna Istra proizvode zajedno više otpada nego južna Istra. Zašto bi se sav otpad dovodio na jug? Neka ide tamo gdje najviše i nastaje. Izbor lokacije za taj drugi centar za zapadnu srednju i sjevernu Istri je na politici i struci", kaže Lorencin
"Jasno je da Istra treba dodatne kapacitete za miješani komunalni otpada. A do tada treba onemogućiti dovoz i zbrinjavanje viškova i neprimjerenog otpada na Kaštijunu - poručila je zastupnica Radojčić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
