Zbog velikih suša i aktualne redukcije vode na području Istarske županije, ubrzo se otvorilo pitanje zastarjelog vodovodnog sustava na području Nacionalnog parka Brijuni čija je izgradnja počela prije 68 godina.
Analizirajući aktualni Plan upravljanja otočja Brijuna za razdoblje od 2016. do 2026. godine, lako bi se moglo zaključiti da zbog, kao što smo naveli, zastarjelih cijevi, dolazi do nekontroliranih gubitaka vode.
U važećem Planu navedeno je „da su cijevi vodovodne mreže građene od različitih materijala (lijevano željezo, azbest-cement, alkaten, itd.) te su često polagane u kamenitom terenu, bez nužne pješčane posteljice.
Nadalje, piše u tom službenom dokumentu, „često na pojedinim dionicama dolazi do kvarova i pucanja cijevi“.
Spomen-obilježje izvorskoj vodi na Brijunima predstavljaju spomen-zdenac i skulptura Frane Kršinića "Žena s mijehom" FOTO: Nacionalni par Brijuni
No nigdje nema obrazloženja koliko eventualno iznose gubici vode na otočju do čega dolazi zbog puknuća cijevi kao što je to i navedeno u Planu upravljanja.
Tragom toga, postavili smo nekoliko vrlo konkretnih pitanja Upravi Brijuna na čelu s ravnateljem Marnom Milotićem. Evo što smo ga pitali:
Koliko u prosjeku godišnje iznosi gubitak vode u vodovodnoj mreži na Brijunima (iznos u kubicima) i koliki je to financijski gubitak? Dakle, ključno je pitanje koliko je iznosio gubitak vode u posljednje tri godine i kako se to reflektira na sadašnju situaciju kada kiše nema ni za lijek, budući da su na snazi mjere o redukciji.
Umjesto konkretnih odgovora, doznali smo da Uprava ne barata preciznim informacijama o tome kada je pisan Plan upravljanja koji je naveden na njihovim stranicama i u sklopu kojeg se nalaze informacije o puknućima cijevi.
Naime, Plan je na snazi od 2016. godine i vrijedi do 2025. godine, pa je za pretpostaviti da je i pisan neposredno prije nego je i je objavljen. Međutim iz Javne ustanove Nacionalni park Brijuni napominju da je plan zastarjeli, jer je pisan prije deset godina, što bi značilo da je napisan 2012. godine odnosno da je trebalo četiri godine da krene u primjenu.
Teško je o tome dobiti dodatna pojašnjenja od ravnatelja Milotića, budući da on komunicira isključivo putem svoje PR službe, a na telefonske pozive ne odgovara.
Foto NP Brijuni
U službenim odgovorima koje smo primili, ravnatelj Milotić nije se referirao na moguće gubitke vode koji se mogu iščitati iz službenog dokumenta Plana upravljanja. Naveo je da je vodovodna mreža predana na upravljanje tvrtci Vodovod Pula.
- Javna ustanova Nacionalni park Brijuni nema podatke koje tražite, već to pitanje morate postaviti vodnom isporučitelju (Vodovodu Pula op.a). Koliko je nama poznato, propuštanja nema već godinama. Plan upravljanja ustanove je pisan prije 10 godina kada je situacija bila bitno drukčija, te je u pripremi novi plan upravljanja. Također, Vodovod Pula je obnovio sve ventile i sve šahtove kao i sve kritične spojeve i zato propuštanja, koliko je nama poznato nema, glasi službeni odgovor iz Nacionalnog parka. Dakle koliko je njima poznto, nema propuštanja ni gubitaka vode.
Direktor pulskog Vodovoda Edo Krajcar
Zadnje puknuće cijevi za toplu vodu na Brijunima dogodilo se u ožujku ove godine. Zbog havarije na toplovodnoj cijevi, tada su otkazane i rezervacije za travanj, što je ugrozio turističku sezonu na Brijunima.
Uprava je tada govorila kako se nada da će se kvar sanirati s početkom svibnja.“Problem su posebne cijevi koje se ne mogu nabaviti u Hrvatskoj i nemoguće je procijeniti koliko će trajati njihova doprema“, glasio je odgovor Uprave u ožujku ove godine.
Referirajući se na taj događaj, ravnatelj Milotić odgovara „da gubitak vode zbog puknuća cijevi za toplu vodu nije bio nikakav, jer je cijev bila prazna i testirana prije puštanja u pogon kada su se otkrile mikrofrakture i poroznost zbog zamora materijala“.
Što se tiče štednje vode i aktualnih mjera, dobivamo odgovor da je Javna ustanova Nacionalni park Brijuni pridržava mjera redukcije vode.
- Vrše se samo nužna zalijevanja zbog održavanja zaštićenog kulturnog krajolika tehničkom vodom, navodi ravnatelj u svom odgovoru.
S obzirom na zastarjeli vodovodni sustav otočja Brijuni i učestala puknuća cijevi, pojašnjenja smo zatražili i od pulskog Vodovoda.
Odgovorio je direktor Vodovoda Edo Krajcar. On napominje da se „isporučno mjesto (vodomjer) za otočje Brijuni nalazi u Fažani, na obali, neposredno prije podmorskog dijela cjevovoda i da slijedom toga toga, Vodovod Pula u svom poslovanju ne trpi nikakve gubitke na otočju Brijuni.
Foto Brijuni
Naime Vodovod Pula, ni ne raspolaže podacima o eventualnim gubicima vode na Brijunima.
Direktor Krajcar napominje da su tijekom 2021. i 2022. godine izvršili sve potrebne radove održavanja na postojećoj mreži, čime je tvrdi, uvelike poboljšano stanje u mreži.
Vodovodni sustav na otočju je zastario i treba hitnu rekonstrukciju, baš kao i kanalizacijski sustav o čemu smo u više navrata pisali. Jedan od preduvjeta je prethodno rješavanje pomorskog dobra.
Ove godine Vodovod Pula planira višemilijunsku investiviju vezanu uz izgradnju prve faze nove vodovodne mreže.
Potvrdio nam je to i direktor Edo Krajcar, rekavši da je u pripremi javna nabava za tu investiciju koja je u prvoj fazi procjenjuje na 7 milijuna kuna.
Foto Brijuni
Izgradnja nove vodovodne mreže na Brijunima, započela je davne 1954. godine, a tada je krenula i gradnja sustava koji podmorskim cjevovodom povezuje otok Veliki Brijun s kopnenom mrežom iz koje se i obavlja vodoopskrba otočja.
Najveći dio magistralnog sustava za vodoopskrbu na otočju je završen iste te godine. Kasnije su provedene nadogradnje i proširenja sustava. Tako je 1979. godine položen novi podmorski cjevovod Fažana - Veliki Brijun i Veliki Brijun - Mali Brijun.
Vodoopskrbni sustav funkcionira tako da voda dolazeći s kopna, direktno opskrbljuje objekte i prostore na Brijunima, a viškom se puni vodospremnik na Tegetu.
Vodovodnu mrežu čini osnovni magistralni cjevovodi raznih profila ukupne duljine 12.000 metara. Podmorski cjevovodi dugi 5.500 metara povezuju kopneni sustav s otokom Veliki Brijun i s otocima Pusti, Krasnica, Galija, Mali Brijun i Sv. Jerolim.
