DRAŽEN STILINOVIĆ: 'Financijska situacija nije dobra i uskoro ćemo sve objaviti, no ja sam optimist. Ukidamo bale, a rasuti SRF odmah će se plasirati na daljnje zbrinjavanje. To će pomoći centru da krene naprijed'

Četiri mjeseca od kada je preuzeo funkciju direktora Kaštijuna i snimio situaciju u kompleksnom sustavu na kojem počiva kompletan proces gospodarenja otpadom u Istri, Dražen Stilinović, po struci inženjer elektrotehnike, pristao je na intervju za naš portal.

U ovom kratkom periodu, tvrdi da je uspio detektirati ključne probleme u centru, svjestan da su financijska nestabilnost i niz drugih problema s kojima se susreće ŽCGO, sada na njegovim leđima.

Razgovor smo započeli o financijama.

- Više-manje znate da sve se vrti oko financijske situacije koja nije dobra. Ovo je pitanje definitivno najvažnije. Ako riješimo financijsku situaciju, puno drugih stvari će se dalje moći dalje rješavati.

A ako ne riješite?

- Onda smo u zaista teškoj situaciji.

Možete li nam otkriti trenutnu financijsku situaciju na Kaštijunu?

- Nije dobro. Uskoro će sve biti objavljeno. Nove cijene će poboljšati financijsku situaciju. Bez tog nema izlaza. Očekujemo da će nove cijene odvoza otpada koje na snagu stupaju 1. siječnja iduće godine, pomoći da probleme riješimo. Nove cijene su prihvatila više-manja sva komunalna društva u Istri i svima je jasno da je ovakvo stanje neodrživo.

Što treba promijeniti?

- Cijenu zbrinjavanja otpada. Nove cijene su dogovorene sa svim komunalcima i nova cijena veća je za oko 44 posto. O tome se pregovara već nekoliko godina. Treba podsjetiti da se cijena nije mijenjala od 2017. godine, što nije održivo. Svi su donekle prihvatili novu cijenu. Neki smatraju da je previsoka.

Tko nije prihvatio novu cijenu i što će biti s njima?

- To su Buzet, Pazin i Vodnjan. Na njima je odluka što oni žele. Ti gradovi još nisu potpisali ugovor o novoj cijeni, ali su u razmatranju.

Ako ubrzo ne potpišu, s obzirom da nove cijene kreću 1. siječnja, kamo će ti gradovi prevoziti otpad?

- Ja u to ne ulazim. Ako će oni nama dostaviti otpad, mi ćemo ga preuzeti.

Prijeti li Kaštijunu stečaj?

- Ne znam.To trebate pitati vlasnike.

Pitam vas, jer vjerojatno ste u kontaktu s vlasnicima.

- Od prvog dana vlasnicima objašnjavam kakva je situacija. Oni imaju sve informacije. Imam veliku podršku Garda Pule i Istarske županije. Sve što se događa u firmi, oni su s time upoznati.

S kime razgovarate, sa županom Borisom Miletićem?

- Par puta sam se sastao s dožupanom. Jednom je bio sastanak sa županom. Nema nikakvih tajni.

Kakva je suradnja s pulskim gradonačelnikom Filipom Zoričićem?

- Odlična. On je u svakom trenutku upoznat sa svime što se događa na Kaštijunu.

Što vas je dočekalo na Kaštijunu kada ste stigli i što vas je ponukalo da se prihvatite ovog posla?

- Prije svega da svojim znanjem i iskustvom pomognem i riješim određene probleme koji postoje. U postrojenju sam zatekao jako dobro stanje. Svi ljudi koji rade ovdje jako su požrtvovani i rade kvalitetan posao. Ima nekih stvari za koje se nadam da ćemo poboljšati, no nije glavni problem u samom centru. Problema je nekvalitetan materijal koji stiže u postrojenje. Od 1. siječnja se uvode smeđe kante za biootpad. S implementacijom smeđih kanti, trebala bi se znatno poboljšati kompletno funkcioniranje cijelog centra.

Optimistični ste što se tiče daljnjeg funkcioniranja Kaštijuna?

- Da, svakako. Uvijek sam optimist. Ne znam koliko poznajete druge centre u Hrvatskoj, ali moje osobno mišljenje je da je Kaštijun jedan od najboljih, ako ne i najbolji centar za zbrinjavanje otpada u Hrvatskoj. Kaštijun s čitavom Istrom je po pitanju zbrinjavanja otpada daleko ispred svih drugih, ali to je moje subjektivno mišljenje. Imao sam priliku upoznati i druge centre u Hrvatskoj i stojim iza toga da je Kaštijun najbolji.

S vama se ne bi složio velik broj građana Istre koji smatra da je Kaštijun promašen i preplaćen projekt koji stalno grca u problemima. Prvenstveno kada je riječ o neugodnim mirisima i kapacitetu otpada koji dolazi u postrojenje tijekom turističke sezone.

- Mislim da se problemi mogu riješiti i poduzet ću sve da se problemi i riješe.

Što konkretno planirate poduzeti?

-Sve što je moguće, ja ću i poduzeti.

Planirate li nastaviti ideju vašeg prethodnika Fabia Giacomettija koji je namjeravao viškove koji stižu u centar, prevoziti negdje drugdje?

- Nije problem u količinama, koliko u vrsti materijala koja dolazi. Materijal koji stiže se treba promijeniti, a to će se postići uvođenjem kanti za biootpad. Time će se poboljšati rad postrojenja i riješiti većina problema koje danas imamo. Ako riješimo organski otpad, to će riješiti 90 posto problema na Kaštijunu.

Kada govorite o nekvalitetnom otpadu koji stiže, mislite na otpad koji građani i dalje nekontrolirano bacaju bez odvajanja- sve u istu kantu?

- Da, tako je. Uviđenjem kanti za biootpad, situacija će se poboljšati. Herculanea je jedno od komunalnih poduzeća koje se jako oko toga angažiralo. Poduzimaju sve da bi se što prije uvela smeđa kanta za biootpad.

Više neće biti neugodnih mirisa na Kaštijunu kada profunkcionira odlaganje biootpada?

- Točno. To je pravo rješenje. Kada građani već na kućnom pragu odvoje što je više moguće, uključujući i biootpad, u centar će dolaziti kvalitetniji otpad i neće biti neugodnih mirisa. Vjerujem da je moguće Kaštijun izvući iz problema,  a  tu su ključne dvije stvari - povećanje cijene zbrinjavanja otpada i implementacija smeđih kanti.

Što je s hotelskim kompleksima, kako oni zbrinjavaju biootpad?

- Oni tu obvezu već imaju. Hotelske kuće selektiraju biootpad i imaju ugovore s tvrtkama koje vrše preuzimanje. Hotelijeri su toga vrlo svjesni. Rješavanje problema na Kaštijunu, nije ekskluzivno vezano uz Kaštijun. To je lančana reakcija u kojoj svi zajedno u Istri trebaju raditi da bi riješili problem. To mora biti zajednički koncept. Imam odličnu suradnju s komunalnim tvrtkama u Istri i to mi je jako bitno. Ako Kaštijun dobro radi, tada ni oni nemaju problema.

Niste požalili što ste došli za direktora?

- Zasad još nisam. Još je sve dosta interesantno. Nije lako, no želja mi je pomoći. Iskustva imam jako puno, tehnologiju odlično poznajem, imam kontakte za potencijalna tehnička rješenja koja bi se mogla implementirati.

Gdje ste prije radili?

- Većinu života proveo sam u inozemstvu. Završio sam fakultet u Zagrebu, ali nemam radnog iskustva u Hrvatskoj. Radio sam u privatnim i državnim tvrtkama u Italiji, SAD-u, raznim tvrtkama koje su se bavile otpadom i imaju slična postrojenja kao što je Kaštijun.

Dio aktivista optužio vas je da ste dio cementnog lobija i da ste s namjerom došli na Kaštijun kako bi gurali spalionicu?

- Ne bih to komentirao.

Trenutno je na Kaštijunu 18 tisuća tona baliranog otpada. Ima li ikakve šanse da se bale riješe?

- Aktualan je natječaj za zbrinjavanje oko 10 tisuća bala. Nadam se da će se taj natječaj zatvoriti što prije i da ćemo tu količinu riješiti.

Može li Kaštijun za zbrinjavanje tih bala prihvatiti cijenu koja je daleko veća od one koju ste vi ponudili, iznosi se penju od 18 do 22 milijuna kuna?

- Kaštijun mora prihvatiti tu cijenu. Nadam se da ubuduće to neće biti tako. Očekujem da ćemo u daljnjem radu preći na SRF u rasutom obliku i da se bale više neće deponirati u sklopu centra. Zbrinjavanje bala je bilo tek privremeno rješenje koje se zadržalo do danas.

Što konkretno planirate?

- Plan je proizvoditi SRF samo u rasutom obliku koji bi se odmah plasirao na daljnje zbrinjavanje i ne bi bilo deponiranja tog materijala u sklopu centra. Ukratko, plan je da na Kaštijunu više nama bala.Time bi eliminirali trošak za stvaranje bala, i ne bi više bilo zaliha na skladištu.

A gdje će ići taj rasuti SRF ako se neće zadržavati na Kaštijunu?

- To ide direktno u proizvodnju kao materijal. Plan je da se rasuti SRF odvozi na daljnje zbrinjavanje. SRF će se i dalje proizvoditi, ali mjenjamo stanje. Više neće biti u balama, već u rasutom obliku čime ćemo smanjiti troškove. Postoje opcije za zbrinjavanje rasutog SRF-a u Hrvatskoj i inozemstvu.

Gdje na primjer?

- Recimo, u Njemačkoj ili Italiji. Kontaktirala nas je jedna švedska firma koja je zainteresirana za preuzimanje našeg materijala jer nemaju količina u Švedskoj. Ima interesa u čitavom svijetu. Obaveza Kaštijuna je napraviti kvalitetan proizvod koji se najbolje može plasirati s najnižom cijenom. Gdje će se taj materijal zbrinjavati i kako, tu odgovornost preuzima onaj tko je dobio na natječaju. Moramo ići na proizvodnju rasutog goriva iz otpada, jer ovo postrojenje nije bilo ni projektirano za proizvodnju bala.To je bilo privremeno rješenje.

Zašto se ranije nije spominjalo ukidanje bala i okretanje rasutom obliku?

- Sigurno se ranije toga netko sjetio, ali su ih neki drugi razlozi spriječili.Neću ulaziti u to.To što je bivša uprava radila, nije moje da komentiram.

Kada će se Kaštijun riješiti svih bala?

- Ne mogu reći točan datum, ali želja je da to bude što prije. Ja bih da sutra nestanu. Moja želja i vizija je da bale na Kaštijunu postanu prošlost.

Što je s najavljenim vlasničkim restrukturiranjem Kaštijuna. U kojoj je to fazi?

- Na tome se radi, ali o tome odlučuju Grad Pula i Istarska županija. Znam da o tome razgovaraju, ali što će biti po tom pitanju, za to nisam nadležan.

Što je sa zbrinjavanjem metalne frakcije na Kaštijunu koja je prljava i deponirana u centru, kada to planirate riješiti?

- Radimo i na tome. Ide natječaj za zbrinjavanje metalne frakcije.Trenutno je u centru između 7 i 8 tisuća tona. To je privremeno skladišteno na jednoj lokaciji i trudimo se da to što prije zbrinemo.

Je li ta metalna frakcija deponirana u skladu s propisima?

- Sada je bio inspekcijski nadzor. Čekamo zapisnik nakon čega ćemo imati sve najnovije informacije. Nema inspekcije koja nije bila kod nas.Mislim da smo najpopularniji centar za ispitivanje. Kada sam došao, bilo je deset inspekcijskih nadzora u tjedan dana.

Kakvi su nalazi inspekcije?

- Sve je pod kontrolom. Sva dokumentacija i analize su u skladu s propisima. Ponosan sam što sam dio ovog kolektiva, jer puno ljudi je uključeno kako bi ovaj centar funkcionirao, a nije lako. Svaka čast zaposlenicima, jer ljudi ovdje jako savjesno rade.

Što je sa strojem za čišćenje metalne frakcije koji je van funkcije?

- Stroj nije u funkciji. Da bi se stroj pokrenuo, treba dovesti novu trafostanicu za koju treba dokumentacija. Ugovorili smo glavne projekte i u listopadu smo dobili rješenje da nije potrebna studija utjecaja na okoliš za taj stroj. U fazi smo projektiranja za građevinsku dozvolu gdje bi se napravio plato, hala i trafostanica koja je potrebna za pokretanje tog stroja koji je trenutno na lokaciji Kaštijun konzerviran. 

Postoji li mogućnost da se na na lokaciji Kaštijuna izgradi spalionica koja bi koristila SRF kao energent?

- Postoji mogućnost. Sve je otvoreno. Bez daljnjeg da bi nama jedno takvo postrojenje pomoglo. Gdje će se to izgraditi, ja na to ne mogu utjecati. Današnja postrojenja su energane. Postoje niz tehnologija koje se mogu primijeniti. Nije to stvar koje se ljudi trebaju bojati. U centrima velikih gradova postoje takva postrojenja. Ne treba energana biti na ovoj lokaciji, ali definitivno je jedno od rješenja da se gorivo iz otpada zbrinjava u energani.

Za kraj, tko vas je kontaktirao da se javite nakon što je smijenjen Fabio Giacometti, na čiji ste poziv došli?

- Bio je natječaj. Neki ljudi su mi javili da je natječaj u tijeku i javio sam se.