Evo tko stoji iza dosjetljivih plakata koji su osvanuli po Puli

Na području Pule, ali i diljem cijele Hrvatske, osvanuli su nesvakidašnji plakati koji su ubrzo pridobili pažnju javnosti i pokrenuli razne rasprave. Umjesto oglasa za najjeftiniji internet, kućanske aparate ili popuste u trgovačkom centru, prolaznike su zatekle edukativne poruke koje se hvataju u koštac s općom kulturom i najčešćim pravopisnim greškama u Hrvata. 

„Sumljivo nam je uvijek sumnjivo“, “Poruka za ekipu: Vitamin C ne liječi gripu!", „Irak i Iran nisu ista država“, "Slijedeće i sljedeće nije isto", „Sa i mnom se piše odvojeno“ samo su neke od njih.

Na prvu se čini da fraze u sebi nose skrivenu poruku - subliminalnu reklamu koja će potrošača zaobilaznim putem pozvati na kupnju ovog ili onog proizvoda. Ali na njima se pojavljuje jedino logo Europlakata, tvrtke koja ima zakupljene reklamne površine u više od 80 hrvatskih gradova, i rečenica: „Pametni plakati za pametno društvo“. U tome je, kako saznajemo, čitav štos.

Ljudska glupost kao inspiracija

Tvrtka Europlakati je, naime, odlučila svoje nezakupljene panoe, umjesto prepuštanja nemilosti sunca i kiše, iskoristiti do novog angažmana. Osmišljavanje edukativne kampanje prepustili su agenciji Pink Moon, a njeni predstavnici, Petra Gajica i Hrvoje Škurla, više o tome otkrili u razgovoru za Večernji list.

Inspiraciju za poruke su, kažu, dobili uvidom u anketu po kojoj vrlo mali broj ljudi nastavlja edukaciju nakon završetka formalnog obrazovanja, a ideja se konkretizirala nakon Internet rasprave u kojoj su se ljudi u šoku pitali zašto djeca u školi moraju - pisati arapskim brojkama.  

Gajica i Škurla dodaju da im cilj nije bio dodatna polarizacija društva, ali otvoreno priznaju da teme biraju na način da „privuku pažnju, otvaraju tabue ili iznose tvrdnje o kojima i samo društvo raspravlja“.

Kako se na panoima iznose poprilično bazične  informacije i površne pravopisne greške, reakcije su razne i često oprečne, od zadovoljstva zbog usvojenog gradiva do osjećaja da se ljudima vrijeđa inteligencija jer „je općepoznato da su Irak i Iran dvije države“.

Bilo kako bilo, o plakatima se naveliko raspravlja – na društvenim mrežama (Facebook grupa „Lingvistično fejzbučenje“ spočitala im je zadiranje u dijalekte na plakatu „Jedan se auto pokvari kad netko kaže ovo auto“), na Redditu, na portalu Novosti, gdje im autor zamjera dociranje. Uzmemo li u obzir nakane kreatora, može se reći da su u svom naumu bili poprilično uspješni.