Komunal

TAMO IH NE RUŠE

FAŽANA IMA RJEŠENJE ZA STABLA Potporni stupovi imaju zglobne mehanizme koji dopuštaju da stablo raste

U „Komunalcu“ vodimo brigu o javnim površinama, u sklopu koje vršimo orezivanje grana kako bismo spasili što se može spasiti. Ova su stabla posađena '50-ih prošlog stoljeća i, kao sva stabla, imaju vijek trajanja. Ali, zbog vremenskih prilika, odnosno neprilika, bez naše pomoći bi već popadala, kaže Danijel Ferić, direktor "Komunalca"


 
2 min
Maja Jokanović

U „Komunalcu“ vodimo brigu o javnim površinama, u sklopu koje vršimo orezivanje grana kako bismo spasili što se može spasiti. Ova su stabla posađena '50-ih prošlog stoljeća i, kao sva stabla, imaju vijek trajanja. Ali, zbog vremenskih prilika, odnosno neprilika, bez naše pomoći bi već popadala, kaže Danijel Ferić, direktor "Komunalca"

Na području Općine Fažana nalazi se veći broj stabala koja su lancima i potpornim stupovima zaštićena od urušavanja. Umjesto uklanjanja starih i nestabilnih stabala, Fažana je, čini se, izabrala pokušaj njihovog spašavanja gdje god i u kojoj god mjeri je to moguće. S obzirom na to da se stabla nalaze na području koje je u nadležnosti fažanskog poduzeća Komunalac d.o.o., zatražili smo od direktora Danijela Ferića više informacija o ovoj praksi i tehničkim rješenjima koja se primjenjuju.

-  U Komunalcu vodimo brigu o javnim površinama, u sklopu koje vršimo orezivanje grana kako bismo spasili što se može spasiti. Ova su stabla posađena '50-ih prošlog stoljeća i, kao sva stabla, imaju vijek trajanja. Ali, zbog vremenskih prilika, odnosno neprilika, bez naše pomoći bi već popadala, kaže Ferić i dodaje kako učvršćivanje nije jamstvo za dugotrajni opstanak stabala, ali u Komunalcu vjeruju kako na ovaj način stabla imaju više šanse da prežive.

- Nedavno smo imali jedno stablo koje je izgledalo kao da je u dobrom stanju, ali se nakon jakog nevremena srušilo, spominje Ferić i podsjeća kako je prije nekoliko godina i iznenadni snijeg stvorio opasnost, zadržavajući se na granama.

Prema njegovih riječima, na području Fažane je ukupno osigurano 40-ak stabala, a zaštita se najčešće primjenjuje na alepski bor, čije je korijenje plitko pa stablo rastom, zbog težine, gubi stabilnost.

Princip osiguravanja lancima zasniva se na povezivanju stabala koja rastu u suprotnim smjerovima, čime se međusobno „pridržavaju“, dok je sustav podupiranja složeniji nego što djeluje na prvi pogled, objašnjava Danijel Ferić.

- Potporni stupovi pri dnu imaju kinetički zglob, zahvaljujući kojem se stup pomiče. Kada bi bio fiksno postavljen, iščupao bi stablo s vremenom, pa zglobni mehanizam koji se pomjera omogućava stablu ili grani da raste, kaže Ferić i napominje kako je izrada zgloba prepuštena lokalnom bravaru.

Većina osiguranih borova nalazi se u središtu Fažane, a po jedno stablo zaštićeno je i u Pineti te pored plaže u Valbandonu. Uz plitko korijenje, preranom urušavanju stabala u obalnom pojasu doprinose i vjetar i morska sol, pa je potrebno pomoći im da što dulje opstaju jer je svako stablo važno, kaže Danijel Ferić i zaključuje da, "gdje ima volje, ima i načina."


Foto: Danijel Ferić Facebook

Nastavite čitati

Istra
 

(FOTO) Puljanka Ivana Vitasović-Kosić napokon istražuje u 'svojoj korti': na jugu Istre prikuplja tajne ljekovitog i korisnog bilja

"Vrijeme je podne i pet minuta. Gubitkom starijih mještana, znanje o istarskom bilju nepovratno nestaje", upozorava etnobotaničarka Ivana Vitasović-Kosić, rođena Puljanka koja se vratila na jug Istre kako bi spasila tradiciju od zaborava, a za to joj trebate - vi. Doznajte kako se uključiti u projekt koji čuva našu nematerijalnu baštinu i identitet i zašto su loboda i tušt zdraviji od bilo koje "super-hrane" iz uvoza

Istra
 

Trieste e Fiume le se somiglia per mile robe, una de queste xe i palassi de l'architeto Giacomo Zamattio

Anche se Trieste xe la cità del cafè, dela bora, dele “rifle”, dei orologi Darwil, del “no se pol”, del “viva là e po’ bon” e Fiume, invesse, la xe sai più dificile de decriver in maniera cussì lampante (cità del cantier? dei siluri”? del “ciudi la porta, smorza la luce, voga l’auto”? del “ghe go deto dala mama”), le due cità le se somiglia sai. Oltre ale ragionio georgrafiche e storiche a unirle xe anche l'architetura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.