Pulsko Marsovo polje postaje epicentar gradskog parkiranja. Može se to sasvim komotno zaključiti s obzirom na to da se u njegovom zapadnom dijelu, što uređena, što u fazi uređenja, nalaze čak četiri parkirališta.
Uz odavno uređenu parkirnu zonu u blizini zgrade Croatia osiguranja, na kojoj je, iako neslavno, proteklih godina testiran i projekt rotacijske garaže, trenutno je u izgradnji i parking 'Vrtlarska' sa stotinjak mjesta. Odmah pored njega, pak, nalazi se i manje parkiralište koje je, iako mu tek predstoje rekonstrukcija i propisno označavanje, već obuhvaćeno drugom zonom naplate. Končano, nešto istočnije, u smjeru gradskog stadiona Aldo Drosina i nekadašnje zgrade Mljekare, u planu je uređenje također već postojećeg velikog.
Manji parking Marsovo polje i uređenje "Vrtlarske" u pozadini
Neki za, a neki i ne
Ne „dišu“ građani Pule jednako kada je gradnja parkirališta u ovoj zoni u pitanju i to i ne iznenađuje; dok jedni vjeruju da je Marsovo polje u ovom dijelu bilo, barem u infrastrukturnom smislu, neiskorišteno, čime se prometnulo u idealnu poziciju za parking, drugi smatraju da je vrijeme da se parkiranje počne dizati u visinu ili spuštati pod tlo, posebice ako je jedina opcija krčenje zelenila.
Naime, osim što je i sada svojevrsna prirodna oaza, zona Pragrande, kojoj Marsovo polje pripada, donedavno je bila zamišljena kao revitalizirano zeleno srce grada, koje bi, nakon uređenja, stanovnike vratilo druženju u prirodi bez potrebe odlaska izvan grada. Ipak, ovaj je projekt, zbog financijske neizvedivosti, barem privremeno stavljen na led.
Od plana za zeleno srce Pule do parkinga u jednom dijelu zone Pragrande kratak je, tako, bio put, pa je odluka da se upravo ondje grade parkirališta očekivano „zazvalo“ reakcije, pa čak i javnu tribinu na kojoj će, 22. rujna, mišljenja i koplja ukrstiti društvo arhitekata Dai-Sai, predstavnici zelenih inicijativa, biolozi i gradonačelnik Pule Peđa Grbin.
Miro
"Trebali nam uopće toliko parkirnih mjesta?!"
Mi smo, pak, odlučili porazgovarati s nekolicinom stanovnika Pule i brzo smo se uvjerili da su mnogi od njih temu parkiranja razradili i mnogo dublje od pukog slaganja ili neslaganja s odlukama gradske uprave – predlažući alternativne lokacije, ali i priznajući da, bile odabrane lokacije dobre ili ne – ponekad možda treba priznati i da nam u stvarnosti možda toliko parkinga ne bi ni trebalo kada bismo češće sjeli na bicikl ili u autobus.
- Po meni ta je lokacija dobra, pitanje je samo je li dovoljna, kaže nam Miro, koji vjeruje da ni najudaljenija lokacija u blizini nekadašnje mljekare nije previše daleko.
- Ideja da se tamo uredi parkiralište je dobra, važno je samo da bude dovoljno parkirnih mjesta za sve te automobile koliko ih u Puli ima. Ona rotacijska garaža bila je ludost i bacanje para, ali ako pustimo sada to, ove lokacije su dobre i mislim da bi se one mogle i dodatno proširiti. Strahovito je puno automobila i to bi moglo biti rješenje, veli Miro koji vjeruje da, i pored uređenja parkirališta, u njihovoj pozadini, što na strani Pragrandea, što na padini prema Vidikovcu, ostaje sasvim dovoljno zelenila. Ako, pak, gužve stisnu, dodaje, on umjesto automobila s Valdebeka gdje stanuje do garda dođe motorinom.
Pajo
Pajo, dugogodišnji, kako kaže, sretni djelatnik Hrvatskih željeznica, koji od umorovljenja radi kao ulični trgovac u Ciscuttijevoj ulici, ipak misli da je Marsovo polje previše udaljeno od središta grada.
- Ne bih rekao da je to dobra lokacija jer je previše potrebno ići kroz centar grad da bi se stiglo do tamo. Po meni je puno bolje smisliti nešto kod Željezničkog kolodvora i proširiti tamošnje postojeće parkiralište ili iskoristiti na neki način prostor na obali s druge strane, kod Uljanika, veli Pajo koji, ipak, prednost daje, etažnim garažama.
- Po meni daleko najbolje i najjednostavnije rješenje, i čudi me da se dosad nije predložilo, bilo bi postavljanje višekatne garaže na Karolini koja bi, s jako malim ulaganjem, mogla primiti više stotina automobila u samom centru grada. Karolina je, po meni, zakon, jer podloga već postoji. Na nju bi se samo trebale dodati još jedna ili čak dvije ploče i idealna jer se onda ne ulazi previše u grad. Zelenilo je, uostalom, također problem, ako se zbog gradnje parkinga mora uništavati priroda. I, da dodam, ono što je po meni najveći problem s parkiranjem u centru, je zona koja ograničava parking na dva sata, pa onda turist mora otići, maknuti auto, parkirati se ne gdje drugdje i vratiti u centar. To ne razumijem! Zašto jednostavno ne puste da se plati i ostane koliko hoćeš, veli Pajo.
- Ja Marsovo polje ne bih pretvarao u parking! Po meni bi tamo trebalo biti nogometno igralište. Mislim da bi bilo bolje da je nogometni kamp (Istre 1961 op.n.) tamo, a ne u Balama, kaže nam Tulio, koji pak uopće ne misli da postoji tolika potreba za gradnjom novih parkirališta.
Tulio
- Po meni, za parking nije problem, ljeti je puno, a zimi je polu prazno, dakle, za naše ljude ima dovoljno parkinga a, ako je nekome predaleko, može ostaviti auto i doći pješke ili prijevozom do grada. Zelenu zonu svakako ne bi zbog toga trebala sjeći, dodaje Tulio.
I nije Tulio jedini koji misli da se vožnja automobilom kroz centar Pule zapravo i previše forsira, dok se zanemaruju puno praktičnije mogućnosti kretanja.
Mirela
- Ja ne dolazim autom nego gradskim autobusom. Problem je što bi naši ljudi do svake prodavaonice u centru autom. Pa ni u većim gradovima ne možeš lako naći mjesto za parkiranje u centru, veli Mirela, koja smatra da parkiranje na Marsovom polju sasvim prihvatljiva opcija, iako misli da je parkiranje generalno dosta skupo što će, nada se, rasteretiti najavljenih tisuću sati po povoljnoj cijeni. Njena prijateljica u prolazu tek kratko dodaje: „Mi imamo bolest autobmobila!“.
A da je jedno pitanje o parkingu dovoljno da razbukta veliku raspravu među Puležanima, potvrdila su nam i posljednja trojica sugovornika.
Šljunčana površina kod Željezničkog kolodvora, „osmi kolosijek“, kako kaže naš sugovornik gospodin Korenika, puno je bolje rješenje za parkiralište. No, kažemo mu da uređenje na tom mjestu zapinje već dvije godine zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s HŽ infrastrukturom.
- A di je u Puli garaža? Ne računam ono staro željezo koje je sada na otpadu, dodaje, izazvavši prijatelja u diskusiju.
Žučna rasprava
Ive
Nova parkirna mjesta? Nisu nužno ni potrebna, veli prijatelj.
- Ne moraju Puležani imati parking za svih 40 tisuća automobila, neka se voze Pula prometom. Građani su, znate, komotni i razmaženi. Autobusi stalno kruže, ali nekad ne mogu proći od automobila u kojima je po jedna osoba. Danas svaka obitelj ima dva automobila, pa gdje se to može staviti?!, dodaje.
I dok se rasprava koju smo pitanjem načeli zahuktava i tko za kada će završiti, svojevrsni rezime priče o pulskom parkingu dao nam je Ive, nadovezujući se na nečiji povik da se i u Amsterdamu voze biciklima.
- Parking u gradu, recimo kod Kolodvora, bio bi bolji jer donosi više novca nego Marsovo polje. Ali, znate, turizam je taj koji traži parking, a ne građani. Turizam zauzima parkirališta! Ljudi su naučeni da im autobus dođe u minutu, a to nije uvijek moguće, kaže nam Ive, i za kraj predlaže: "Tko može, najbolje je da u grad dođe kao ja - na bičikleti!"
