GRADONAČELNICA PAZINA SUZANA JAŠIĆ : 'Nepotpisivanje ugovora s Kaštijunom je simbolički čin otpora prema preglasavanju snažnijih nad slabijima, ali je ujedno i poziv na dijalog oko pravičnosti cijene!'

Nakon Buzeta i Vodnjana čiji su gradonačelnici Damir Kajin i Edi Pastrovicchio odbili potpisati novi ugovor s Kaštijunom kojim je definirana znatno viša cijena prijevoza, obrade i zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada, zbog čega ugovor odbija potpisati i Grad Pazin, pojasnila je i gradonačelnica tog grada Suzana Jašić.

Na samom početku podsjeća da je nepotpisivanje ugovora znak neslaganja Grada Pazina s podizanjem cijene tone otpada s 592 na 1.150 kuna. Konvertirano u eurima, to znosi 152,60 eura po toni, od čega je zbrinjavanje i obrada otpada 146 eura, a prijevoz 6,6 eura po toni, sve bez PDV-a koji iznosi 25%.

"Preplaćujemo kredit"

Jašić također podsjeća da je Grad Pazin supotpisnik Ugovora iz 2011. o načinu i uvjetima povrata sredstava u proračun Istarske županije za izgradnju Županijskog centra za gospodarenje otpadom -Kaštijun.

- Ukupni udio u tom kreditu Grada Pazina i sedam susjednih općina (Sv. Petar u Šumi, Tinjan, Karojba, Motovun, Gračišće, Cerovlje i Lupoglav), a to je područje s kojeg naše komunalno društvo Usluga d.o.o. prikuplja otpad, je ukupno 7,27%, pri čemu smo 2021.zajedno predali tek nešto manje od 4% ukupnog otpada na Kaštijun, a vjerojatno su podaci za 2022. u još većem nesrazmjeru.

Dakle, mi taj kredit preplaćujemo. Neki su, pak, obalni gradovi isporukom otpada dobrano premašili postotak udjela koji plaćaju u kreditu. Osim toga, tijekom ljetnih mjeseci količine otpada s obale, višestruko premašuju te udjele, a koje, k tome, onemogućavaju da se otpad propisno suši i obrađuje te se razvija smrad i stvoreni su viškovi koje sad treba zbrinuti, što dodatno košta, tvrdi Jašić.

Grad Pazin uz Vodnjan i Buzet ne pristaje na nove cijene Kaštijuna

Napominje da je Kaštijun u drugoj polovici 2022. godine dvostruko digao cijene svima kako bi omogućio financijsku stabilnost, zbrinuo viškove otpada i namaknuo nova sredstva za investicije. To je učinjeno, smatra Jašić, bez dovoljno sluha za argumentaciju onih gradova i pripadajućih općina koje, em ne žive od turizma, em imaju veliko područje s kojeg prikupljaju otpad.

- Primjerice, naša Usluga d.o.o. otpad prikuplja s području od 525 km2 koje je slabo naseljeno te su nam ulazni troškovi mnogo veći nego gradovima koji imaju veći broj stanovnika i manje područje obuhvata. Znači, ne samo da u ovom slučaju onečišćivač ne plaća, nego se najsiromašniji zapravo kažnjavaju istom cijenom po toni otpada, pa im fiksni dio usluge u startu biva skuplji.

Nepotpisivanje tog ugovora zapravo je simbolički čin otpora prema preglasavanju snažnijih nad slabijima, ali je ujedno i poziv na dijalog oko pravičnosti cijene, priuštivosti usluge i suvlasničkih prava kako bi se dalje zajednički unaprjeđivao sustav upravljanja, poslovanja i ostvarivanja uloge samog Kaštijuna, ističe.

Iako su o ovoj temi već više puta razgovarali, pregovori i dalje stoje na mjestu, a idući sastanak između gradova „nepotpisivača“ ugovora s Gradom Pulom i Istarskom županijom planiran je za 6. veljače.

Treba podsjetiti da je krajem 2022. Kaštijun donio Opće uvjete poslovanja u kojem stoji da će potpisnicima ugovora još nekoliko mjeseci biti zajamčena cijena od 812 kuna (107,80 eura) uvećana za PDV na račun priuštivosti usluge, dok će ugovor onima koji ugovor nisu potpisali cijena biti 1.150 kuna (152,60 eura) već od 1. siječnja 2023.

Suvlasnici bez prava glasa

- U nekoliko smo navrata kontaktirali i Kaštijun i Skupštinu oko tih oktroiranih uvjeta, jer mi smo de facto suvlasnici Kaštijuna zbog otplaćivanja kredita, ali bez ikakvog prava glasa prilikom donošenja uvjeta, cijena i slično. Mi i dalje ne namjeravamo potpisati ugovor u predloženoj formi. Smatramo da je načelo priuštivosti definirano ugovorom s EU, iznad (ne)potpisivanja nekakvih općih uvjeta, a ujedno smatramo da ima prostora i da se cijena definira sukladno popustima za one gradove koji su ispod dogovorenih količina isporučivanja otpada Kaštijunu, ističe Jašić.

Pazin

Grad Pazin, naime, traži formiranje pravičnih cijena sukladno jednom od temeljnih načela zaštite okoliša „onečišćivač plaća“.

Takvo je formiranje cijene određeno i točkom 10. u Dodatku Uredbe Vlade RH o objavi izmjene dvostranog sporazuma između Vlade i Europske komisije vezano za sufinanciranje velikog projekta CGO Kaštijun od 28. svibnja 2011. godine. Taj dokument između ostalog kaže da će se korisnicima zaračunavati različite ulazne pristojbe prema vrsti otpada te proporcionalno onečišćenju kojeg izaziva količina proizvedenog otpada, kao i u skladu sa sposobnošću plaćanja.

To je, ističe gradonačelnica Pazina, na tragu prvog prijedloga Uprave društva Kaštijuna od prije godinu dana da povećanje cijene bude samo za količine iznad vrijednosti dobivene izračunom na temelju broja stanovnika JLS-a, uzimajući u obzir i udio u vraćanju kredita Društva.

- Nažalost, taj je prijedlog kasnije izmijenjen. Gledajući zakonske odredbe na nacionalnoj razini, navedeno je naizgled u koliziji s člankom 13. st. 3. Zakona o gospodarenju otpadom koji određuje istovjetnu cijenu za sve korisnike, no ne priječi njezinu odredivost primjenom popusta ili nekih drugih kalkulativnih elemenata.

"U tom dijelu treba naglasiti kako se sustav gospodarenja otpadom na području Grada Pazina temelji na spomenutom načelu „onečišćivač plaća“, iz kojeg načela proizlaze smjernice i aktivnosti radi ostvarenja osnovnih ciljeva gospodarenja otpadom, u prvom redu smanjivanje nastajanja miješanog komunalnog otpada većim odvajanjem, recikliranjem i ponovnom uporabom. Ostvarenje tog cilja je vidljivo i mjerljivo te se na području Grada Pazina proizvodi manje miješanog komunalnog otpada, a koji je od 4.280,40 tona godišnje u 2015. godini, smanjen na 1.221,58 tone u 2021. godini. U prošloj 2022. godini te su količine još i manje", napomenula je.

Jašić nadalje smatra da doprinose smanjenju troškova rada i održavanja sustava Centra, za razliku od nekih drugih jedinica lokalnih samouprava, te da bi se to zapravo trebalo odraziti i na povećanje priuštivosti cijene, odnosno trebali bi dobiti popuste kao poticaj.

S obzirom na korake koje već najavljuje gradonačelnik Vodnjana, pritom misleći na moguće pravne postupke ne dođe li do dogovora s Kaštijunom, a kako bi se zaštitili građani Vodnjana, Jašić odgovara da je sustav zbrinjavanja otpada na nacionalnoj razini definiran Zakonom koji je neprovediv.

Nitko u Istri nema sortirnicu!

- Već prethodni Zakon iz 2017.godine romantično je propisivao kako ćemo prodavati prikupljenu plastiku, papir, staklo itd. i time zarađivati novce s kojima ćemo omogućiti jeftiniju uslugu. How yes no! Prvo, veći dio plastike koja se prikuplja nije reciklabilna, drugo, nečista je. Nitko u Istarskoj županiji, a drugdje je još gore - čast izuzecima poput npr. Krka ili Preloga - nema sortirnicu koja bi omogućila veću kvalitetu i čistoću odvojenog otpada tako da je zbrinjavanje tzv. reciklabilnog otpada kod privatnih tvrtki skuplje od predavanja miješanog u Kaštijun. Treće, ta gorda riječ “sustav” značila bi da sustav ima razne dijelove koji omogućavaju zbrinjavanje svih vrsta otpada, ali jok, sustava nema, tvrdi.

Jašić se pita kuda s građevinskim otpadom u Istri, kuda sa zelenim otpadom, kuda s muljem iz pročistača čije količine rastu i rast će u sljedećim godinama?

Suzana Jašić

- Zbrinjavanje mulja je skupo, uzimaju ga privatne tvrtke, cijena raste pa smo bili prisiljeni dići cijenu odvodnje jer jednostavno nemamo kud s njim. Dakle, sustava nema. Postoji samo dio sustava koji se zove Kaštijun i prikupljanje miješanog komunalnog otpada. I na kraju, da stvar bude još bolja, spomenuti Zakon iz 2017. koji Pazin nije ignorirao, za razliku od nekih gradova koji se tek sad prilagođavaju i čude, nego mu se među prvima pokušavao prilagoditi, pa se investiralo velika sredstva u nabavu stotine kanti po 60, 120 i 240 litara za miješani opad, pa odvojeno za plastiku, papir i staklo, neslavno je zamijenjen novim Zakonom 2021. koji na još čudniji način regulira prikupljanje otpada. Tako odjednom više litre i kante nisu važne, važno je samo jeste li kućanstvo ili nekućanstvo, što nije fer prema samozaposlenima u kućanstvu ili iznajmljivačima, ali to je druga priča za drugu priliku, kaže.

Napominje da je poanta da jedine kante koje nisu kupili upravo one za bio otpad jer je navodno Kaštijunu trebao neki udio organskog otpada.

-Kaštijunu ne treba organski otpad, pogotovo ne količine koje sad dobiva u miješanom otpadu, a pogotovo ne u sezoni, ali bi mu zapravo trebale kalorije koje mi odvajamo iz miješanog (npr. plastika) da bi SRF bio kvalitetniji. To je nevjerojatno. I što mi tu možemo? Možemo sad kupiti smeđe kante, pohoditi nadležno ministarstvo, dići graju sve do Brisela i reći im - ljudi, ovo ne funkcionira, načela i ugovori su poraženi! K tome, naše boške su zbog ljudi koji ne vide dalje od svog nosa ponovo prepunjene smećem, svakodnevno traktori dovoze razne vrste otpada na divlja odlagališta pa moramo sredstva ulagati u kamere kako bismo mogli kažnjavati kratkovidne osobe bez savjesti, upozorava Jašić.

"Boške se pune smećem"

S druge strane, napominje, kamere koštaju, saniranje odlagališta košta i zato rastu troškovi pa moraju i zbog toga dizati cijenu prikupljanja otpada.

- Dakle, sve na kraju plate građani, samo zato jer netko misli da nepropisnim odbacivanjem nešto sebi štedi. Ne štedi ništa, upravo suprotno, lampadina ili asfalt koji čeka potrošeni su na kamere zbog njega, a svojoj djeci ostavlja sramotu i bolesti koje će dobiti zbog zagađenog tla i vode.

Na pitanje kakve eventualne posljedice mogu biti za Grad ukoliko ne dođe do realizacije ugovora i može li se dogoditi da zbog cijele situacije budu primorani otpad zbrinjavati/odvoziti negdje drugdje, Jašić podsjeća da Grad Pazin otplaćuje kredit i de facto ima suvlasnička prava, te je u skladu s već spomenutim Zakonom o gospodarenju otpadom, Centar za gospodarenje otpadom dužan primiti sav miješani komunalni otpad od davatelja javne usluge, samo je pitanje po kojoj cijeni.