Gusti automobilski promet na Giardinima nalaže obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje. Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i sa druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje, kažu iz pulske Herculanee
Gusti automobilski promet na Giardinima nalaže obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje. Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i sa druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje, kažu iz pulske Herculanee
Njega ladonja na pulskim Giardinima u nadležnosti je komunalne tvrtke Herculanea. I sama tvrtka priznaje da je prije 20 godina korištena tada općeprihvaćena, ali danas zastarjela, metoda ovršavanja, odnosno orezivanja debelih grana stabala.
O ovom smo gorućem pitanju u dva ranija članka razgovarali s arboristima Damirom Šverkom i Željkom Zgrablićem te Franjom Poštenjakom.
Zaključak ovih stručnjaka je da je značajan broj stabala u lošem stanju i da treba nešto poduzeti. No razlikuju se u pristupu, od postupne zamjene do temeljite obnove. Za mišljenje smo upitali i Herculaneu čiji odgovor donosimo u nastavku.
-Ladonje na pulskim Giardinima posađene su početkom 19. st. i kao takve krasile su i dan danas krase strogi centar grada i najomiljeniju šetnicu Puležana. Svakom stablu u prirodi za svoj neometan i zdrav rast trebaju idealni vodozračni odnosi što znači da tlo, u kojem je posađeno, treba biti idealni omjer zraka, vode i hranjiva.
Stabla ladonje na Giardinima posađene su mjestimice na međusoban razmak od 5 m, a ta vrsta u prirodi i nesmetanim uvjetima rasta ima promjer krošnje i do 10 m. Stoga je u startu gustoća sadnje prejudicirala određene zdravstvene probleme stabala u zreloj dobi, objašnjavaju iz Herculanee.
Asfaltiranje površine Giardina 50-ih godina prošlog stoljeća i postava kamenih rubnjaka oko stabala rezultiralo je prekidom prirodnog dotoka zraka, vode i hranjivih tvari što je nekoliko desetljeća kasnije uzrokovalo pojavu davećeg korijenja kod čak 30 stabala te odizanje asfaltnog pokrova i narušavanje opće zdravstvenog stanja stabala.
S obzirom na to da, radi asfaltiranja i svakodnevnog metenja površine, desetljećima izostaje razlaganje organske tvari na tlu koje nastaje truljenjem otpalog lišća, mikroorganizmi neophodni za aktivnost korijena i nastanak humusne tvari bivaju minimalizirani.
-Radi gustoće sadnje, stabla nisu rasla u širinu već su radi potrebe za svjetlošću rasla u visinu, na donjim, nižim, granama pojavljivale su se gljivice i lišajevi koje su vremenom uzrokovali sušenje istih.
Dodatna otežavajuća okolnost je monokultura 80-ak stabala koja bi u slučaju nekog mono ili polifagnog štetnika uvjetovala rapidno propadanje svih stabala. S aspekta širenja zaraze uvijek je bolje imati viševrsni nasad, kažu iz ovog gradskog poduzeća.
Dodaju kako gusti automobilski promet na Giardinima ima za posljedicu okolišno zagađenje, ali i obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje.
-Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i s druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje. Učinjenim monitoringom nad predmetnim stablima od strane gospodina Poštenjaka prije 3 godine ustanovljeno je da „su stabla iako se nalaze u teškom staništu, sa fiziološkog aspekta u relativno dobrom stanju“, potvrđuje Herculanea.
Prvo i zadnje orezivanje ovršavanjem stabala na Giardinima provedeno je prije 20-ak godina kada je to bila uobičajena praksa i u skladu sa tadašnjim trendovima. Napretkom znanosti i praćenjem posljedica takvih aktivnosti danas smo došli do saznanja da su takvi rezovi više štetni nego korisni za stabla te je stoga danas ta metoda napuštena kao zastarjela.
U to vrijeme bilo je obavezno premazivanje rana voćarskim voskom dok se danas, opet sukladno novim spoznajama, isto ne preporučuje pa čak i zabranjuje
Herculanea: neke aktivnosti koje su provedene prije 120 godina kao npr. pregusta sadnja, asfaltiranje površinskog zastora prije 70 godina ili orezivanje prije 20 godina dovele su do današnje slike i stanja stabala.
-Stabla iste vrste posađena u pulskim parkovima pokazuju posve drugačiju sliku i status. Ta stabla rastu u parkovnim površinama, imaju dotok svjetla i zraka, kao i dotok organske tvari te sađena na optimalnom razmaku ne pokazuje znakove ovakvoga stresa.
Danas se stabla na pulskim javnim zelenim površinama održavaju sukladno suvremenim znanstvenim spoznajama i trendovima, poručuju.
-Rukovoditeljica djelatnosti Hortikulture je Mr.sc.biotehničkih znanosti u polju šumarstva (Oblikovanje pejzaža i prirodnih rekreacijskih površina). Radi širenja poslova i potreba na terenu, Pula Herculanea će zapošljavati i educirati stručne radnike i angažirati ih na predmetnim poslovima kroz cijelu godinu kako bi se tako osposobljene radnike dugoročno zadržalo o čemu je govorio i gospodin Poštenjak, zaključuju iz Herculanee.
Pula je prvi grad u Hrvatskoj i regiji koji je uveo inovativni model pomoći osobama u beskućništvu Housing First, međunarodno prepoznat pristup koji u rješavanju problema beskućništva stanovanje stavlja na prvo mjesto
Nell'estate del 1982, a Pola, una gara di tuffi dalle rocce a Stoia diventa il pretesto per raccontare un mondo al confine tra due identità. Sullo sfondo della costa istriana, tra le pietre bianche e il mare della Jugoslavia socialista, un gruppo di ragazzi di 13 e 14 anni si ritrova in un luogo che per loro è allo stesso tempo patria e terra straniera. * Quando si parla di Alessandro Mocenni, bisogna tener presente che egli appartiene alla seconda generazione degli “esuli” da Pola, a coloro che, grazie alle ponderate decisioni dei propri genitori, sono sempre tornati nel luogo d’origine. Questa precisazione è necessaria per spiegare che la categoria degli esuli a cui appartiene la famiglia Mocenni porta con sé la curiosità e il desiderio di conoscere, imparare, osservare e ascoltare anche le storie “degli altri”, storie in cui ci sono anche le ingiustizie commesse da noi e il dolore degli altri
Osim što je moćan alat izražavanja i aktivizma, prosvjedno bubnjanje pozitivno djeluje i na fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje i iscjeljuje pojedinca i društvo te potiče na promjenu, ističu organizatori
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
