Gusti automobilski promet na Giardinima nalaže obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje. Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i sa druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje, kažu iz pulske Herculanee
Gusti automobilski promet na Giardinima nalaže obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje. Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i sa druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje, kažu iz pulske Herculanee
Njega ladonja na pulskim Giardinima u nadležnosti je komunalne tvrtke Herculanea. I sama tvrtka priznaje da je prije 20 godina korištena tada općeprihvaćena, ali danas zastarjela, metoda ovršavanja, odnosno orezivanja debelih grana stabala.
O ovom smo gorućem pitanju u dva ranija članka razgovarali s arboristima Damirom Šverkom i Željkom Zgrablićem te Franjom Poštenjakom.
Zaključak ovih stručnjaka je da je značajan broj stabala u lošem stanju i da treba nešto poduzeti. No razlikuju se u pristupu, od postupne zamjene do temeljite obnove. Za mišljenje smo upitali i Herculaneu čiji odgovor donosimo u nastavku.
-Ladonje na pulskim Giardinima posađene su početkom 19. st. i kao takve krasile su i dan danas krase strogi centar grada i najomiljeniju šetnicu Puležana. Svakom stablu u prirodi za svoj neometan i zdrav rast trebaju idealni vodozračni odnosi što znači da tlo, u kojem je posađeno, treba biti idealni omjer zraka, vode i hranjiva.
Stabla ladonje na Giardinima posađene su mjestimice na međusoban razmak od 5 m, a ta vrsta u prirodi i nesmetanim uvjetima rasta ima promjer krošnje i do 10 m. Stoga je u startu gustoća sadnje prejudicirala određene zdravstvene probleme stabala u zreloj dobi, objašnjavaju iz Herculanee.
Asfaltiranje površine Giardina 50-ih godina prošlog stoljeća i postava kamenih rubnjaka oko stabala rezultiralo je prekidom prirodnog dotoka zraka, vode i hranjivih tvari što je nekoliko desetljeća kasnije uzrokovalo pojavu davećeg korijenja kod čak 30 stabala te odizanje asfaltnog pokrova i narušavanje opće zdravstvenog stanja stabala.
S obzirom na to da, radi asfaltiranja i svakodnevnog metenja površine, desetljećima izostaje razlaganje organske tvari na tlu koje nastaje truljenjem otpalog lišća, mikroorganizmi neophodni za aktivnost korijena i nastanak humusne tvari bivaju minimalizirani.
-Radi gustoće sadnje, stabla nisu rasla u širinu već su radi potrebe za svjetlošću rasla u visinu, na donjim, nižim, granama pojavljivale su se gljivice i lišajevi koje su vremenom uzrokovali sušenje istih.
Dodatna otežavajuća okolnost je monokultura 80-ak stabala koja bi u slučaju nekog mono ili polifagnog štetnika uvjetovala rapidno propadanje svih stabala. S aspekta širenja zaraze uvijek je bolje imati viševrsni nasad, kažu iz ovog gradskog poduzeća.
Dodaju kako gusti automobilski promet na Giardinima ima za posljedicu okolišno zagađenje, ali i obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje.
-Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i s druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje. Učinjenim monitoringom nad predmetnim stablima od strane gospodina Poštenjaka prije 3 godine ustanovljeno je da „su stabla iako se nalaze u teškom staništu, sa fiziološkog aspekta u relativno dobrom stanju“, potvrđuje Herculanea.
Prvo i zadnje orezivanje ovršavanjem stabala na Giardinima provedeno je prije 20-ak godina kada je to bila uobičajena praksa i u skladu sa tadašnjim trendovima. Napretkom znanosti i praćenjem posljedica takvih aktivnosti danas smo došli do saznanja da su takvi rezovi više štetni nego korisni za stabla te je stoga danas ta metoda napuštena kao zastarjela.
U to vrijeme bilo je obavezno premazivanje rana voćarskim voskom dok se danas, opet sukladno novim spoznajama, isto ne preporučuje pa čak i zabranjuje
Herculanea: neke aktivnosti koje su provedene prije 120 godina kao npr. pregusta sadnja, asfaltiranje površinskog zastora prije 70 godina ili orezivanje prije 20 godina dovele su do današnje slike i stanja stabala.
-Stabla iste vrste posađena u pulskim parkovima pokazuju posve drugačiju sliku i status. Ta stabla rastu u parkovnim površinama, imaju dotok svjetla i zraka, kao i dotok organske tvari te sađena na optimalnom razmaku ne pokazuje znakove ovakvoga stresa.
Danas se stabla na pulskim javnim zelenim površinama održavaju sukladno suvremenim znanstvenim spoznajama i trendovima, poručuju.
-Rukovoditeljica djelatnosti Hortikulture je Mr.sc.biotehničkih znanosti u polju šumarstva (Oblikovanje pejzaža i prirodnih rekreacijskih površina). Radi širenja poslova i potreba na terenu, Pula Herculanea će zapošljavati i educirati stručne radnike i angažirati ih na predmetnim poslovima kroz cijelu godinu kako bi se tako osposobljene radnike dugoročno zadržalo o čemu je govorio i gospodin Poštenjak, zaključuju iz Herculanee.
Svojevrstan je to poklon navijačima i simpatizerima kluba te ljubiteljima nogometa u Puli i Istri za nevjerojatnu podršku koju iskazuju nogometašima Istre 1961 u posljednjim prvenstvenim susretima. Osim toga, prigodno druženje uz glazbu, hranu i piće je i jedna posebna zahvala nogometašima Istre 1961 za odličnu igru, i nadamo se, povijesni uspjeh kluba
Impresivnih 175 digitalnih uradaka pristiglo je kao odgovor na javni poziv iz pulskih osnovnih škola. U svakoj kategoriji nagrađena su tri najbolja učenika
"Svi oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju da ne podliježem utjecajima, stoga ostajem čvrst u svojim namjerama. Naravno, ponekad se mora pristati na kompromise, ali uvijek uz najveće poštovanje naše povijesti, civilizacije, identiteta i dostojanstva kao Talijana"; to je jedna od poruka Valmera Cusme koji je podsjetio: "Na kraju krajeva, prava koja uživamo dao nam je većinski narod, to jest Hrvati. To su prava duboko ukorijenjena u povijesti i civilizaciji ovih krajeva, a priznata su i na razini Europske unije. Možda je neugodno podsjetiti na to, ali upravo zahvaljujući manjinskim pravima Hrvatska je primljena u Europsku uniju. Oni koji se protive tim pravima su u manjini."
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
