Gusti automobilski promet na Giardinima nalaže obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje. Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i sa druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje, kažu iz pulske Herculanee
Gusti automobilski promet na Giardinima nalaže obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje. Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i sa druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje, kažu iz pulske Herculanee
Njega ladonja na pulskim Giardinima u nadležnosti je komunalne tvrtke Herculanea. I sama tvrtka priznaje da je prije 20 godina korištena tada općeprihvaćena, ali danas zastarjela, metoda ovršavanja, odnosno orezivanja debelih grana stabala.
O ovom smo gorućem pitanju u dva ranija članka razgovarali s arboristima Damirom Šverkom i Željkom Zgrablićem te Franjom Poštenjakom.
Zaključak ovih stručnjaka je da je značajan broj stabala u lošem stanju i da treba nešto poduzeti. No razlikuju se u pristupu, od postupne zamjene do temeljite obnove. Za mišljenje smo upitali i Herculaneu čiji odgovor donosimo u nastavku.
-Ladonje na pulskim Giardinima posađene su početkom 19. st. i kao takve krasile su i dan danas krase strogi centar grada i najomiljeniju šetnicu Puležana. Svakom stablu u prirodi za svoj neometan i zdrav rast trebaju idealni vodozračni odnosi što znači da tlo, u kojem je posađeno, treba biti idealni omjer zraka, vode i hranjiva.
Stabla ladonje na Giardinima posađene su mjestimice na međusoban razmak od 5 m, a ta vrsta u prirodi i nesmetanim uvjetima rasta ima promjer krošnje i do 10 m. Stoga je u startu gustoća sadnje prejudicirala određene zdravstvene probleme stabala u zreloj dobi, objašnjavaju iz Herculanee.
Asfaltiranje površine Giardina 50-ih godina prošlog stoljeća i postava kamenih rubnjaka oko stabala rezultiralo je prekidom prirodnog dotoka zraka, vode i hranjivih tvari što je nekoliko desetljeća kasnije uzrokovalo pojavu davećeg korijenja kod čak 30 stabala te odizanje asfaltnog pokrova i narušavanje opće zdravstvenog stanja stabala.
S obzirom na to da, radi asfaltiranja i svakodnevnog metenja površine, desetljećima izostaje razlaganje organske tvari na tlu koje nastaje truljenjem otpalog lišća, mikroorganizmi neophodni za aktivnost korijena i nastanak humusne tvari bivaju minimalizirani.
-Radi gustoće sadnje, stabla nisu rasla u širinu već su radi potrebe za svjetlošću rasla u visinu, na donjim, nižim, granama pojavljivale su se gljivice i lišajevi koje su vremenom uzrokovali sušenje istih.
Dodatna otežavajuća okolnost je monokultura 80-ak stabala koja bi u slučaju nekog mono ili polifagnog štetnika uvjetovala rapidno propadanje svih stabala. S aspekta širenja zaraze uvijek je bolje imati viševrsni nasad, kažu iz ovog gradskog poduzeća.
Dodaju kako gusti automobilski promet na Giardinima ima za posljedicu okolišno zagađenje, ali i obvezu orezivanja grana rubnih stabala uz prometnicu na minimalnu visinu od sedam metara u profilu ceste kako bi se osiguralo nesmetano i sigurno prometovanje.
-Ako se pribjegne orezivanju s jedne strane stabla, neophodno je stablo uravnotežiti i s druge kako ne bi došlo do raskolivanja osnovnih grana u krošnji ili pucanja dijela krošnje. Učinjenim monitoringom nad predmetnim stablima od strane gospodina Poštenjaka prije 3 godine ustanovljeno je da „su stabla iako se nalaze u teškom staništu, sa fiziološkog aspekta u relativno dobrom stanju“, potvrđuje Herculanea.
Prvo i zadnje orezivanje ovršavanjem stabala na Giardinima provedeno je prije 20-ak godina kada je to bila uobičajena praksa i u skladu sa tadašnjim trendovima. Napretkom znanosti i praćenjem posljedica takvih aktivnosti danas smo došli do saznanja da su takvi rezovi više štetni nego korisni za stabla te je stoga danas ta metoda napuštena kao zastarjela.
U to vrijeme bilo je obavezno premazivanje rana voćarskim voskom dok se danas, opet sukladno novim spoznajama, isto ne preporučuje pa čak i zabranjuje
Herculanea: neke aktivnosti koje su provedene prije 120 godina kao npr. pregusta sadnja, asfaltiranje površinskog zastora prije 70 godina ili orezivanje prije 20 godina dovele su do današnje slike i stanja stabala.
-Stabla iste vrste posađena u pulskim parkovima pokazuju posve drugačiju sliku i status. Ta stabla rastu u parkovnim površinama, imaju dotok svjetla i zraka, kao i dotok organske tvari te sađena na optimalnom razmaku ne pokazuje znakove ovakvoga stresa.
Danas se stabla na pulskim javnim zelenim površinama održavaju sukladno suvremenim znanstvenim spoznajama i trendovima, poručuju.
-Rukovoditeljica djelatnosti Hortikulture je Mr.sc.biotehničkih znanosti u polju šumarstva (Oblikovanje pejzaža i prirodnih rekreacijskih površina). Radi širenja poslova i potreba na terenu, Pula Herculanea će zapošljavati i educirati stručne radnike i angažirati ih na predmetnim poslovima kroz cijelu godinu kako bi se tako osposobljene radnike dugoročno zadržalo o čemu je govorio i gospodin Poštenjak, zaključuju iz Herculanee.
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
