Hoće li Fond za zaštitu okoliša uskočiti u pomoć? Kaštijunu za rješavanje bala s SRF-om treba još najmanje 3,4 milijuna eura!

Zbrinjavanje na tisuće tona baliranog otpada koji se godinama gomila na Županijskom centru Kaštijun predstavlja ogromno financijsko opterećenje za ovu županijsko-gradsku tvrtku koja bez ozbiljne financijske injekcije s nacionalne razine nikada neće moći samostalno očistiti centar od bala krcatih SRF-om.

Odavno je poznato da Kaštijun nikada nije uspio realizirati suradnju s Holcimom u kojem se prvotno planiralo zbrinjavanje goriva iz otpada koje nastaje u Kaštijunovom MBO postrojenju. Ni država se nije pobrinula osigurati lokacije na kojima bi se zbrinjavao gorivi otpad koji nastaje u postrojenjima za mehaničko biološku obradu. Tako je ŽCGO od samog otvaranja primoran financirati enormno skupo zbrinjavanje temeljem brojnih natječaja na kojima traže tvrtke za preuzimanje ove vrste otpada. A nema ih puno, i zato lako diktiraju i bildaju cijenu.

Ono što može u Varaždinu, ne može u Puli

Problem s baliranim komunalnim otpadom dugi niz godina imaju u Varaždinu, no tamošnje su lokalne HDZ-ove vlasti ipak uspjele pronaći zajednički jezik s Vladom na čelu s Plenkovićem koja je odlučila riješiti ovaj dugogodišnji problem i u potpunosti financirati zbrinjavanja baliranog otpada na lokaciji Brezje pored Varaždina. Tako je proteklog mjeseca i službeno počeo utovar i odvoz varaždinskog baliranog otpada na oporabu u obližnji MBO kod izvođača radova CE-ZA-R Cios grupe. Da se Brezje konačno isprazni od bala otpada koje ovdje stoje već oko 18 godina, imaju rok od 18 mjeseci. Izgledno je da će građani Istre, bez pomoći države, bale s Kaštijuna u kojima se nalazi upakirani SRF, još dugo gledati.

Jasno je i da je pitanje preuzimanja i rješavanje baliranog otpada postalo i političko pitanje. U priču oko zbrinjavanja otpada u Varaždinu snažno se uključio i tamošnji varaždinski HDZ. Nije zgoreg spomenuti kako je aktualni ministar gospodarstva Damir Habijan čiji je prethodnik Davor Filipović ranije dogovorio financiranje zbrinjavanja otpada iz Varaždina preko nadležnog Fonda za zaštitu okoliša, visokopozicionirani član HDZ-a u Varaždinu, štoviše predsjednik je Gradskog odbora. Nakon dogovora s Fondom oko financiranja zbrinjavanja varaždinskih bala, varaždinski HDZ osvrnuo se na situaciju vezanu za bale smeća smještene u Brezju.

Ukazali su tako da je Vlada Republike Hrvatske odlučila u potpunosti financirati rješenje tog problema te nisu zaboravili istaknuti ulogu svog župana Anđelka Stričaka u cijelom ovom procesu. Naravno, Sričak je HDZ-ov župan, i predsjednik HDZ-a Varaždinske županije. On i Habijan u stranci surađuju od 2015. godine, kada je Habijan biran za predsjednika Gradskog odbora HDZ-a Grada Varaždina. 

U priopćenju se varaždinski HDZ velikodušno zahvalio Vladi zbog odluke donesene u studenom 2023. godine navodeći "da je zahvaljujući Vladi dugogodišnji problem koji je gotovo dva desetljeća opterećivao grad Varaždin i sve građane, konačno riješen".

"Podsjećamo, tog je dana Vlada na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem donijela odluku da će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost financirati sanaciju baliranog otpada u 100-postotnom iznosu, a to je nešto više od 29 milijuna eura, za što je nedavno u Varaždinu i potpisan ugovor. Podsjećamo javnost da je rješavanje problema baliranog otpada počelo na sastanku s tadašnjim ministrom gospodarstva Davorom Filipovićem u Županijskoj palači, kojeg je organizirao župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i upravo je tada naglašeno da Vlada RH-a i premijer Plenković stoje iza svojih riječi danih na svečanoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije i da će pomoći Gradu te umjesto 40 posto, zbrinjavanje bala financirati u 100-postotnom iznosu", naveli su u priopćenju varaždinski HDZ-ovci.

Vratimo se malo s ove strane Učke.

Nedavno je gradonačelnik Pule Filip Zoričić na konferenciji za novinare najavio skorašnji odvoz ogromnih hrpetina akumuliranih bala otpada sa Kaštijuna dodajući kako je cilj da do sezone na Kaštijunu više ne bude 17.000 bala otpada. Zvuči kao znanstvena fantastika.

"Dio će uz potporu Fonda riješiti samo poduzeće, a dio će se odvesti uz pomoć države. O tome smo razgovarali s ministrom Habijanom i mislim da to ide u pozitivnom smjeru", rekao je Zoričić. Što su Habijan i Zoričić u međuvremenu dogovorili, nije poznato.

No poznato je da se na Kaštijunu i dalje nalazi čak 17.431 tona goriva iz otpada koje nitko neće. Radi se 2.462 tona iz 2019. i 2020. godine te ukupne količine proizvedenog GIO (gorivo iz otpada) iz 2022. i 2023. godine.

Ima li Habijanovo ministarstvo sluha i za Kaštijun kao što to ima i za Varaždin, teško je predvidjeti. Na pitanje koliko se bala planira zbrinuti uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i u kojem iznosu Fond sufinancira zbrinjavanje, Uprava Kaštijuna ne daje konkretne odgovore.

 - Vezano za sufinanciranje zbrinjavanja goriva iz otpada (GIO) proizvedenog u ŽCGO Kaštijun 8. veljače održan je sastanak s predstavnicima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grada Pule i društva Kaštijun d.o.o. Grad Pula je zatražio potporu za financiranje zbrinjavanja goriva iz otpada (GIO) iz Županijskog centra za gospodarenje otpada Kaštijun po modelu de minimis potpore. Uredbom Komisije (EU) 2023/2832 оd 13. prosinca 2023. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije na de minimis potpore koje se dodjeljuju poduzetnicima koji pružaju usluge od općeg gospodarskog interesa, propisano je da ukupan iznos de minimis potpora koje se po državi članici dodjeljuju jednom poduzetniku koji pruža usluge od općeg gospodarskog interesa, ne smije premašiti 750.000 eura  tijekom bilo kojeg trogodišnjeg razdoblja, glasi njihov odgovor.

Pitamo Upravu Kaštijuna kada se može očekivati da će se s područja Kaštijuna zbrinuti sve postojeće bale sa SRF-om, no ni ovdje nema jasne računice.

- Po zbrinjavanju predmetnih 10.059 tona goriva iz otpada po provedenom otvorenom postupku javne nabave i sklopljenom ugovoru s tvrtkom Sekundar usluge d.o.o. biti će potrebno zbrinuti i 7.375 tona goriva iz otpada proizvedenog tijekom 2023. godine procijenjene vrijednosti oko 1.475.000 eura plus PDV kao i količinu koja se kontinuirano proizvodi u 2024. godini i procjenjuje u okvirnoj količini do 10.000 tona, odgovaraju.

Na pitanje koliko iznosi ukupan trošak zbrinjavanja svih trenutačnih količina bala na lokaciji centra, a koje čekaju zbrinjavanje, potvrđuju kako procijenjena vrijednost zbrinjavanja navedene preostale količine GIO iznosi oko 3,4 milijuna eura te da će ukupna vrijednost troška biti poznata nakon provedbe postupka javne nabave i sklapanja ugovora. Poučeni dosadašnjim iskustvom, taj će iznos biti daleko veći.

Što je s kreditom?

Tu je i trošak kredita lani realiziranog u Zagrebačkoj banci za gradnju dodatnog postrojenja za zbrinjavanje željezne frakcije. Zanimalo nas je kada se mogu očekivati javni natječaji za projektnu dokumentaciju/ izvođače radova, odnosno početak gradnje planiranog postrojenja zbog čega su, na krau krajeva i išli u kreditno zaduženje.

Podsjetimo, radi se o kreditu od 1,6 milijuna eura kojim se planira financiranje pokrivanja dijela reaktora kako bi se smanjili neugodni mirisi ali i za zbrinjavanje metalne frakcije koja se zadnjih pet godina skladišti na ŽCGO Kaštijun.

Kreditnim sredstvima izgradio bi se novi objekt za obradu metalne frakcije s opremom. Sva ova nova ulaganja vezana uz rješavanje problema zbrinjavanja metalne frakcije odvijaju se unatoč činjenici što Kaštijun već nekoliko godina ima stroj za zbrinjavanje metalne frakcije koji nikad nije stavljen u funkciju. Stroj vrijedan oko 330 tisuća eura isporučen je Kaštijunu još u prosincu 2020. godine, ali nikad nije montiran već je u tvornici konzerviran za skladištenje do ugradnje.

Uprava Kaštijuna potvrđuje da kredit uključuje i dio troškova za gradnju građevine za postrojenje za obradu metalne frakcije.

- Ugovor o izradi projektne dokumentacije je prethodno sklopljen te je u tijeku dovršenje dokumentacije za potrebe ishođenja odobrenja za gradnju. Društvo Kaštijun d.o.o. ishodilo je rješenje nadležnog Ministarstva vezano za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za predmetni zahvat u prostoru. Početak gradnje se očekuje nakon ishođenja odobrenja za gradnju (izdaje nadležno Ministarstvo op.a.) te provedbe otvorenog postupka javne nabave na temelju kojeg se sklapa ugovor o gradnji. Rok izvođenja radova se planira u trajanju do šest mjeseci. Predmetna građevina će se početi koristiti nakon izgradnje te ishođenja uporabne dozvole koju izdaje nadležno Ministarstvo, odgovaraju iz Kaštijuna. Dakle, i tu je puno nepoznatih datuma.

Dodajmo i to kako je u zadnjem intervjuu za Istra24 direktor Dražen Stilinović naveo je kako je cilj da se u daljnjem radu Kaštijuna pređe samo na SRF u rasutom obliku i da se bale više neće deponirati u sklopu centra.

Konkretno, direktor je naveo kako je "plan bio proizvoditi SRF samo u rasutom obliku koji bi se odmah plasirao na daljnje zbrinjavanje i ne bi više bilo deponiranja tog materijala u sklopu centra. "Ukratko, plan je da na Kaštijunu više nama bala. Time bi eliminirali trošak za stvaranje bala, i ne bi više bilo zaliha na skladištu", naveo je direktor. No je li ŽCGO u međuvremenu prešao na proizvodnju SRF-a samo u rasutom obliku?

No umjesto konkretnog odgovara, još jedno briljantno pojašnjenje s Kaštijuna.

- U provedenom postupku nabave u 2023. godini za preuzimanje GIO u rasutom obliku, ponudu je dostavila tvrtka Sekundar usluge d.o.o. Prema dobivenim informacijama, predmetni GIO u količini od 136 tona koristila je tvrtka HOLCIM iz Koromačna u svrhu aktivnosti za novu-buduću tehnologiju za oporabu GIO. U Planu poslovanja društva za 2024. godinu planirano je i zbrinjavanje GIO u rasutom stanju. Postupak nabave za preuzimanje i zbrinjavanje GIO je u pripremi, odgovorili su nam.

Možda će danas, za kada je zakazana konferencija za novinare i obilazak županijskog Centra za gospodarenje otpadom, na Kaštijunu ipak biti malo konkretniji.