Još jedna sezona prožeta smradom s Kaštijuna

I ove sezone nas je dočekala gotovo identična situacija kao i prošlog ljeta. Unatoč učestaloj komunikaciji i uključivanju Radne grupe za civilni nadzor u radne sastanke, kao predstavnici građana koji trpe posljedice ovakvog sustava gospodarenja otpadom i ŽCGO Kaštijun, na kraju sezone izražavamo nezadovoljstvo i veliko razočaranje budući da se ni jedna od obećanih mjera uopće nije realizirala ili nije realizirala na vrijeme.

„Planirane aktivnosti za zbrinjavanje ulaznog otpada u 2023. godini tijekom ljetnog perioda koje je početkom srpnja  predstavio direktor Kaštijuna  na sastanku u Gradu Puli , ali s napomenom da provedbu očekujemo kroz mjesec srpanj:
1. odvoz tzv. „viškova” direktno s pretovarne stanice
2. pojačana kontrola ulaznog materijala -signalizacija korisniku
3. ispitivanje pojedinih vozila – analiza otpada- vanjske službe
4. ispitivanje mogućnosti predobrade ulaznog materijala

Iako su i tad već bile u zakašnjenju – pozdravili smo navedene mjere jer  smo smatrali da bi mogle barem donekle pozitivno utjecati na situaciju na Kaštijunu. No, stiže rujan, a i kraj sezone a ni jedna od navedenih mjera nije realizirana,  a samo jedna je u procesu javne nabave –  odvoz tzv. „viškova” direktno s pretovarne stanice. Ukoliko se i sklopi ugovor, te se krene u realizaciju u rujnu, svima je jasno da je to prekasno jer tada će pikovi biti puno manji a šteta koja je već učinjena s tim ne može biti ublažena.

Folija/pokrivka za reaktorsku plohu također nije nabavljena. Svrha joj je sprječavanje smrada ali i još važnije sprječavanje namakanja sadržaja na plohi atmosferilijama. Jesenske kiše kreću, a uz još uvijek visoke temperature teško će se zaustaviti prirodni proces proizvodnje plina.

ŽCGO sa ovakvom otvorenom bioreaktorskom plohom i sastavom koji sadrži prekomjerni postotak biorazgradivog materijala pada na svim testovima već petu godinu, a ni dalje bitnih promjena nema.

Zakašnjela provedba mjera rezultirala je još jednim kolovozom koji je obilježio nesnosan smrad – od Banjola do Vinkurana i Valdebeka pa čak i do Pule.

Građanima je smanjena kvaliteta života, ugrožena je i važna ekonomska djelatnost- obiteljski turizam, a građani samo mogu nagađati kako čestice i plinovi utječu na njihovo zdravlje.

Neshvatljivo je da se i dalje  diljem Hrvatske planiraju slični centri za gospodarenje otpadom, iako je više nego jasno da ova zastarjela tehnologija nije ni ekonomski isplativa ni ekološki prihvatljiva.

Apeliramo na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da vrši intenzivnije kontrole u ugostiteljskom i turističkom sektoru po pitanju gospodarenja otpadom.

Apeliramo na sve dionike vlasti u Istri, da hitno donesu važne odluke vezane za uspostavu cjelokupnog sustava zbrinjavanja otpada u Istri, definiraju lokacije nužnih nedostajućih postrojenja kao što su  sortirnice, kompostane i bioplinsko postrojenje.

Naglašavamo još jednom da je izrada plana gospodarenja otpadom Istarske županije, koja je u tijeku, iznimno važna, a uključivanje šire javnosti u začetku izrade neophodno. Iz iskustva znamo da su izmjene na obveznom javnom savjetovanju moguće samo u detaljima pa sugeriramo da se osnuju fokus grupe svih dionika koji mogu doprinijeti boljem rješenju. Osim komunalnih društava i jedinica lokalne samouprave treba uključiti ugostitelje, male iznajmljivače, obrtnike, udruge, lokalne akcijske grupe za poljoprivredu i ribarstvo, fakultete i druge dionike.

Ovakvim sustavom ne smijemo u slijedeću godinu. Mora se djelovati sada i odmah!

U ime Radne grupe za civilni nadzor nad Kaštijunom: Helena Lozić, Ivica Rogulj, Željko Ilić i Irena Burba.