Bivša predsjednica Nadzornog odbora u tvrtki Kaštijun, a danas nezavisna županijska vijećnica Koviljka Aškić potvrdila je informaciju da će dio otpada s Kaštijuna odvoziti na zbrinjavanje u Holcimovu tvornicu cementa u Koromačno.
Poznato da je još prije otvaranja novog Županijskog centra za gospodarenje otpadom postojalo pismo namjere između Holcima Istarske županije da se nusprodukt koji nastaje u MBO postrojenju, takozvani SRF (gorivo iz otpada) odvozi na spaljivanje u Holcim za što je Kaštijun tvornici trebao plaćati naknadu.
To pismo namjere još su davne 2007. godine potpisali tadašnji župan Ivan Jakovčić, pulski gradonačelnik Boris Miletić i direktori Holcimove tvrtke kćeri Ecorec d.o.o. Cristian Abl i Danijel Vadlja. Na osnovu tog dokumenta, plan je bio instaliranje pilot-postrojenja za zbrinjavanje komunalnog otpada kao alternativnog goriva u cementnoj industriji.
Međutim, to zbrinjavanje nikad nije zaživjelo zbog izuzetno loše kalorijske vrijednosti SRF-a s Kaštijuna zbog čega tvornica nije željela preuzimati SRF koji se i dan danas gomila u sklopu ŽCGO-a.
Aškić potvrđuje da bi tvornica trebala preuzimati SRF u rasutom obliku.
Pravo gradnje bioplinskog postrojenja po modelu javno-privatnog partnerstva?
- Zadnja informacija koju imam je da Holcim prilagođava pogon kako bi mogao preuzimati SRF sa Kaštijuna i iz Marišćine, a sve bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine. Osim izdvajanja biootpada iz miješanog komunalnog otpada, za kvalitetniji SRF treba nam plastika i u tome je paradoks ove tehnologije - izdvajamo plastiku u žute spremnike i što je više budemo odvojili, to će SRF biti gori. Ima lijeka kako to spasiti - da imamo sortirnicu, a na njoj bi trebalo odvajati samo dvije do tri vrste plastike koja ima tržišnu vrijednost, a ostalo bi trebalo vraćati na Kaštijun. Ovakva postrojenja kao što je Kaštijun u suprotnosti su sa ciljevima u odvajanju otpada i možemo samo umanjiti štetu, kaže Aškić.
Hoće li preuzimati SRF s Kaštijuna, pitali smo i Holcim, čiji ćemo odgovor objaviti čim stigne.
Nezavisna županijska vijećnika planira uputiti otvoreno pismo svim istarskim gradonačelnicima, načelnicima i županu Borisu Miletiću za iskaz interesa za stvaranje zajedničke platforme vezano uz plan izgradnje kompostana u Istri, za koje tvrdi, već se sutra mogu početi graditi.
-Za gradnju kompostana nije potrebna izmjena prostornog plana, a bitno je da one budu u zoni komunalne namjene, a te zone imaju primjerice Pazin, Žminj i još mnogi drugi. Također, plan je da se u suradnji s Županijskom gospodarskom komorom ide s prijedlogom prema hotelskim kućama za model javno-privatnog partnerstva za gradnju bioplinskog postrojenja u kojem bi se zbrinjavao bio otpad iz hotelskih kuća, a što bi dugoročno bilo isplativije i za same hotelijere koji sada taj otpad zbrinjavaju putem ovlaštenih tvrtki. Nakon što su prihvaćene izmjene Zakona o prostornom planiranju, napokon su stvoreni svi preduvjeti da se krene u izradu županijskog Plana gospodarenja otpadom, ali i u izmjene i dopune županijskog Prostornog plana, navodi Aškić, naglašavajući da je u ovom trenutku izuzetno bitno da se za ove važne procese gospodarenja otpadom i prostorom daju jasne i održive smjernice.
Kaštijunu kronično nedostaje financijski stručnjak
Komentirala je i financijsko izvješće Kaštijuna koje je akumiliralo gubitak od 5, 5 milijuna eura.
- Ne znam što vlasnici razmišljaju. Po meni treba izmijeniti društveni ugovor društva na način da svi budu vlasnici sukladno udjelu za kredit koj plaćaju. Potrebna je koordinacija, prvenstveno tu mislim na gradonačelnika Pule Filipa Zoričića i župana Borisa Miletića s ostalim gradonačelnicima i načelnicima. Imamo primjer Primorsko-goranske županije koja financira pilot projekt za bio-otpad i dokumentaciju za lokacije kompostana, kaže Aškić, dodajući da je jedan od prioriteta realizacija projekta bioplinskog postrojenja gdje bi se mogli zbrinjavati mulj s pročistača, ali i SRF s Kaštijuna.
- Takva postrojenja dobro rade u Švicarskoj. Bitna je dakle gradnja kompostane, i jedne sortirnice za cijelu Istru. Mislim da je kvar na Kaštijunu jako utjecao na gubitak. Na Kaštijunu je i dalje velika količina SRF-a, a kada bi i to ušlo u bilancu, koliki bi tek onda bio gubitak, a da ne pričamo o zbrinjavanju metalne frakcije i stavljanja u funkciju stroja za čišćenje metala. Tvrtki Kaštijun kronično nedostaje jedan dobar financijski stručnjak koji će znati voditi i pripremati tvrtku za međunarodne natječaje putem kojih bi se mogao riješiti problem odvoza viška otpada u inozemstvo. Nedostaje i jedan stručan tehnolog, a na Kaštijunu, čini mi se, nemaju niti jednog. Postoji niz međunarodnih natječaja, no tvrtka nema niti jednog ekonomistu koji bi znao pripremiti natječaj. Poanta je da se hitno treba zaposliti ekonomskog stručnjaka, jer sve javne nabave i natječaje provodi inženjerka građevine, kaže Aškić.
S obzirom na tešku financijsku situaciju na Kaštijunu i na veliki iznos koji je ponuditelj dao za zbrinjavanje ljetnih viškova izvan Kaštijuna, smatra da cijenu zbrinjavanja treba manjim dijelom platiti Kaštijun, a većim dijelom oni komunalci koji dovoze te viškove (Rovinj, Poreč, Umag, Pula, Medulin i dijelom Labin) i to u udjelima u kojima i stvaraju te viškove.
- Naime, i uz povećanje cijene preuzimanja otpada na Kaštijunu, i za ovu godinu planiran je gubitak u poslovanju, i Kaštijun neće moći sam preuzeti ukupan financijski teret zbrinjavanja viškova. Ovo je žurno, jer stanovnici Općine Medulin i jednim dijelom stanovnici Grada Pule, već sada se guše u smradu, a tek smo na početku turističke sezone. Žao mi je da se ta mogućnost nije uzela u obzir kada su ponuđeni novi ugovori komunalcima, ali može se dodati anex tom ugovoru i tražiti žurno postupanje komunalaca u Istri. Ukoliko postoji ta "solidarnost" na koju se svi pozivaju kada govorimo o cijenama na Kaštijunu, ne vidim razlog da to ne napravimo, zaključila je Koviljka Aškić.
