Komunal

GDJE JE ZAPELO?

Kredit od 1,6 milijuna eura još nije dobio 'zeleno svjetlo'. Čak 9.000 tona željezne frakcije čeka zbrinjavanje na Kaštijunu

U tijeku je priprema za novi natječaj za preuzimanje metalne frakcije, odgovaraju iz Uprave Kaštijuna. Što se tiče kredita kojim bi se trebalo graditi novo postrojenje odgovaraju kako ugovor o kreditu s bankom nije još sklopljen te će se moći koristiti po sklapanju ugovora


 
3 min
Danijela Bašić-Palković
Arhiva

U tijeku je priprema za novi natječaj za preuzimanje metalne frakcije, odgovaraju iz Uprave Kaštijuna. Što se tiče kredita kojim bi se trebalo graditi novo postrojenje odgovaraju kako ugovor o kreditu s bankom nije još sklopljen te će se moći koristiti po sklapanju ugovora

Prije gotovo četiri mjeseca društvo Kaštijun dobilo je suglasnost vlasnika - Grada Pule i Istarske županije - za novo kreditno zaduženje u iznosu od 1,6 milijuna eura u Zagrebačkoj banci. Kredit je planiran za pokrivanje dijela reaktora kako bi se smanjili neugodni mirisi ali i za zbrinjavanje metalne frakcije koja se zadnjih pet godina skladišti na ŽCGO Kaštijun.

Kreditnim sredstvima izgradio bi se novi objekt za obradu metalne frakcije s opremom. Sva ova nova ulaganja vezana uz rješavanje problema zbrinjavanja metalne frakcije odvijaju se unatoč činjenici što Kaštijun već nekoliko godina ima stroj za zbrinjavanje metalne frakcije koji nikad nije stavljen u funkciju. Stroj vrijedan oko 330 tisuća eura isporučen je Kaštijunu još u prosincu 2020. godine, ali  nikad nije montiran već je u tvornici konzerviran za skladištenje do ugradnje. Što bi se reklo, vrlo odgovorno poslovanje.

Sada bi se problem trebao riješiti novim milijunskim kreditom kojeg će u konačnici otplaćivati građani Istre. Milijun eura više-manje ulupano u (ne) funkcioniranje županjskog centra kao da više i nije tema.

U Upravi Kaštijuna tek šturo odgovaraju kako je preuzimanje metalne frakcije koja nastaje obradom miješanog komunalnog otpada u MBO postrojenju u tijeku, dodajući da planirana količina količina za zbrinjavanje iznosi dvije tisuće tona. Ne navode s kojom su tvrtkom i po kojoj cijeni eventualno potpisali ugovor o zbrinjavaju.

Prilično obeshabrujuće zvuči podatak da se na Kaštijunu trenutno nalaze enormne količine metalne frakcije koje čekaju zbrinjavanje.

- Privremeno je skladišteno oko 9.000 tona metalne frakcije. U tijeku je priprema za novi natječaj za preuzimanje metalne frakcije, odgovaraju iz Uprave Kaštijuna. Što se tiče kredita kojim bi se trebalo graditi novo postrojenje odgovaraju kako "ugovor o kreditu s bankom nije još sklopljen te će se moći koristiti po sklapanju ugovora".

Pitali smo Upravu je li točno da ŽCGO već dvije godine ima stari nalaz inspekcije zaštite okoliša odnosno nalog da se takozvan metalni otpad zbrine, a zanimalo nas je što je tom pitanju učinjeno?

Ni ovdje nisu bili rječitiji.

- Državni inspektorat zatražio je uklanjanje otpadnom materijala iz iskopa pri gradnju ŽCGO Kaštijun, a koji je uklonjen, odgovaraju s Kaštijuna.

Tvrtka je nedavno objavila još jedan novi natječaj vrijedan 66.417 eura za nabavku  zaštitne UV folije za baliranje goriva iz otpada koji se godinama gomila u županijskom centru. Uz to planira se i nabavka zaštitne folije za što je 31.listopada stigla jedna ponuda. Radi se o ponudi varaždinske tvrtke Kontoteks d.o.o. s iznosom od 70.475 eura. 

Dakle, samo za nabavku potrebnih zaštitnih folija u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđeno je ulaganje u iznosu od 136.892 eura.

Dodajmo i to da model restrukturiranja Kaštijuna i dalje nije ugledao svjetlo dana jer se, očito je, oko toga ne mogu dogovoriti vlasnici. Jedan od modela odnosi se na podjelu poslovnog udjela Istarske županije prema jedinicama lokalne samouprave razmjerno njihovom sudjelovanju u povratu dijela zajma. Drugi prijedlog uzima u obzir koliko su jedinice lokalne samoupravu u ovom trenutku otplatile postojeći zajam. U tom bi se slučaju svakoj jedinici lokalne samouprave obračunao točan postotak otplate zajma, odnosno udio u ukupnom iznosu i toliko bi iznosio postotak vlasničkih, odnosno upravljačkih prava.

Treći model predstavlja mogućnost razdvajanja vlasničkih i upravljačkih prava. Naime, svaka jedinica lokalne samouprave u Istarskoj županiji stekla bi jednaki poslovni udio, dok bi se upravljačka prava odredila razmjerno njihovom sudjelovanju u povratu dijela zajma.

Kada će se donijeti konačna odluka i koji će model na kraju prevagnuti, do daljnjeg ostaje nepoznato.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.