Pomalo u sjeni novogradnje kojom se istarska obali kiti gotovo svakodnevno, u srcu Istre protječu pripreme za gradnju jedne, po mnogo čemu, jedinstvene zgrade.
Stari i oronuli autobusni kolodvor u Pazinu, koji je od izgradnje istarskog Ipsilona ostao pomalo 'izvan' puta, uskoro bi trebao dobiti svoju novu, bolju i veću verziju. No, to nije jedino što će projekt njegove obnove donijeti ovom gradu.
Novi bi kolodvor, u viziji stručnjaka sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, trebao postati posebna, multifunkcionalna zgrada, kakva, prema riječima jednog od idejnih tvoraca, arhitekta Alena Žunića, ne samo da ne postoji u Istri, već je i globalno jedinstvena.
U sklopu kolodvorske zgrade, naime, uz brojne komercijalne i zabavne sadržaje, smjestit će se i pazinska Gradska knjižnica.
- Ono što je nama bio najveći, pozitivni izazov, bila je odluka Grada da napravi jednu hibridnu zgradu, u kojoj se miješaju i dotiču naizgled nespojivi programi. Oni su, ja se nadam, u ovom našem rješenju na kraju ponudili nešto što u svijetu arhitekture za sada ne postoji, pa je ova zgrada, ne samo arhitektonski, nego i programski, pravi doprinos gradu za budućnost, rekao je Žunić, predstavljajući nedavno projekt u Gradu Pazinu.
Trenutno 'područje kaosa'
Rješenje za prometni kolaps
Projekt je ovo koji će se većim dijelom sufinancirati iz ITU mehanizma, a cilj mu je, osim obnove infrastrukture samog kolodvora i otvaranja prostora za nove sadržaje, osigurati i kvalitetnije kretanje vozilima te veću sigurnost u prometu. Stoga će, paralelno s gradnjom objekta, teći i opsežna rekonstrukcija okolnih prometnica, zaokružujući projekt u jedinstvenu cjelinu naziva „Pametan i održiv promet“.
Prema riječima pazinske gradonačelnice Suzane Jašić, ova se zona trenutno može opisati kao 'područje kaosa', naročito u dva prometna 'peaka' oko 8 i 14 sati.
- Na prostoru bivše vojarne se popunjavaju javni sadržaji i de facto područje sadašnjeg autobusnog kolodvora, koje je neugledno i zapušteno, postaje uži-širi centar grada. U ovom trenutku se tu miješaju svi mogući prometi; pješački, automobilski, busni i kamionski i ovaj nam je projekt bitan da ih razdvojimo I povećamo sigurnost, ali i da prostor bivše vojarne povežemo s užim središtem grada, rekla nam je Jašić.
Suzana Jašić
Jedan dio garancije sigurnosti, ali i rasterećenja cjelokupnog gradskog prometa, trebala bi donijeti i dva nova kružna toka, koja će, navodi se u prometnom dijelu nacrta, olakšati i trenutno problematičan izlazak iz grada teškim vozilima koja na putu do industrijske zone zalutaju u ovo područje.
Autor prometnog projekta Tedi Zgrablić iz tvrtke Učka konzalting, najavio je da će novi kolodvor imati 7 natkrivenih perona, dok se uz zeleni otok, također predviđen ovim nacrtao, planira osposobljavanje triju dodatnih parkirnih mjesta za autobuse koji se na kolodvoru zadržavaju dulje od pola sata.
Spajanje nespojivog u spojivo
Ipak, iako preopterećenja prometom u pojedinim fazama dana, ova zona povremeno problem ima upravo s - izoliranošću i manjkom prolaznika. Školski autobusi ovdje su su povremeno jedini "gosti" pa ovaj derutni prostor, uz druženja, nažalost, donosi i mogućnost neželjenih situacija i bullyinga. Izgradnja nove infrastrukture i 24-satna otvorenost trebali bi, tako, na svojevrstan način i 'zaliječiti' negativne strane ovog dijela grada i donijeti mu novu estetiku i funkcionalnost.
A, ambiciozni plan kojim se rješava prometna boljka, otvorio je priliku za 'sanaciju' još jednog gorućeg gradskog problema – gradske knjižnice koja je odavno prerasla prostor Spomen doma, koji joj je ustupljen prije ravno četiri desetljeća. Drugi, dovoljno velik prostor za nju u središtu grada ne postoji i pitanje je kada bi se ovaj problem mogao drukčije riješiti pa je gradska uprava odlučila riješiti ga u sklopu strateškog projekta kolodvora i u njemu, naizgled, "spojiti nespojivo".
- Potrebe knjižnice su postale mnogo veće i želja nam je bila da ih nekako spojimo s autobusnim kolodvorom, gdje bi dolazilo do 'miksanja' na dijelu sadržaja. Ujedno, željeli smo da se na neki način i proširi taj dio grada, rekla je Jašić, dodajući da bi novi prostor bio svega stotinjak metara udaljen od postojećeg i povezan šetnicom.
To je, rekla bih, generacijski projekt s kojim ne treba žuriti jer su to stvari koje će ostati dugo vremena. Upravo zbog toga sve vrlo pažljivo promišljamo i pripremamo. Ovo je tek koncept koji treba prikazati na koji način mi predlažemo to riješiti, kako bismo prikupili mišljenja mladih i građana.
Ova ideja spajanja „nespojivog u spojivo“ otvorila bi, dodala je, i nove mogućnosti organizacije kulturnih sadržaja za prostor Spomen doma, koji svakako ne bi time ostao prazan, čega se neki boje, dok bi knjižnica dobila uvjete koje danas nema.
- Mislim da je vrijednost tog projekta za grad jako velika jer rješavamo nekoliko problema i potreba na jednom prostoru. Ono što nam je veliki izazov jest da je narastao broj automobila koji se parkiraju u toj zoni i moramo intenzivno promišljati, što i radimo, i ponuditi neke alternative da ta zgrada ne bi riješila tri problema, a stvorila jedan veliki novi, pa od prve prezentacije ideje još uvijek dorađujemo plan. Obuhvat će imati efekt na puno širi prostor i moramo ga promisliti kako bi se iznivelirane potrebe svih stanara, budućih zaposlenika i sudionika u prometu, veli Jašić.
Iako na prvi dojam neobično, arhitektonsko rješenje koje objedinjuje kolodvor i knjižnicu, putnicima koji u Pazin dolaze, ovaj će grad predstaviti u njegovom pravom svjetlu, rekao je arhitekt Žunić, „kao grad znanja i grad koji ulaže puno u obrazovanje i čitanje“.
Procijenjeni trošak izgradnje je 5,4 milijuna eura, od čega će se 85 posto pokriti iz ITU mehanizma, a ostatak Grad Pazin. U ovom trenutku, potvrdila na je gradonačelnica, još uvijek nije izrađeno idejno rješenje jer ono ovisi o izmjenama prometnog plana koje se unose u skladu sa sugestijama stanovnika i struke.
- U ovoj fazi, dodala je, najvažnije je čuti dovoljno mišljenja stanovnika Pazina.
Rok za završetak ITU projekata je 2019. godina, a novi bi pazinski kolodvor, dodajemo, svoja vrata mogao otvoriti u 2027, odnosno najkasnije 2028. godini.
