Jedan od naših projekata je ukidanje fosilnih goriva, a radi se o ulaganju vrijednom 27 milijuna eura. Novi dio postrojenja omogućit će da izbacimo ugljen i petrol koks, a energiju za proizvodnju cementa dobijemo kroz gorivo iz otpada, međutim, dobava još nije ugovorena. S obzirom da su Kaštijun i Marišćina javna poduzeća, neki budući javni natječaj pokazat će tko će zbrinjavati gorivo iz otpada ova dva centra, odgovorila je direktorica održivosti u Holcimu Julija Škoro
Jedan od naših projekata je ukidanje fosilnih goriva, a radi se o ulaganju vrijednom 27 milijuna eura. Novi dio postrojenja omogućit će da izbacimo ugljen i petrol koks, a energiju za proizvodnju cementa dobijemo kroz gorivo iz otpada, međutim, dobava još nije ugovorena. S obzirom da su Kaštijun i Marišćina javna poduzeća, neki budući javni natječaj pokazat će tko će zbrinjavati gorivo iz otpada ova dva centra, odgovorila je direktorica održivosti u Holcimu Julija Škoro
Nakon što je bivša predsjednica Nadzornog odbora u tvrtki Kaštijun, a danas nezavisna županijska vijećnica Koviljka Aškić izjavila kako bi se dio otpada s Kaštijuna, konkretno gorivo iz otpada (SRF) u rasutom obliku odvozio na zbrinjavanje u Holcimovu tvornicu cementa u Koromačno, pitali smo Holcim kada planiraju preuzimanje otpada s Kaštijuna.
Aškić je, podsjetimo, prije nekoliko dana izjavila kako Holcim prilagođava pogon kako bi mogao preuzeti SRF sa Kaštijuna i iz Marišćine, a sve bi trebalo biti gotovo do kraja ove godine.
- Osim odvajanja biootpada iz miješanog komunalnog otpada, za kvalitetniji SRF treba nam plastika i u tome je paradoks ove tehnologije - izdvajamo plastiku u žute spremnike i što je više budemo odvojili, to će SRF biti gori. Ima lijeka kako to spasiti - da imamo sortirnicu, a na njoj bi trebalo odvajati samo dvije do tri vrste plastike koja ima tržišnu vrijednost, a ostalo bi trebalo vraćati na Kaštijun. Ovakva postrojenja kao što je Kaštijun u suprotnosti su sa ciljevima u odvajanju otpada i možemo samo umanjiti štetu, kazala je Aškić.
Sada je već jasno da tvrtka Kaštijun ozbiljno pregovora da se dio SRF-a zbrine u Koromačnu. Uspije li dogovor, tvrtka Kaštijun trebala bi barem djelomično smanjiti ogromne količine SRF-a koje se i dalje gomilaju u centru, a time znatno smanjiti i troškove zbrinjavanja goriva iz otpada. Time bi se ponovno aktualiziralo pismo namjere između Holcima i Istarske županije iz davne 2007. godine kada se po prvi put spominjalo/dogovaralo zbrinjavanje u istarskoj tvornici cementa.
Direktorica održivosti u Holcimu Julija Škoro potvrdila je da trenutno rade na na nekoliko projekata za smanjenje emisija CO2, što je kroz Europski zeleni plan postavljeno kao obaveza.
- Jedan od naših projekata je ukidanje fosilnih goriva, a radi se o ulaganju vrijednom 27 milijuna eura. Novi dio postrojenja omogućit će da izbacimo ugljen i petrol koks, a energiju za proizvodnju cementa dobijemo kroz gorivo iz otpada, međutim, dobava još nije ugovorena. S obzirom da su Kaštijun i Marišćina javna poduzeća, neki budući javni natječaj pokazat će tko će zbrinjavati gorivo iz otpada ova dva centra, odgovorila je kratko Škoro.
Pitanja smo uputili i Upravi Kaštijuna, no do zaključenja ovog teksta odgovor nismo dobili.
Predsjednik Nadzornog odbora Kaštijuna Marino Drandić potvrđuje da su u pregovorima s Holcimom, dodajući da su već određene količine SRF-a s Kaštjuna otišle na probno zbrinjavanje u Holcim.
- Apsolutno je to prvotni cilj ove Uprave Kaštjuna i već je određeni broj kamiona s rasutim SRF-a odvezen za Holcim kako bi se vidjela kvaliteta tog otpada i svi parametri. Čekamo povratnu informacju od Holcima. Smatramo da ono što je izašlo iz postrojenja na Kaštijunu apsolutno ima kvalitetu kakvu je Holcim zahtijevao. Ovo je za cementaru bio, da tako kažem, probni balon kako bi se vidlo kako će to funkcionirati s time da njihovo postrojenje nije u potpunosti gotovo i koliko znam, ono bi moglo biti gotovo tek iduće godine, rekao je Marino Drandić.
Iako se otpad već odvozi na "testiranje" u Koromačno, o tome Kaštijun nije službeno obavijestio javnost.
Podsjetimo, u srpnju prošle godine tvrtka Kaštijun, tada na čelu s Anjom Ademi, odabrala je tvrtku Kemokop sa sjedištem u Dugom Selu za zbrinjavanje 3.398 tona baliranog goriva iz otpada koji nastaje u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada.
Odabir Kemokopa nije bio iznenađenje s obzirom da je upravo ta tvrtka mahom i dotad dobivala poslove zbrinjavanja goriva iz otpada. Ponuda Kemokopa bila je za čak 400 tisuća kuna više nego što je procijenio Kaštijun te je u konačnici zbrinjavanje SRF-a koštalo 5,4 milijuna kuna.
Uspiju li sada novi pregovori s Holcimom, troškovi bi se definitivno smanjili s obzirom na blizinu tvornice cementa. Kako je od ranije poznato, Kemokop je SRF s Kaštijuna zbrinjavao u svojoj cementari Modriča pored Tuzle.
Holcim je točno prije godinu dana objavio kako kreću u rekonstrukciju tvornice, navodeći da će ugljen gotovo u potpunosti zamijeniti energetskom uporabom otpada.
Rekonstrukcija postrojenja tvornice podrazumijeva izgradnju pretkalcinatora, novog zatvorenog prostora za smještaj goriva iz otpada za tri dana rada i zatvoreni transportni sustav za doziranje u peć te sustav za izuzimanje klorida.
Novi sustav, naveli su ranije u Holcimu "omogućit će gotovo dvostruko veću energetsku oporabu otpada, koja će za razliku od dosadašnjih 55% iznositi 92% te gotovo u potpunosti zamijeniti ugljen za dobivanju energije. Energetskom oporabom otpada ukinut će se upotreba 37.000 tona ugljena i smanjiti emisije ugljičnog dioksida (CO2) za 46.000 tona na godišnjoj razini".
Javnost su iz Holcima lani izvjestili kako će prostor za privremeni smještaj goriva iz otpada imati sustav ventilacije "kojim se zrak ne ispušta u okoliš nego se vraća natrag u proces proizvodnje i samim time ne stvara neugodne mirise".
Austrijski državljanin od 13 do 19 sati palio veću količinu bio otpada nakon proteka vremena za koje je dobio odobrenje nadležne vatrogasne postrojbe te pritom nije poduzeo sve potrebne mjere zaštite. Naime, muškarac nije poduzeo mjere da se požarište ugasi do kraja te je došlo do ponovnog paljenja vatre, koju su oko 20.10 sati ugasili vatrogasci
Smijenjeni Mauricio Bajerić kaže da je na sjednicu u Šušnjevicu došao potpredsjednik IDS-a i labinski gradonačelnik Valter Glavičić. "Sve je unaprijed bilo spremno za naše izbacivanje. Jedva su nam dali da govorimo. Samo su digli ruke. Navodno su nazvali iz Pule i poručili 'ili mi letimo van ili se gasi podružnica u Kršanu'. Ova odluka nije demokratska, samo nanosi štete IDS-u i nije pozitivno doživljena u sredini u kojoj živimo i radimo", kaže on
Povodom smrti Vlade Kraljevića, gradonačelnika Grada Umaga-Umago u mandatima 1996.-2001. godine i 2005.-2008. godine iz redova IDS-a, na zgradama gradske uprave Grada Umaga-Umago dana 20. i 21. svibnja 2024. godine u znak žalosti istaknut će se crna zastava
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
