Pri potresu od 7 MCS ljestvice u većoj ili manjoj mjeri bilo bi ugroženo cjelokupno stanovništvo Županije, a naročito stanovništvo gradova - Pule, Rovinja, Poreča, Umaga, Buja, Buzeta, Pazina i Labina kojima se nalazi najviše stambenih višekatnih građevina * U Puli bi došlo do teških i masovnih oštećenja građevina pretežito A kategorije * Najveća koncentracija objekata iz prve kategorije nalazi se na području mjesnih odbora Stari Grad, Monte Zaro i Arena, točnije na području gradskih kvartova Kolodvor, Arena, Croazia, Portarata i Sv. Martin * Građevine od javnog društvenog značaja većinom su smještene u staroj jezgri gdje postoji i značajna opasnost od požara nakon djelovanja potresa. Većina bi bila ozbiljno ugrožena što bi imalo značajne posljedice za funkcioniranje grada
Pri potresu od 7 MCS ljestvice u većoj ili manjoj mjeri bilo bi ugroženo cjelokupno stanovništvo Županije, a naročito stanovništvo gradova - Pule, Rovinja, Poreča, Umaga, Buja, Buzeta, Pazina i Labina kojima se nalazi najviše stambenih višekatnih građevina * U Puli bi došlo do teških i masovnih oštećenja građevina pretežito A kategorije * Najveća koncentracija objekata iz prve kategorije nalazi se na području mjesnih odbora Stari Grad, Monte Zaro i Arena, točnije na području gradskih kvartova Kolodvor, Arena, Croazia, Portarata i Sv. Martin * Građevine od javnog društvenog značaja većinom su smještene u staroj jezgri gdje postoji i značajna opasnost od požara nakon djelovanja potresa. Većina bi bila ozbiljno ugrožena što bi imalo značajne posljedice za funkcioniranje grada
Potres neslućenih razmjera na granici Turske i Sirije razorio je gradove, broj poginulih popeo se na 8 tisuća, a tlo ne prestaje podrhtavati. Budi to tjeskobna sjećanja na nedavne potrese u Zagrebu i Petrinji. Istrani se sigurno još sjećaju da su nedavno osjetili podrhtavanje tla radi potresa u Italiji.
Na svu sreću tlo je u Hrvatskoj najmirnije upravo u Istri.
No, s obzirom da se Hrvatska, pa tako i Istra, nalaze u području izrazite tektonske aktivnosti, gdje se značajniji potres javljao svakih stotinjak godina za očekivati je nove značajne potrese s tim da su stručnjaci složni da nije moguće predvidjeti kada će se dogoditi i koje područje pogoditi.
Kada bi Istarsku županiju pogodio potres intenziteta od 7 stupnjeva po MKS-u (Medvedev-Sponheuer-Karnikova ljestica) poginulo bi 82 ljudi, dok bi ozlijeđenih bilo 1.576.
Osim ljudskih žrtava i štete po gospodarstvo, evakuirati bi bilo potrebno oko 35 tisuća osoba, a broj ugroženih stambenih jedinica popeo bi se preko deset tisuća. Procjene su to rizika iz županijske studije pod nazivom "Procjena rizika od velikih nesreća Istarske županije" revidirane 2022. godine čiji je izrađivač Braniteljska socijalno-radna zadruga Aktivan život.
Kada bi potres bio 6 stupnjeva procjenjuje se da ne bi bilo poginulih, a ozlijeđeno bi bilo 157 osoba. Broj ugroženih jedinica ostao bi isti, no materijalna bi šteta bila puno manja.
Inače, studija daje procjene rizika na području Istarske županije u slučaju potresa, požara otvorenog prostora, epidemije i pandemije, ekstremne temperature i tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima i poplava. Dakle, sve scenariji kojima smo proteklih godina, nažalost i svjedočili. Od epidemije korone, velikog požara na Valdebeku do onečišćenja obale u ližnjanskom priobalju.
Kako se u njoj navodi, prema karti očekivanih maksimalnih intenziteta potresa za povratno razdoblje 500 godina, područje Županije nalazi se u seizmičkom području intenziteta 7 stupnjeva MSK. Samo se nekoliko kilometara kvadratnih na krajnjem sjeveroistočnom dijelu nalazi u području intenziteta 8 stupnjeva MSK, a kako se radi o nenaseljenom i brdskom području, ova je ugroza zanemariva.
Premda očekivani intenzitet potresa i njihova pojavnost nisu veliki, potres u Istarskoj županiji predstavlja veliki rizik. U slučaju nastanka potresa od 7 stupnjeva MSK moguća su teška oštećenja sa rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najugroženije dijelove predstavljaju urbane sredine.
U većoj ili manjoj mjeri bilo bi ugroženo cjelokupno stanovništvo Županije, a naročito stanovništvo gradova - Pule, Rovinja, Poreča, Umaga, Buja, Buzeta, Pazina i Labina kojima se nalazi najviše stambenih višekatnih građevina.
To su ujedno i područja s najgušćom naseljenošću na području županije.
U Puli, Rovinju i Poreču najveći je broj višekatnih stambenih građevina i objekata (poslovnih, školskih, sportskih, bolničkih i drugih namjena) u kojima može boraviti veći broj ljudi. Pula bi u slučaju jačeg potresa bila izložena i najvećem rušenju građevina, a time i najvećim brojem zatrpanih osoba, poginulih, teže i lakše ozlijeđenih. Osim gradova, velika oštećenja nastala bi i u ruralnim područjima gdje su izgrađene stambene građevine slabijih konstrukcija (drvene međukatne konstrukcije).
U najrizičnije stambene građevine spadaju one koje su izgrađene do 1963. godine, odnosno do razornog potresa u Skopju, nakon čega se uvode strogi uvjeti u protupotresnom projektiranju. Tako u rizične stambene građevine spadaju i zgrade jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave, pa se radi njihovog potencijalnog oštećenja doći otežanog funkcioniranja, odnosno provođenja zaštite i spašavanja.
U Istri, prema ovom dokumentu, ima 76.934 stanova, koji se dijele na kategorije prema vrsti gradnje, a time i izloženosti djelovanja potresa - tip A (35.884 objekata) i tip B (26.525 objekata) spadaju u kategoriju stanova manje otpornosti dok oni tipa C (14.525 objekata) slove kao stanovi veće otpornosti.
Prema procjenama 21.530 tisuće građevina tipa A i 1.225 iz tipa B pretrpjelo be u potresu teška oštećenja: široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka i dijelova krova, a 2.153 iz kategorija A doživjelo bi razorna oštećenja - rušenje dijelova krovova i zidova zgrade, razarenje među pojedinim dijelovima i urušavanje unutarnjih zidova.
U tip A, inače, spadaju zgrade od neobrađenog kamena i seoske građevine i one su najizloženije oštećenjima, u tip B spadaju zgrade od opeke ili obrađenog kamena dok su na potres najmanje osjetljive one iz kategorije C koje su građene od armirano betonskog i čeličnog skeleta te dobro građene drvene zgrade.
U Puli se kao najugroženiji objekti navode antički spomenici poput Arene i Augustovog hrama, zatim Komunalna palača, srednjovjekovne građevina na Forumu broj 4, 5. i 6, Zlatna vrata, sve građevine u Kandlerovoj, ulici Sergijevaca, Trgu Stara tržnicu, ulici Porta Stovagnagna, Usponu Svetog Franje, sklop Gimnazije, zgrada domova zdravlja i županijskog poglavarstva.
Ugrožene bi bile i zgrada pošte u centru, osnovne i srednje škole, Dom Mate Parlov, Dom hrvatskih branitelja, Istarsko narodno kazalište, Dom za odgoj djece i mladeži na Monte Zaru....
- Moguće ljudske žrtve rezultat su prije svega očekivanih razaranja u starijim dijelovima naselja gdje dominiraju zgrade starijih godina izgradnje. Lako zatrpani se spašavaju u roku od dva sata radom jednog spasioca, sa priručnom opremom. Teško zatrpani spašavaju se u roku od 20 sati radom jednog spasioca uz pomoć mehanizacije, navodi studija dodajući da su ovo temeljne pretpostavke u analizi scenarija.
Kao posljedica učinka potresa moguća je, dodaje se, i pojava zaraznih bolesti te psihičke posljedice koje se javljaju kod rodbine poginulih osoba, povrijeđenih i zatrpanih osoba, te spasilaca.
Grad Pula također ima dokument "Procjene rizika od velikih nesreća za Grad Pula-Pola" i to iz 2020. godine. Ovaj crni scenarij predviđa podrhtavanje tla na području Grada Pule usred turističke sezone kada u gradu boravi oko 17 tisuća turista. Procjene su još tragičnije, odnosno užasnije.
Uz oštećenje stambenih građevina, industrijske i komunalne infrastrukture, problema u komunikaciji i državnoj administraciji, zakrčenosti prometnica, štete na materijalnim i kulturnim dobrima te okolišu, procjene su da bi u potresu 7 stupnjeva po MSC ljestvici, odnosno vrlo jakom potresu, život izgubilo čak 201 osoba!
Na sreću, analizom epicentara potresa u Hrvatskoj u povratnom razdoblju od 1850. – 2015. godine može se zaključiti da se područje Grada Pule nalazi na seizmički slabije aktivnom području gdje postoji manja opasnost od potresa.
Prema navedenim podacima iz studije u Puli ima 28.590 stanova - u kategoriji tipa A, dakle građevine koje su najugroženije postresom, potpada 4.289 objekata, u kategoriji B su 5.717 objekta, a u najsigurnijoj C kategoriji je njih 8.577, navode u studiji te dodaju da "trenutno nisu raspoloživi adekvatni ulazni podaci za detaljan proračun posljedica potresa budući da ne postoji katastar građevina prema tipu gradnje u odnosu na
otpornost na potrese". Stoga su i rezultati dobiveni raspoloživim ulaznim podacima aproksimativni.
No prema postojećim podacima i procjenama 858 objekta tipa A pretrpjelo bi umjerena oštećenja, 2.573 značajna do teška oštećenja, a 858 objekta pretrpjelo bi vrlo teška oštećenja. Što se tiče objekata tipa B ovdje bi umjerene oštećenja pretrpjela 3.430 objekta, a 1.144 objekata značajna do teška oštećenja. Kod objekata tip C ne bi bilo teških oštećenja, 6.862 objekata pretrpjelo bi neznatna do blaga oštećenja, a 1.715 umjerena oštećenja.
Ukupno oštećeni stambeni objekti:
Najveća koncentracija objekata iz grupe A (zgrade od neobrađenog kamena i slično) nalazi se na području mjesnih odbora Stari Grad, Arena i Monte Zaro, točnije na području gradskih četvrti Kolodvor, Arena, Grad, Croazia, Sv. Martin, Portarata i Monte Zaro. Na području navedenih mjesnih odbora, kao i njima pripadajućim gradskim četvrtima, živi ukupno 12. 896 stanovnika.
U drugu grupu objekata (zgrade od prirodnog klesanog kamena te zgrade od opeke ili velikih blokova) spada najveći dio građevina vangradskih četvrti, težišno su koncentrirane u središnjem dijelu grada. Na području Verude, Stoje, Vidikovca, Nove Verude i Šijane te novih gradskih područja i prigradskih naselja građevine su pretežito iz kategorije III grupe objekata (armirano betonske građevine).
Kao objekti u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi na području grada Pule, budući da se u navedenim objektima kreće i boravi veći broj ljudi u slučaju jačeg potresa, moglo bi doći i do stradavanja tih osoba naročito zbog panike navode se primjerice hoteli, sportski objeti, veliki marketi te kina.
U Puli je, navodi se, zastupljena uglavnom nova gradnja koja datira iza druge polovine 20. stoljeća. Međutim, a posebno u široj gradskoj jezgri, ima značajan broj građevina (max. visine do P+2 do P+3) stare gradnje (kamen, kanalica) s drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama te drvenom stolarijom. Prisutne su i devastacije građevina kao posljedica neovlaštenih rekonstrukcija prvenstveno građevina starijeg datuma.
U Puli postoji i veći broj objekata visoke gradnje (do P+16). Ti su objekti podignuti na Verudi, Vidikovcu, Šijani i Stoji. Najstariji objekti u centru grada, na Verudi i na Stoji stariji su od 80 godina, dok se za ostale objekte stambene izgradnje može uzeti prosjek od 25 godina, s time da objekata novijih od 10 godina ima uglavnom na rubnim dijelovima grada.
Stari dio grada Pule očuvao je arhitektonska obilježja srednjevjekovnog mediteranskog naselja sa zbijenim kamenim kućama među kojima se provlače uske ulice. Veći dio objekata (visine do P+4) je stare kamene gradnje s drvenim međukatnim i tavanskim konstrukcijama te velikim brojem prozora zaštićenih drvenim škurama. Zgrade su međusobno spojenih drvenih krovnih konstrukcija.
Za gotovo sve starije objekte vrijedi činjenica da su nosivi elementi, stropne i krovne konstrukcije drvene i dotrajale. To je dijelom uzrok lošeg građevinskog stanja dijela objekata što može biti uzrok oštećenja i rušenja kod potresa.
Dodatni, pristupi do objekata u ovim dijelovima naselja za interventna vozila su otežani odnosno onemogućeni, piše u studiji riječke tvrtke za projektiranje i zaštitu okoliša DLS.
Problem je, kako navode, što je u Puli većina svih administrativnih građevina izgrađena prije 1964. godine odnosno prije prvih propisa koji značajnije uzimaju u obzir potresno djelovanje (razorna i teška oštećenja).
Također, građevine od javnog društvenog značaja većinom su smještene u staroj jezgri gdje postoji i značajna opasnost od požara nakon djelovanja potresa. S obzirom na navedeno, većina građevina od javnog društvenog značaja je ozbiljno ugrožena, te predstavljaju značajne posljedice za funkcioniranje Grada.
Seizmološkim mjerenjima u dvadesetom stoljeću, zabilježeno je u okolici tek 11 potresa s magnitudom većom od 5 stupnjeva MCS, od kojih je najjači bio u ožujku 1916. (stradali su vinodolsko područje i Senj), a ostali su imali epicentar oko Klane i na južnom dijelu otoka Krka.
Potres 5–6 stupnjeva MCS dogodio se 21. veljače 1992. godine s epicentrom oko Lipe i Rupe, a Seizmološka služba zabilježila je 23. prosinca 2008. godine u 20.07 sati jak potres s epicentrom udaljenim 54 kilometara južno od Pule, u podmorju Jadrana. Magnituda potresa, prema Richteru, iznosila je 3,6 stupnjeva. Bio je to zadnji, ali vjerojatno ne i posljednji jači potres koji je Pulu zatresao.
Potres koji se najjače osjetio u Istri dogodio se sada već dalekog 6. svibnja 1976. godine, s epicentrom kod mjesta Gemona u blizini Udina (Friuli Venezia Giulia). Bio je magnitude 6.5. Tada je poginulo čak 990 osoba, a više od 100.000 ljudi je ostalo bez svojih domova.
Tom prilikom su se tada novoizgrađeni neboderi na južnom Bulevaru, navode očevidci, doslovno tresli, a predmeti po stanovima popadali sa zidova i polica. Prvomajska ulica bila je prepuna ljudi koji su panično, u pidžamama istrčali na ulicu.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
