"Riječ je o strašno zahtjevnom projektu. Iako su ronioci ulazili prije otkopavanja u kanal Pragrande, pravo se stanje vidi tek kad se napravi rupa. Morali smo sanirati nešto jako staro. Taj je kanal izgradila Austro-Ugarska. Pojavljivale su nam se nepredviđene instalacije (telefonske, električne, oborinske, vodovodne) za koje se nije znalo jesu li u funkciji pa se trebalo ispitivati. Za kišnih dana se nije moglo raditi ni vani, ali ni unutra. Jer, znate, kanal je cijelo vrijeme bio u funkciji", kaže direktor pulskog Vodovoda Edo Krajcar pojašnjavajući desetodnevno prekoračenje radova
"Riječ je o strašno zahtjevnom projektu. Iako su ronioci ulazili prije otkopavanja u kanal Pragrande, pravo se stanje vidi tek kad se napravi rupa. Morali smo sanirati nešto jako staro. Taj je kanal izgradila Austro-Ugarska. Pojavljivale su nam se nepredviđene instalacije (telefonske, električne, oborinske, vodovodne) za koje se nije znalo jesu li u funkciji pa se trebalo ispitivati. Za kišnih dana se nije moglo raditi ni vani, ali ni unutra. Jer, znate, kanal je cijelo vrijeme bio u funkciji", kaže direktor pulskog Vodovoda Edo Krajcar pojašnjavajući desetodnevno prekoračenje radova
Pred samim je završetkom četveromjesečna sanacija potpornog zida kanala Pragrande, koji se nalazi pod samim raskrižjem kod zgrade glavne pošte u Puli, a promet bi se trebao otvoriti, kako nam danas kaže direktor Vodovoda Edo Krajcar, najkasnije za pet dana, do srijede 29. svibnja, a možda i dan-dva ranije.
Prekopavanje je bilo nužno kako bi se sanirao urušeni dio zida podzemnog kanala Pragrande, čiji je položaj u trupu asfaltne prometnice predstavljao opasnost od plavljenja i potencijalnu opasnost za vozače osobnih i teških teretnih vozila koji u velikom broju prometuju ovom zonom.
Radovi su počeli 15. siječnja, a zbog preusmjeravanja prometa i zatvaranja cijele Leharove ceste koje se na tom raskrižje sječe s Flaciusovom (rivom), Dobrilinom i Arsenalskom ulicom ('Bulevarom'), promet je bio svo vrijeme otežan jer je skretanje za vozače iz pravca Verude i Stoje prema Rivi bilo onemogućeno, pa se do nje moralo okolo Doma hrvatskih branitelja, što je u pojedinim trenucima radilo pritisak prometa i prema Giardinima.
Rekonstrukciju 17 metara zidanog kanala i 53,5 metra dugačkog cjevovoda za pulski Vodovod izvodi tvrtka "Istra projekt", čija je ponuda na javnom natječaju ocijenjena kao najpovoljnija, s procijenjenom vrijednošću od 219 tisuća eura s PDV-om te jamstvom za uklanjanje eventualnih nedostataka u razdoblju od pet godina nakon završetka radova.
- Neće se povećati budžet, kaže direktor Krajcar.
Rok će biti prekoračen za desetak dana, a na to nam direktor Vodovoda Edo Krajcar kaže: "Izvođač je na vrijeme je tražio to malo produljenje roka, dokazavši to kišnim danima, zbog kojih se nije moglo raditi ni vani, ali ni unutra. Jer, znate, kanal je cijelo vrijeme bio u funkciji. Građevinska djelatnost često ovisi o vremenskim prilikama. S druge strane, vanjskom promatraču može se činiti da se radilo tek malo područje raskrižja, no riječ je o strašno zahtjevnom projektu i bitno većoj duljini kanala. Iako su ronioci ulazili prije otkopavanja u kanal (s jednog mjesta kod Doma HB-a), pravo se stanje vidi tek kad se napravi rupa. Morali smo sanirati nešto jako staro. Taj je kanal izgradila Austro-Ugarska. Pojavljivale su nam se nepredviđene instalacije (telefonske, električne, oborinske, vodovodne) za koje se nije znalo jesu li u funkciji pa se to trebalo ispitivati".
Prepoznatljiva po angažiranim stihovima protkanim ironijom i humorom te jedinstvenoj estetici, a najviše po pjesmi na Euroviziji "In Corpore Sano", srpska kantautorica Ana Đurić Konstrakta jedna je od najintrigantnijih glazbenih pojava ovih prostora
Nastavljamo raspetljavati fažanske parkirne čvorove. Kako je moguće da je privatni parking pun, a prazni su i restoran i plaža za čije je goste namijenjen. Istražili smo i sudsku praksu * Sutra pišemo napredovanjima zaposlenika u Istarskoj županiji. Među 'nagrađenima' je bivši IDS-ovo tajnik, dugogodišnji gradonačelnik Rovinja
Suradnja obuhvaća široki spektar aktivnosti: izvođenje nastave i stručne prakse, uključivanje zaposlenika Medica u nastavne procese, razmjenu nastavnog osoblja, sudjelovanje u zajedničkim znanstvenim i stručnim projektima, organizaciju skupova, simpozija i seminara te razmjenu stručne literature. Također se otvara mogućnost za pokretanje zajedničkih studija i dodatno stručno usavršavanje zaposlenika
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
