Na fotografijama i videu koje objavljujemo može se vidjeti da sustav gospodarenja otpadom u Istri ne funkcionira i zašto je tome tako. U Centar, naime, stižu prepuni kamioni vlažnog otpada u kojima je, čini se, najmanje onog otpada za koji je Kaštijun uspostavljen
Na fotografijama i videu koje objavljujemo može se vidjeti da sustav gospodarenja otpadom u Istri ne funkcionira i zašto je tome tako. U Centar, naime, stižu prepuni kamioni vlažnog otpada u kojima je, čini se, najmanje onog otpada za koji je Kaštijun uspostavljen
Nakon dramatične ostavke kompletnog Nadzornog odbora Kaštijuna prije više od mjesec dana, novi sastav tijela koje nadzire ovo gradsko županijsko poduzeće još nije kompletiran. Doduše, Grad Pula je kao većinski vlasnik u ekspresnom roku imenovao Nevena Ivešu i Dragana Sokolovića za članove iz kvote Grada, no svoje predstavnike još nije predložila Istarska županija kao manjinski suvlasnik ovog trgovačkog društva.
Do tada, neće se održati Skupština društva i donijeti konkretne smjernice uoči predstojeće turističke sezone koja je na vratima. A problem bi ponovno mogli biti viškovi koji u špici sezone dolaze iz turističkih istarskih gradova, ponajprije Rovinja, Poreča, Umaga… A onda i smrad.
Iako smo Istarsku županiju još prije dva tjedna pitali koga planiraju predložiti u Nadzorni odbor, zasad nisu odgovorili. U međuvremenu, na Kaštijunu je čak u dva navrata tijekom ožujka došlo do zastoja obrade komunalnog otpada u mehaničko-biološkom postrojenju (MBO).
Do zastoja je došlo jer na Centar za gospodarenje otpad i dalje dolazi sve i svašta. Od automobilskih guma, starih ribarskih mreža i konopa, kućanskih aparata, namještaja, kamenih blokova. Sve to ozbiljno oštećuje usitnjivač otpada i narušava funkcionalnost MBO postrojenja za koje je već javno rečeno da mu je potreban hitan remont.
Na samom odlasku članovi bivšeg Nadzornog odbora - Marino Drandić, Bojan Blagonić, Valerio Drandić i Darko Brborović- upozorili su na sustavan i ključan problem na Kaštijunu zbog čega dolazi do širenja nesnosnog smrada. Kako stvari stoje, i ovog bi ljeta moglo biti smrada, barem su tako rekli nadzornici na svom odlasku.
Razlog su prvenstveno ogromne količine biotpada s velikom količinom vlage što je i dalje svakodnevnica u kamionima istarskih komunalaca koji dolaze na Kaštijun.
Na fotografijama i videu koje objavljujemo može se vidjeti da sustav gospodarenja otpadom u Istri ne funkcionira i zašto je tome tako. U Centar, naime, stižu prepuni kamioni vlažnog otpada u kojima je čini se, najmanje onog otpada za koji je Kaštijun uspostavljen. Kamioni u centar dovoze komade kamenih blokova, željezo, trule pericilice rublja, hladnjake...
Otpad koji se dovozi nije odgovarajućih specifikacija, a posljedica je među ostalim i financijsko poslovanje Kaštijuna koje nije održivo. Naime, organski otpad i dalje dolazi u ogromnim količinama što potvrđuje tezu da na razini istarskih gradova i općina nije zaživio sustav odvajanja te se i dalje u velikoj mjeri sve miješa u istu kantu i tako dolazi u skupo plaćen Centar za gospodarenje otpadom u koji su ulupani milijuni eura.
Kritičnu točku detektirao je i Nadzorni odbor. Radi se o velikoj vlagi u ulaznom materijalu na što Kaštijun ne može utjecati, baš kao ni na vlagu u takozvanom gorivu iz otpada (SRF).
"Da bi Centar za gospodarenjem otpadom Kaštijun poslovao i funkcionirao u skladu s projektom te u suživotu sa stanovništvom, svi dionici počevši od osnivača, komunalnih društva i jedinica lokalne samouprave, moraju prihvatiti odgovornost i konačno odlučiti postupati s otpadom na način koji je jasno određen. Kaštijun, naime, ne može primati veće količine otpada od projektiranih i sastav otpada koji svakodnevno pristiže mora biti odgovarajući projektiranom", upozorio je bivši Nadzorni odbor. No u praksi, to nije tako.
Tijekom rujna 2022. godine provedeno je ispitivanje ulaznog otpada na Kaštijun i tada se utvrdilo da izmjerena ulazna vlaga nije u skladu s projektnom dokumentacijom. Velik problem predstavlja i zbrinjavanje SRF-a. Krajem 2022. godine tog je otpada bilo privremeno skladišteno oko 20.000 tona. Tijekom 2023. godine zbrinuto je 10.255 tona, što čini 50% čitavog SRF-a skladištenog krajem 2022. godine.
Problem je i zbrinjavanje metalne frakcije, odnosno željeza koje izlazi iz MBO postrojenja koje se zbog velikog udjela nečistoće privremeno skladišti unutar Kaštijuna. Od 2018. do danas, proizvelo se oko 10.000 tona nečiste frakcije željeznih metala koja u sebi ima između 30 do 40 posto metala.
Zbog velikih nečistoća u toj frakciji, od 2018. godine ta se frakcija nije mogla zbrinuti. Tijekom 2023. godine po provedenom natječaju, potpisan je ugovor za zbrinjavanje 2.000 tona frakcije. Taj je ugovor okončan te je trenutno u fazi objava novog natječaja.
Trenutno je aktualan natječaj za preuzimanje i zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada na pretovarnIm stanicama u Poreču, Umagu, Labinu, Buzetu, Pazinu i Rovinju. Procijenjena vrijednost tog ugovora iznosi 1,2 milijuna eura bez poreza. Kako je vidljivo iz natječajne dokumentacije, planirani početak preuzimanja otpada je 1. svibanj. Pitanje je hoće li se do tada ugovor potpisati i ovaj posao realizirati?
Novi član Nadzornog odbora Neven Iveša nije imao informacija kada će se formirati Nadzorni odbor, potvrdivši da se još uvijek čeka prijedlog Istarske županije za dva člana. Potvrdio je i da nema konkretnih informacija o aktivnostima Kaštijuna, a nije se održao ni sastanak s Upravom Kaštijuna.
- Čekamo da se Nadzorni odbor sastane i to bi trebalo učiniti što prije budući da je sezona pred nama, a sve kako bi vidjeli što možemo očekivati. Zapravo, trenutno nemam nikakvih informacija. Sezona je već krenula, a ključno je pitanje riješiti pitanje neugodnih mirisa s Kaštijuna, zaključio je Iveša.
U nastavku je snimka kamiona koji dolazi na Kaštijun. Iz snimke je vidljivo kakav sastav otpada dolazi u centar i zašto se s lokacije šire neugodni mirisi.
Projektom se rekonstruira 1200 metara i dograđuje 145 metara lukobrana, a pored povećanja maritimne sigurnosti luke i zaštite grada od visokih valova i potencijalnih poplava, ovaj projekt će doprinijeti i povećanju teretnog i putničkog prometa unutar luke Pula kao i potaknuti nove investicije, kazao je župan Miletić
Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu * Rješenje ipak postoji
Na pitanje je li točno da mu je istekla osobna iskaznica i da nema prebivalište na području Grada Umaga, Galović kaže da to nije točno, i da mu iskaznica ističe 10. veljače 2025. godine. Naveo je da mu je na osobnoj iskaznici navedena adresa Školska 5 na području Umaga, no da je u međuvremenu preselio na drugu adresu gdje i sada živi, ali također na području grada Umaga
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
