(VIDEO) TRI VRSTE DIVLJAČI UDOMAĆILE SE U PULI: Lovci spremaju novu akciju izlučivanja oko Dolinke, na Vallelungi, Marsovom polju i Zlatnim stijenama

Za nekoliko dana započet će nova faza izlučivanja divljači s područja Grada Pule, usmjerena na čagljeve (ili šakale), lisice i divlje svinje - neočekivane posjetitelje koji se posljednjih godina sve češće mogu susresti uz gradske prometnice, čak i samom središtu grada.

Nastavak je ovo redovnih aktivnosti čiji je cilj uklanjanje što većeg broja divljih životinja iz pulske urbane zone, a prema riječima Manuela Petrića, stručne osobe za provedbu Programa zaštite divljači za Grad Pulu, upravo je siječanj idealno razdoblje za ovakve aktivnosti jer građani tada najrjeđe borave na otvorenom, a broj turista je znatno manji nego u ostatku godine.

Lisica na cesti kod Rijeke

Za građane nema opasnosti

Iako se pomalo uvriježilo uvjerenje da se s ovim životinjama sve češće susrećemo od razdoblja pandemije te da su ih gradovi privukli zbog smanjene buke i kretanja u to vrijeme, Petrić nam tvrdi da je glavni razlog stvarni rast populacije ovih životinja, ali i uništavanje njihovog prirodnog staništa što ih 'tjera' ka urbanoj sredini u kojoj su se, dodaje, već praktično udomaćile.

- Nastanjivanje divljači blizu grada ili u samom gradskom području veliki je problem. Radi se jednostavno o tome da se smanjilo područje na kojem su obitavale. Izgrađenost je prevelika i na mjestima koja su bila životinjsko stanište počeli su nicati građevinski objekti. Time je došlo do poremećaja u staništu životinja poput čagljeva, lisica i divljih svinja, koje su zbog toga počele dolaziti u blizinu naseljenih područja, ili čak u njih, i tu se razmnožavati, pa njihova populacija raste. One u tom području jednostavno nalaze neki mir, priviknuli su se na građane, buku i pse i s vremenom su se adaptirale, objašnjava Petrić.

Srećom, i zahvaljujući brojnim akcijama uspješnog procjepljivanja koje lovačka društva već godinama provode, dolazak ovih životinja u urbanu sredinu sa sobom gotovo da više ne prati bojazan od širenja bjesnila. A građani se, smatra Petrić, ne trebaju plašiti niti mogućeg napada.

- Nema neke opasnosti. Sva divljač od čovjeka bježi ako nije ugrožena. Čak i kada životinje imaju mladunce, osim ako se ne osjete ugroženima ili primijete da netko trči za njima, one neće napasti i za čovjeka nema ugroze, kaže nam.

Sve češći gosti na benzinskim crpkama

Raspored novih aktivnosti

Velika akcija izlučivanja divljači započet će već sljedećeg tjedna, i trajat će od 15. do 19. siječnja, a aktivnosti će se vršiti u večernjim satima, od 17.30 do 22.30, i to oko naselja Dolinka, Marine Veruda,  Marsovo polje i naselja Verudela oko Zlatnih stijena. Ovakve se akcije, objasnio je Petrić, organiziraju na osnovu dojava građana o mjestima na kojima se životinje najčešće viđaju.

- Prije akcije prvo izađemo na teren i napravimo procjenu. Zatim se na područjima za koja smo procijenili da bi se mogli pojaviti čagljevi, lisice i divlje svinje, skupi desetak lovaca i vrši se izlučivanje te divljači, kaže nam, dodajući da razlike između ovakvih akcija u manje naseljenom i urbanom području više praktično nema.

- Programi zaštite divljači su upravio zbog toga i napravljeni. Ranije, recimo, lovci i lovačke udruge nisu mogli djelovati unutar 300 metara od naseljenog područja (s više od 10.000 stanovnika, op.n.), a sada je Ministarstvo poljoprivrede to odobrilo i kroz Program zaštite divljači se to dozvoljava. Naravno, za svaku aktivnost mora postojati suglasnost, između ostalog MUP-a, ali sada je dopušteno izlučivanje divljači s takvih područja, upravo kako ne bi bilo ugroze građana i šteta, primjerice na prometnicama ili poljoprivrednim kulturama građana, dodao je.

Sama akcija, naglasio je Petrić, također ne predstavlja opasnost za građane.

- Nitko nije u opasnosti. Za početak, prije nego se započne s akcijom,područje se se detaljno pregleda. Za građanstvo nema ugroze -  radi se o radu s velikim iskustvom, dodao je.

Čagalj ili šakal

Ustrijeli se samo 10 posto divljači

Petrića smo pitali i koliko životinja se usmrti ovakvim akcijama, što se događa nakon same akcije i doznali da se, ako je u pitanju odstrel, životinja šalje na obradu koja podrazumijeva uklanjanje kože, a zatim na veterinarski pregled, kako bi se utvrdilo da njeno meso nije zaraženo virusom Afričke svinjske kuge ili Trihinelom. U slučaju da je meso ispravno, ono postaje konzumno.

Ipak, najveći veliki broj životinja ove akcije preživi - često ciljano, u sklopu akcija kojima se jedinke samo nastoje udaljiti s nekog područja. Jedna takva na redu je i prije već najavljene velike akcije zakazane za idući tjedan.

- Evo upravo u subotu imamo akciju na području Vallelunge, točnije od Katarine prema groblju u Štinjanu, u koju će biti uključeni lovci s psima. Divljač najčešće bježi ispred pasa, ali životinje poput divlje svinje neće uvijek bježati, pa ih ponekad moramo ustrijeliti iz sigurnosnih razloga. Ipak, u 90 posto slučajeva divljač bježi i mi je samo tjeramo s tog područja. E sad, hoće li se ona vratiti natrag? Vjerojatno hoće, ali uvijek se držimo toga da, ako nije neophodno, divljač poštedimo i ne vršimo odstrel, veli Petrić.

Divlja svinja pored zaobilaznice u Puli

I lovcima su nekad vezane ruke

No, s obzirom na to da se populacija lisica i divljih svinja, a posebno čagljeva, u posljednje vrijeme izuzetno povećala, manji dio jedinki nužno je izlučiti upravo odstrelom.

- Broj im se iz godine u godinu nevjerojatno povećava i, kada ne bi bilo smanjivanja populacije, bilo bi još puno više šteta i ugroza. Kada su recimo čagljevi u pitanju, njihov se broj povećava drastično. I to se ne odnosi samo na gradsko područje, to vidimo na svim lovištima u Istri. U takvoj situaciji moramo reagirati jer sve više stradaju druge divlje životinje poput pernate i niske divljači te srna. Povećanje broja čagljeva rezultat je i migracija, a mijenjala se i klima, a i okoti su veći. Lukave su to životinje koje rijetko izlaze na čistinu i mi lovci smo nekad nemoćni u gustišu. Ali, ovaj problem prevazilazi Istru i zahvaća cijelu Hrvatsku, kaže Petrić.

Ono što ostaje utješno u ovoj priči jeste da sigurnost građana nije ugrožena izravno. Životinje, naglasio nam je Petrić još jednom, neće napasti i vjeruje se da nisu bijesne. Ipak, opasnosti u smislu naleta na njih osobnim vozilima, štete na usjevima ili napada divlje životinje na domaću svakako postoje, ali Programom za zaštitu divljači i one bi trebale biti sve manje.