Komunal

humani projekt zamjene jaja

VRATIMO GALEBOVE MORU: Kreću ključni mjeseci u borbi protiv prekomjene populacije galebova - dojavite gdje se sve gnijezde

Najbitniji dio projekta obavlja se u nadolazećem periodu, kada se tijekom veljače, ožujka, travnja i svibnja provodi monitoring populacije galebova. Tada se kontroliraju sva do sada evidentirana gnijezda registrirana monitoringom 2019., 2020. i 2021. te se dronom snimaju krovovi i na kraju mijenjaju prava s umjetnim jajima u svakom gnijezdu


 
3 min
Borka Petrović
Galebovi u središtu Pule ne boje se nikoga/PIXSELL Srećko NIKETIĆ

Najbitniji dio projekta obavlja se u nadolazećem periodu, kada se tijekom veljače, ožujka, travnja i svibnja provodi monitoring populacije galebova. Tada se kontroliraju sva do sada evidentirana gnijezda registrirana monitoringom 2019., 2020. i 2021. te se dronom snimaju krovovi i na kraju mijenjaju prava s umjetnim jajima u svakom gnijezdu

Raznose vam smeće pred kućom? Ukrali su vam krofnu u letu ili vas jednostavno bude svojim kreštanjem? Riječ je, dakako, o galebovima koji su se posljednih godina s odlagališta otpada preselili u grad.

Urbana središta nisu njihovo prirodno stanište, ali im se uspješno prilagođavaju. Budući da ih se namnožilo pa ljudima smetaju, a mogu biti i prenosioci bolesti, Grad Pule krenuo je u humanu borbu protiv ovih "letećih napasnika".

Kontrola i suzbijanje populacije

Projekt "Kontrola i suzbijanje populacije galebova klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi" u 2022. godini provodi Veterinarska bolnica Poreč.

Projekt, doznajemo, financira u iznosu 50 posto, s 112.500 kuna Grad Pula dok preostalih 50 posto plaćaju Turistička zajednica Grada Pule i Arena Hospitality group i Hotel Pula pa projekt obuhvaća šire područje grada. Inače, ovaj se projekt na području grada provodi od 2019. godine.

Radi se o projektu, odgovaraju nam iz Grada Pule, koji traje cijelu godinu i sadrži četiri programske cjeline, od ispitivanja raširenosti galebova, nabave umjetnih jaja, zamjene pravih jaja umjetnima, procjene kolonija mapiranjem gnijezda, zatim laboratorijskog ispitivanja fecesa te edukacije građana.

Krovove snimaju dronovima

Najbitniji dio projekta obavlja se u nadolazećem periodu, tijekom proljeća, kada se tijekom veljače, ožujka, travnja i svibnja provodi monitoring populacije galebova. Tada se kontroliraju sva do sada evidentirana gnijezda registrirana monitoringom 2019., 2020. i 2021. te se dronom snimaju krovovi i na kraju mijenjaju prava s umjetnim jajima u svakom gnijezdu.

- Galebovi su vrlo vješti u mijenjanju pozicije gniježđenja; ukoliko se u gnijezdima gdje su ležali na jajima prošle godine nisu izlegli ptići (jer su jaja zamijenjena lažnim) oni će promijeniti mjesto gniježđenja. U takvim i sličnim slučajevima dronovi ne mogu snimiti baš svaki krov na području Pule.

Vratimo galebove u njihovo prirodno stanište

Iz tog razloga Grad Pula je poslao obavijest mjesnim odborima da obavijeste stanovnike da provjere i kontroliraju krovove zgrada gdje se gnijezde galebovi. Posebno se to odnosi na ravne krovove i mjesta iza dimnjaka i u uglovima, navode iz Grada, dodajući da građani informacije o gnijezdima ili povećanom sakupljanju galebova oko zgrada mogu dostaviti na info@veterina-porec.com  ili direktno na telefon 091 149 5607 ili 052/432 128 u Veterinarsku bolnicu Poreč.

Na taj će način, pojašnjavaju, djelatnici Veterinarske bolnice Poreč lakše dronom moći ciljano pretražiti područje te imati i bolji rezultat.

Zaštićeni čvorci navikli na zvuk sokola

Osim galebova Pula ima problem i sa čvorcima.

Na Giardinima, u centru grada, sakupljaju se jata čvoraka i to pretežno u ranojutarnjim, večernjim i noćnim satima. Zbog toga se trg redovito pere, no ni to nije trajno rješenje.

- Na stupovima javne rasvjete instalirani su zvučnici koji odašilju zvuk sokola te se cijelo vrijeme pojačava frekvencija, glasnoća, periodičnost zvuka sokola. Dugoročno, čvorci su se privikli na taj zvuk te se ne polučuje rezultat kakav bi građani željeli, navode iz Grada dodajući da su ostale metode zastrašivanja i otjerivanja jata čvoraka agresivnije do vrlo agresivne.

Čvorci (Sturnus roseus), napominju, spadaju u strogo zaštićene vrste te  agresivnije metode tjeranja zahtijevaju dugoročniju pripremu te provedbu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o lovstvu.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.