Krasna Zemlja

sutra “Ekonomija bez društva, društvo bez prirode”

Dr. Tomislav Medak: 'Klimatske promjene povećale nejednakosti između ekonomski razvijenih i manje razvijenih zemalja za 25 posto'

"Da bi se spriječile drastične konzekvence stoljećâ destabilizacije Zemljinih procesa, u nekoliko kratkih desetljeća svijet mora, kao što ističe Međuvladin panel za klimatske promjene, poduzeti “brze, dubokosežne i nezapamćene promjene u svim aspektima društva”. Trenutno se te promjene odvijaju primarno u tehnološkoj sferi, međutim zamjena tehnologija nije dovoljna da postigne ciljeve u tako kratkom roku. Potrebne su ekonomske i društvene promjene. Kakve? O tome više sutra na predavanju", kaže Medak


 
2 min
Istra24

"Da bi se spriječile drastične konzekvence stoljećâ destabilizacije Zemljinih procesa, u nekoliko kratkih desetljeća svijet mora, kao što ističe Međuvladin panel za klimatske promjene, poduzeti “brze, dubokosežne i nezapamćene promjene u svim aspektima društva”. Trenutno se te promjene odvijaju primarno u tehnološkoj sferi, međutim zamjena tehnologija nije dovoljna da postigne ciljeve u tako kratkom roku. Potrebne su ekonomske i društvene promjene. Kakve? O tome više sutra na predavanju", kaže Medak

“Ekonomija bez društva, društvo bez prirode” naslov je predavanja koje će sutra (četvrtak) u 17 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli održati dr. sc. Tomislav Medak. Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizira Društvo bibliotekara Istre i Sveučilišna knjižnica Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

Tomislav Medak

Industrijsko-kapitalistički razvoj uspostavio je ekonomiju koja zanemaruje reproduktivne kapacitete društva i društvo koje zanemaruje regenerativne kapacitete prirode. Regenerativni i reproduktivni kapaciteti prirode i društva su, međutim, ograničeni i dovedeni pred granice.

- U ovom predavanju govorit ću o tome što je potrebno da ekonomiju podredimo društvu, a društvo stabilnosti prirode kako bi sva društva mogla naći svoj put u socijalno pravednu i ekološki održivu budućnost. Globalna ekonomija, naime, iziskuje stalan porast proizvodnje energije, eksploatacije materijala iz prirode i ekonomske nejednakosti. Posljedice toga su da se od 1970-ih biomasa divljih sisavaca urušila za 82 posto, područja prirodnih staništa prepolovila, a milijun živih vrsta našao u riziku od izumiranja. Rastuće emisije stakleničkih plinova ubrzano vode ka globalnom zagrijavanju od preko 2°C iznad predindustrijskog prosjeka, uz popratne ekstremne vremenske prilike, porast razine mora i povećanje kiselosti oceana. Narušeno kolanje fosfora i dušika ostavlja tlo bez potrebnih hranjivih tvari. Istodobno, dosadašnje klimatske promjene povećale su nejednakosti između ekonomski razvijenih i manje razvijenih zemalja za 25 posto, a siromašni i radnički slojevi češće su izloženi i egzistencijalno ugroženi njihovim posljedicama i prinuđeni na migracije, kaže Medak dan uoči pulskog predavanja.

"Da bi se spriječile drastične konzekvence stoljećâ destabilizacije Zemljinih procesa, u nekoliko kratkih desetljeća svijet mora, kao što ističe Međuvladin panel za klimatske promjene, poduzeti “brze, dubokosežne i nezapamćene promjene u svim aspektima društva”. Trenutno se te promjene odvijaju primarno u tehnološkoj sferi, međutim zamjena tehnologija nije dovoljna da postigne ciljeve u tako kratkom roku. Potrebne su ekonomske i društvene promjene. Kakve? O tome više sutra", kaže on.

Tomislav Medak je istraživač s doktoratom o tehnopolitici i planetarnoj ekološkoj krizi stečenim pri Centru za postdigitalne kulture na Sveučilištu u Coventryju. Član je teorijskog i izdavačkog tima Multimedijalnog instituta, supokretač projekta Piratska skrb, a donedavno i umjetnik u izvedbenoj skupini BADco. U istraživačkom radu bavi se pitanjima tehnologija, kapitalističkog razvoja i postkapitalističke tranzicije, s posebnim fokusom na temama planetarne ekološke krize, tehnologije i znanosti te intelektualnog vlasništva. Povremeno također piše o kazalištu, plesu, invaliditetu i politici.


Nastavite čitati

Pula
 

( FOTO) Puležan Robert Hrelja objektivom lovi stare istarske kvake: "Zamjenom drvenih ulaznih vrata plastičnom i alu stolarijom nestaje dio vrijedne zanatske baštine"

U Puli sam pronašao dvjestotinjak starih, unikatnih kvaka iz doba Austro-Ugarske i nekoliko iz doba Italije. Najviše ih ima na Monte Zaru, nešto u starom gradu u Dobrilinoj, Cankarevoj ulici, nekoliko je divnih primjeraka na zgradi Admiraliteta na pulskoj rivi...Mislio sam da će ih biti više sačuvano na Verudi u starim vilama, no nisam imao sreće. Puno je vrata zamijenjeno, kvake su izgubljene, zamijenjene jeftinim plastičnim verzijama, veli Hrelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.