„Ćićarija se ponovno budi! Probudili smo je“, rekla nam je radosno načelnica Općine Lanišće Roberta Medica, ugledavši jučer kolone ljudi kako pristižu Brest pod Žbevnicom, na drugi po redu Festival šuma i šumskih plodova.
I zaista, ako je bilo imalo upitno je li velika posjećenost prošlogodišnjeg premijernog izdanja festivala, održanog u Brgudcu, bila tek jednokratni uspjeh, jučerašnji je dan potvrdio da je Ćićarija ipak iznjedrila 'hit' događaj koji postaje tradicija. Više nema sumnje – ljudi na Ćićariju rado i sve češće dolaze, a to je sve čemu se ova uspavana istarska planina mogla nadati.
Sada je jasno da ljudi vole Ćićariju
Roberta Medica
- Sa svim našim festivalima nastojimo promovirati ljepote Ćićarije i njenu netaknutu prirodu jer želimo unijeti dašak života u ova široka prostranstva. Mi smo najveća općina u Istri, a imamo najmanji broj stanovnika, ali to nam samo daje snagu i odgovornost da ponovno oživimo ove krajeve. Upravo to pokušavamo postići sajmovima i festivalima – vratiti i udahnuti novi život. Ovo što danas vidimo nas veseli jer jasno pokazuje da ljudi vole Ćićariju i prepoznaju njene vrijednosti, koje su tako važne u ovom kaotičnom svijetu, rekla nam je načelnica Medica, naglasivši da parolu festivala
„povežimo se sa sobom, s drugima i s prirodom“ u ovom kraju Istre slijede i kao stalni moto; festivalski je dan tek korak na tom putu, ali i izuzetna prilika svima da dođu i bar na kratko se 'resetiraju' u prirodi.
Sudeći po svemu, ova parola uspješno dopire do sve više ljudi jer je festival u samo godinu dana postao popularan među stanovnicima cijele Istre, ali i riječkog područja. Ova prelijepa istarska planina zaista živi novi život.
- Pred Ćićarijom je lijepa i svijetla budućnost. Danas mogu sa sigurnošću reći – Ćićarija se ponovno budi, zaključila je Medica.
Cjelodnevni program i štorije uz krijes
A što je sve ovaj sajam smješten u selu podno najzapadnijeg hrvatskog vrha 'tisućaka' jučer donio posjetiteljima? Osim pogleda na Žbevnicu (1.014 metara nadmorske visine), onima koji su to poželjeli donio je i mogućnost uspona na nju, a zahvaljujući položaju Bresta na čak 700-injak metara nadmorske visine, uspon od strmih, ali prihvatljivih 300-injak metara, jučer je bio omogućen i za najmlađe planinare.
Za male i velike posjetitelje, organizirane su i radionice "Šumske boje" Else Eliv, obiteljska radionica „Tragovi divljine“ Marte Blažević te radionica izrade skulptura od slame na otvorenom u organizaciji SlamaLandArt-a. A upravo je veliki livadski prostor u selu otvorio mogućnost za upriličenje nekih od najzanimljivijih trenutaka u danu, barem kada su djeca u pitanju - paljenje krijesa i pričanja štorija uz vatru koje je vodio Kantuon Ćakuluon.
Tijekom dana su održana i izuzetno zanimljiva i dobro posjećena predavanja „Osnove planinarstva“ Vladimira Rojnića, „Dobrobiti zdrave šume“ Marte Blažević i „Šumski vrt“ Damira Šelera.
Festival je organiziran u suradnji
Modelne šume i
Općine Lanišće, brojnih partnera, ali i volontera iz Istarske i Primorsko-goranske županije bez kojih, kažu organizatori, ovako bogat cjelodnevni program ne bi bilo moguće uspješno organizirati.
Svoju odanost netaknutoj prirodi i želju da se Ćićarija probudi, ali i da joj se ne naškodi, organizatori su potvrdili i uvođenjem višekratnih čaša oslikanim motivom festivala.
Posjetitelji su čaše mogli zadužiti uz kauciju od 2 eura i koristiti tijekom cijelog dana pa potom vratiti ili ih, po istoj cijeni, zadržati kao uspomenu.
Povratak u šumu
Jedna od aktivnosti koja možda najintenzivnije odiše duhom Festivala i koja je i ove, kao i prošle godine, privukla izuzetan broj posjetitelja, šumska je kupka, japanskog naziva japanskog naziva Shinrin-yoku, pod vodstvom inženjera šumarstva i licenciranog voditelja ove aktivnosti Darka Vukelića.
- Šuma je naš dom. Odlazeći u nju, mi se zapravo vraćamo tamo gdje nam je mjesto. Ljudskom je biću iskonsko da se sa šumom spoji kao šumsko biće i da s njom uspostavi isti mir i isti ritam. Moglo bi se reći da smo se malo pogubili u gradskom ritmu, što nam je donijelo stres, a s njim su došle i zdravstvene tegobe poput visokog tlaka i povišenog šećera. Volim reći da nas ritam šume vraća na tvorničke postavke, a cilj šumske kupke je da nam donese mir, rekao je Vukelić sudionicima jedne od vođenih grupa, objašnjavajući važnost usporene šumske šetnje.
Jedna od specifičnosti sajma je i mogućnost sudjelovanja na interaktivnom predavanju „Gljive našeg kraja“, na kojem se informacije o vrstama gljiva koje rastu lokalno mogu dobiti od licenciranog determinatora Josipa Šimića-Marina, a održane su i interpretativna šetnja „Skriveni život šume“ Vide Ungar te radionica dubinske ekologije „Vijeće šumskih bića“, Ulle Antolosa.
Žbevnica (1.014 m nmv)
Lokalni autori, ugostitelji i poljoprivrednici svoja su djela i radove gostima ponudili unutar velikog sajamskog šatora, a za ljepotu i dobar duh pobrinuli su se ambijentalni umjetnik Nikola Faller interaktivnom instalacijom „Šumski portal“ i brgudačka likovna umjetnica Sara Gortan izložbom ilustracija „Šparuge s kauča“. Tijekom poslijepodneva održan je i glazbeno-zabavni program s vatrenim performansom, glazbenim sessionom i koncertom regionalne etno atrakcije „Balkalara“.
Ćićarija je svakako zaslužila još puno ovoliko nasmiješenih lica, a Istra se može smatrati sretnom što ova ljepotica sjedi u njezinoj kruni. Bit će zanimljivo vidjeti koji će svoj uspavani dio planina probuditi dolaskom festivala iduće godine, a do tada, i bez festivala - Ćićarija je na istom mjestu za sve koji je žele vidjeti.