(FOTO) NEKADAŠNJI MUŠKI FRIZER UZGAJA KRIZANTEME Puljanin Franjo Leotkai: "Cvijeće iz trgovačkih centara ne poznaje buru. Naše raste na suncu i vjetru, moja ga ruka njeguje"

Većina ih se sjeti tek za Sisvete, kada pohode posljednja počivališta najmilijih. No krizanteme su puno više od cvijeća 'za groblje'. U Engleskoj se sade na vrtne gredice, u Japanu se poklanjaju kao znak ljubavi. Šarene, nježne i profinjene.

Jedini u Puli koji se bavi njihovom proizvodnjom je rasadnik "Ekoflor" na Premanturskoj cesti. U naselju Valbonaša - u vali gdje, kako naziv sam govori, vlada posebna mikroklima, bonaca, odlična za uzgoj ne samo cvijeća već i povrća - uzgoj krizantema točno je na pola puta.

U tajne zahtjevnog uzgoja ovog delikatnog cvijeta uputio nas je dugogodišnji djelatnik rasadnika, Puljanin Franjo Leotkai. On se već 12-tak godina, uz kolegu Ivana Kocića, brine o bilju obiteljskog rasadnika Nataše Manojlović, koji ovdje uspješno posluje više od tri desetljeća.

Od frizera do eksperta za uzgoj krizantema

Franjo, bivši muški frizer, koji je nekada radio u Zagrebačkoj ulici, samouk je, a priznaje da mu je, da uđe u tajne uzgoja, trebalo oko pet godina konstantnog učenja i usavršavanja.

Pomoglo je malo i što se njegova obitelj bavila uzgojem biljaka, pa je odrastao okružen ružama i drugim cvijećem.

- Biljke zahtijevaju 24-satnu pažnju, posebno kada su male, tek posijane pa sve dok ne odu na otvoreno. U rasadniku nema klasičnog radnog vremena, rad se prilagođava biljkama i uvjetima, sve se radi u skladu s prirodom, veli nam Franjo.

Napominje da se u rasadniku sve biljke siju iz sjemena, ili pak dolaze rinfuzo kao minijaturne, tek nikle biljke, a cijeli proces oko krizantema traje i do godinu dana; od ugovaranja malih biljaka do njihove prodaje u Flanatičkoj ulici.

- Kada govorimo o ljetnicama i proljetnom i jesenskom cvijeću poput maćuhica, bluebellisa ili jaglaca, zapravo 90 posto proizvodnje već ima kupca, to su poslovi koji su ranije ugovoreni, a koje ne možete ni dobiti ako nemate kao mi domaću, hrvatsku proizvodnju.

Naše cvijeće sade radnici Herculanee na javnim površinama i kružnim tokovima u Puli, dio ukrašava općine Medulin i Fažanu, dio cvijeća odlazi na Brijune, a jedan od velikih kupaca nam je primjerice i Arena Hospitality Group, veli nam Franjo.

Krizanteme pak prodaju u samom rasadniku, a najveći dio plasiraju prije Svih svetih u Flanatičkoj ulici. Ljudi ih, dodaje Franjo, već dobro poznaju i čekaju ovu prigodnu prodaju jer je cvijeće iz ovog rasadnika povoljnije, ali i otpornije.

Cvijeće iz trgovačkih lanaca ne poznaje buru

- Konkurencija su nam veliki trgovački lanci koji dovode kontigente već gotovih krizantema, no takvo cvijeće - koje je raslo u rasadnicima, pod umjetnom rasvjetom, idealnom temperaturom - ne poznaje našu buru i njihova je trajnost kratka.

Naše krizanteme, nakon klijališta i dva grijana plastenika, rastu na otvorenom i puno su bolje prilagođene svim klimatskim uvjetima, a samim time i trajnije, pojašnjava nam.

Oko krizantema jako je puno posla, a velik dio obavlja se upravo ljeti, kada su temperature visoke.

- Evo sada smo u kolovozu u rasadniku radili samo tijekom noći jer se drugačije nije moglo izdržati. Vani su temperature bile 40, možete misliti koliko je onda bilo u rasadniku, veli nam Franjo. A krizanteme tijekom kolovoza treba nekoliko puta presaditi, tri puta pincirati (skidati im vrhove), svakih deset dana prihranjivati, svakodnevno zalijevati, oblikovati...

Pokazujući nam klijalište priča da ovdje stane desetak tisuća biljaka, u dva velika boksa sa grijanjem stane čak 40 tisuća sadnica, a onda biljke prelaze u dva poluotvorena plastenika. To je prijelazna faza kako bi se prilagodile na vanjske uvjete.

Temperature u grijanim staklenicima i sada prelaze 50 stupnjeva, unutra je toplo kao u peći, a Franjo nas uvjerava da upravo takve uvjete male biljke vole. Točnije, kako veli: što je biljka manje traži višu temperaturu.

Prije desetak dana krizanteme su napokon stasale dovoljno da se mogu preseliti na otvoreno gdje se zalijevaju 'kap na kap'. Okružene su žicom kako bi se sačuvale od divljih svinja.

- Uskoro, kada krenu cvjetati nastaje magija. Ni sami više ne znamo kako smo ih posložili pa se iznenadimo kada krenu cvjetati, sve bude šareno, a one tako velike da se među njima jedva krećemo, veli Franjo.

- Njihova se cvatnja može korigirati za desetak dana, no to su naše tajne. Jednom kada cvatnja krene slijedi drugi dio mukotrpnog posla, a to je svakodnevno pakiranje, sortiranje, transport, dostava i prodaja. Kroz godinu uzgojimo 2.150 krizantema.

Potražnja je, dodaje naš sugovornik, i veća no s postojećim kapacitetima ne mogu je više rastegnuti jer krizantema zahtijeva i puno rada i puno prostora.

- Uvijek se pribojavamo ružnog vremena kada je prodaja slabija i svi radije odu u zatvorene centre no do sada smo svake godine uspjeli prodati skoro sve pa se nadamo da ćemo tako i dalje, veli nam Franjo.

Na pitanje koliko će koštati ove godine krizanteme - a znamo da je u eurima sve poskupjelo - veli da će se cijena formirati u zadnji tren, kada vide kako stoji tržište, ali da kupcima može obećati da će domaća krizantema biti cjenovno konkurentna uvoznoj.

- Kada bi ljudi znali koliko je ovdje truda i rada, koliko je svaka ta biljka puta prošla kroz moje ruke, koliko sam nad njom strepio, koliko dana i noći uložio u nju, ne bi se bunili da su skupe, u to sam siguran, veli naš sugovornik.

Navodi da godišnje iz rasadnika izbace na desetke tisuće sadnica maćuhica u svim bojama, a ovdje uzgoje i tisuće potočnica i jaglaca te drugih ljetnica poput begonija, petunija...

- Budem jako ponosan kad prolazim negdje i vidim da se za tu biljku i dalje lijepo brine, da uljepšava prostor i uveseljava ljude. Ovaj je posao težak, ali ga nikada ne bih mijenjao. Želja mi i dalje učiti, usavršavati se. Ovdje vlada jedna posebna, pozitivna energija. Učinci se ne osjećaju odmah, ali kroz nekoliko mjeseci ne možete ne osjetiti pozitivnu energiju koju vam biljke prenose. To je naprosto čarobno, navodi naš sugovornik.

A s koliko nježnosti i entuzijazma Franjo govori o 'svojim' biljkama teško je zapravo prenijeti 'na papir'.  To trebate doživjeti.

Franjo nam pokazuje i jednu trenutno vrlo popularnu biljku. Riječ je o grevillei, koja dolazi iz Australije i dobro podnosi sve vremenske uvjete.

Njihove su posađene na ulazu u Forum, kod Augustovog hrama. Ljeti cvjeta lijepim crvenim cvjetovima, a može se oblikovati na razne načine.

Korijen je duša biljke

No, ne valja gledati samo cvijet, upozorava Franjo. Duša biljke je u njezinu korijenu, naglašava naš sugovornik.

- Kada kupujete neku biljku nije dovoljno gledati ono iznad zemlje. Treba pogledati korijen. Ako je on kompaktan, dobro razvijen, to je znak da je biljka zdrava čak i ako gornji dio nije sjajan.

Franjo, okružen ljepotom, ljepotu multiplicira pa u slobodno vrijeme sklada poeziju.

- Moji su roditelji stigli u Pulu iz Vojvodine nakon Drugog svjetskog rata. Naše prezime Leotkai vuče pak podrijetlo iz Mađarske i Ukrajine i ovdje nije uobičajeno. Odrastao sam okružen hrvatskim, ali i talijanskim jezikom, a kako sam dugo živio u Peruškima bliska mi je i čakavica.

Pjesme pišem na standardnom hrvatskom jeziku, ali iznimno sam ponosan što sam već dvije godine svoje pjesme recitirao u Vižinadi, na Veršima na šterni.

Za kraj donosimo pjesmu s koju je Leotkai ove godina čitao na manifestaciji  Verše na šterni: