Amfore su se pekle u dvije peći između mora i uljare, a ulje se u njima transportiralo preko Jadrana i dalje, kako bi se opskrbili Rimljani koji su odselili daleko od Mediterana i više nisu imali mogućnost uzgajanja maslina, rekla nam je stručnjakinja doc. dr. sc. Candace M. Rice. Točan kapacitet peći nije poznat, ali procjenjuje se da je godišnje u Barbarigi nastajalo oko 12 tisuća amfora
Amfore su se pekle u dvije peći između mora i uljare, a ulje se u njima transportiralo preko Jadrana i dalje, kako bi se opskrbili Rimljani koji su odselili daleko od Mediterana i više nisu imali mogućnost uzgajanja maslina, rekla nam je stručnjakinja doc. dr. sc. Candace M. Rice. Točan kapacitet peći nije poznat, ali procjenjuje se da je godišnje u Barbarigi nastajalo oko 12 tisuća amfora
Nesvakidašnji se arheološki lokalitet nalazi na jugozapadu Istre, među nepreglednim maslinicima uz obalu Barbarige.
Ostaci antičke Rimske uljare iz 1. stoljeća Nove ere, koji nedvosmisleno potvrđuju da tradicija uzgoja masline i proizvodnje ulja na ovom mjestu ispisuje dvotisućljetnu povijest, po prvi su put privukli pozornost arheologa sredinom prošlog stoljeća, točnije 1953. godine, kada je pokrenuto prvo moderno istraživanje ovog lokaliteta.
No, ubrzo nakon toga, ostaci uljare napušteni su i praktično prepušteni zaboravu, kaže danas prof. dr. Davor Bulić s Odsjeka za arheologiju pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile, koji je, uz kolege s američkog Sveučilišta Brown, jedan od voditelja nove faze istraživanja, započete 2024. godine.
Nova su istraživanja potvrdila da je antička uljara iz Barbarige najveći proizvodni pogon Rimskog carstva izvan Afrike, čemu u prilog govori činjenica da je u maslinicima Barbarige pronađeno čak 10 tijesaka, odnosno preša za tješnjenje maslinovog ulja, koji su radili istovremeno, podižući ovaj pogon visoko na ljestvici najaktivnijih antičkih uljara nekadašnjeg Rimskog carstva.
Usporedbe radi, prosječne su rimske uljare, naime, obično imale tri do šest preša.
- Proizvodnja maslinovog ulja odvijala se ovdje u izuzetno velikim količinama. Temeljem nalaza amfora za maslinovo ulje, za koje znamo da potječu iz Istre, dobivamo nekakvu sliku o tržištu ili području gdje se istarsko maslinovo ulje izvozilo. Riječ je uglavnom o širem području, Padske nizine u sjevernoj Italiji, otprilike do Torina na zapadu i, u drugom smjeru, u podunavske provincije Rimskog carstva, na prostoru današnjih država Slovenije, Austrije i Mađarske, pojašnjava profesor Bulić, dodajući da se prijevoz odvijao uglavnom morskim putem prvo do Akvileje, a potom riječnim i kopnenim putem u ostale dijelove carstva.
Broj pronađenih preša, vele nam voditelji istraživanja, osim kapaciteta uljare, daje prilično jasnu sliku i veličine samih antičkih maslinika Barbarige.
- Rimski pisac Katon Stariji kaže da je jedan tijesak dovoljan da obradi površinu zasađenu maslinama na površini od šest do sedam hektara. Ovdje imamo devet do deset tijeskova, reći ćemo deset, dakle govorimo o 60-70 hektara, veli prof. dr. Bulić.
Kvaliteta istarskog maslinovog ulja bila je isticana i u 1.st., kada Plinije Stariji, prema osobnom sudu, piše da je maslinovo ulje iz Histrije po kakvoći, među svim uljima u rimskom svijetu, na visokom drugom mjestu, nakon maslinova ulja iz Kampanije.
Arheološko nalazište, na kome se provodi istraživanje pod vodstvom prof. dr. Bulića te njegovih kolega doc. dr. sc. Candace M. Rice, s Odsjeka za arheologiju i antiku Instituta Jaukowsky, pri američkom Sveučilištu Brown, postdoktorandom na katalonskom Institutu klasične arheologije (ICAC), dr. Andrewom Mcleanom, posjetili smo I prije dvije godine, no u međuvremenu, rad u Barbarigi uljepšalo im je veliko otkriće.
- Treća je godina rada na ovom lokalitetu i velika nam je čast sudjelovati u ovom projektu čija je suština u biti istraživanje stare Barbarige. Iznimno je ovo važan lokalitet za temu koja je fokus naših istraživanja, prvenstveno rimsku ekonomiju i trgovinu, rekla je doc. dr. sc. Candace M. Rice, otkrivajući da se, nakon niza otkrića u posljednjih nekoliko godina, ono najnovije i iznimno veliko, dogodilo prije svega dva tjedna.
- Po prvi smo put otkrili peći za proizvodnju amfora. Ulje proizvedeno u ovdašnjim prešama pohranjivalo se, dakle, u amfore koje su se pekle tek nešto malo niže, bliže moru, i tako transportiralo preko Jadrana i dalje, kako bi se opskrbili Rimljani koji su se odselili daleko od Mediterana i više nisu imali mogućnost uzgajanja maslina. To je stvaralo veliku potražnju za maslinovim uljem, rekla je profesorica Rice, predstavivši jednu od dvije svježe otkrivene podzemnu keramičarske peći, u kojima su amfore nastajale.
Količinu amfora koje su se u Barbarigi proizvodile nije moguće točno odrediti u ovom trenutku, ali postoji procjena zasnovana na sličnim pećima u Fažani, doznajemo od voditelja istraživačkog tima, koja daje naslutiti da je godišnje ovdje znalo biti biti proizvedeno oko 12 tisuća amfora.
- Peći su locirane geofizičkim istraživanjima, uz pomoć radara i magnetometra, koji pružaju sliku onoga što se nalazi ispod zemlje. Pomoću njih smo vidjeli čudne, pravokutne strukture 40-ak metara udaljene od same uljare i prošle smo godine krenuli u istraživanje koje je pokazalo da se radi o ostacima keramičarskih peći za proizvodnju amfora, što nije jako čest nalaz na istočnoj obali Jadrana, gdje ih je najviše dosad i istraživano upravo u Istri, u Fažani i u Loronu kod Poreča. Ovo je treća potvrđena lokacija za proizvodnju maslina tog tipa, dakle amfora namijenjenih maslinovom ulju, rekao nam je profesor Bulić.
Specifičnost ovog dijela obalnog pojasa Istre, osim po tome što čuva jedan ovako poseban arheološki lokalitet, i u činjenici je da se na istom mjestu dvije tisuće godina kasnije još uvijek uzgajaju masline.
- Proizvodimo razne vrste ulja, ali s posebnom pažnjom proizvodimo ulje nazvano po gradu koji se spominje u starim zapisima, a koga nema više – grad Cissa. Ulje Punta Cissana proizvodi se od tradicionalnih lokalnih starih sorata, poboljšanih nekim uvoznim sortama, veli Edi Družetić, tehnolog proizvodnje u firmi Terra Eno Olea, koja gospodari maslinicima ovog područja.
- Danas nastavljamo tradiciju proizvodnje u ovom masliniku, i u preradi u Uljari Vodnjan, koja je uvijek bila predvodnik u kvaliteti, implementiranju novih tehnologija i edukaciji mladih maslinara, dodaje voditelj proizvodnje Terra Eno Olea Marko Krstačić, govoreći o važnosti oživljavanja prostora na kome se nekad nalazila jedna od najvažnijih uljara na Mediteranu.
- Iznimno je bitno to što su Rimljani, koji su imali veliki izbor, odabrali baš ovaj lokalitet za proizvodnju najkvalitetnijeg maslinovog ulja, korištenog na rimskom dvoru pa za njega možemo reći da je maslinovo ulje rimskih careva, veli Krstačić.
Stara uljara se nalazi u samom centru sadašnjeg maslinika veličine 30 hektara, na kojima je posađeno oko osam tisuća stabala.
Već sada je potvrđeno da je za istraživanje ovog lokaliteta osiguran i nastavak u 2027. godini, pa će lista otkrića i fascinantnih podataka zasigurno dogodine biti još puno dulja.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, u suradnji s partnerskim organizacijama iz Hrvatske i Italije, među kojima je i tvrtka Terra Eno Olea, kandidiralo je Interreg projekt Adriatic Re(dis)covered: Revealing Archaeological Landscapes and Shared Heritage Through Cross-Border Cooperation koji bi, ukoliko prijedlog projekta bude prihvaćen, omogućio daljnji nastavak arheoloških istraživanja ali i prikladniju prezentaciju i valorizaciju ovog i drugih odabranih arheoloških nalazišta u Istri.
Vrijedi spomenuti i da se financiranje istraživanja provodi se kroz više znanstveno istraživačkih projekata: Rimski krajolik i dinamika naseljavanja istarskih kolonijskih agera (Hrvatska zaklada za znanost), The Economic Landscapes of Roman Istria (Loeb Classical Library Foundation, Rust Family Foundation), Rimska uljara u Barbarigi – prezentacija i valorizacija arheološkog nalazišta (Grad Vodnjan – Dignano), a istraživanja su dodatno potpomognuta logističkom potporom, opremom i radnom snagom koje pruža tvrtka Terra Eno Olea. Usporedno s arheološkim istraživanjima provode se i konzervatorsko-restauratorski radovi na arhitektonskim ostacima rimske cisterne koji su financirani od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Novi digitalni vodič Turističke zajednice Općine Fažana gostima omogućuje pretragu sadržaja prema interesima, planiranje itinerera i dobivanje informacija u stvarnom vremenu putem AI tehnologije. Sustav će turistima pomagati pronaći otvorene restorane, najbliže plaže i aktivnosti prema njihovim željama, a lokalnoj zajednici omogućiti bolji uvid u interese i potrebe posjetitelja
Stambena zgrada Štacjon 2 spaja se na postojeću vodovodnu mrežu
Boris Miletić poručio je da pulsko brodogradilište i dalje ima velik potencijal u gradnji složenih plovnih objekata te istaknuo važnost očuvanja radnih mjesta i kvalitetnog korištenja prostora Uljanika * Na mjesečnoj konferenciji za novinare župan se osvrnuo i na ulaganja u zdravstvo, projekte za mlade, sport i očuvanje istarskog identiteta, uz naglasak na multikulturalnost, obrazovanje i razvoj zajednice
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
