INSPEKTORI PROČEŠLJALI PULSKU TRŽNICU Zabranjene blagve nisu našli, ali jesu druge nepravilnosti

Temeljem našeg ovotjednog upita, zašto se na pulskoj tržnici danima prodaju strogo zaštićene gljive - blagve, na teren je izašla inspekcija zaštite prirode i tržišna inspekcija Državnog inspektorat. Kako su nas izvijestili, na pulskom su mrkatu obavili koordinirani inspekcijski nadzor.

Naravno, sporne gljive nisu našli jer su ih prodavači, nakon našeg članka, sklonili.

 Zabranjena amanita

- Inspekcija zaštite prirode u trenutku nadzora nije zatekla prodaju gljiva blagva (Amanita caesarea) koja je strogo zaštićena vrsta, a čije je sakupljanje i prodaja zabranjena sukladno odredbi člaka 153. Zakona o zaštiti prirode. Na dva prodajna mjesta zatečena je prodaja zavičajnih vrsta gljiva (vrganja i lisičica) za koje stranke nisu imale dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno članku 64. Zakona o zaštiti prirode. Slijedom navedenoga bit će protiv prodavača pokrenut prekršajni postupak, navode nam.

Nadalje, dodaju, tržišna inspekcija je sukladno odredbama Zakona o trgovini provela i inspekcijski nadzor vezano uz uvjete obavljanja djelatnosti trgovine odnosno legaliteta trgovine, isprava o stanju robe te rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta kojima moraju udovoljavati prodajni objekti kao i druge odredbe propisane Zakonom o trgovini.

Nadzorom je utvđeno da na nekim prodajnim mjestima nije istaknuta obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora što je protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti potrošača.

Blagve na pulskoj tržnici

Na upit tko ima pravo skupljati, a tko prodavati gljive iz Hrvatskih šuma odgovaraju kako je u njihovoj nadležnosti kontrola sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda u državnim šumskim površinama, no ne i na privatnom zemljištu.

- Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda (gljiva) u državnim šumama moguće putem web portala Hrvatskih šuma ishoditi dozvolu isključivo za osobne potrebe. Po ishođenju dozvole za osobne  potrebe (ne i za prodaju) može se bez naknade sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva dnevno po osobi.

I oni upozoravaju da Blagva (Amanita caesarea) spada u zaštićene vrste gljiva i zabranjeno je njeno sakupljanje, osim u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe, za potrebe izrade publikacija, izlaganja na izložbama i drugim javnim prezentacijama, i to tek uz dopuštenje nadležnog Ministarstva.

Dozvolu sa sobom u šumu

Dozvola za branje u državnim šumama - gljiva, ali i kestane, aromatičnog i ljekovitog bilja te raznih šumskih bobica, je besplatna i se izrađuje za tekuću godinu i važi do 31. prosinca iste godine.

Pixabay

Izrađuje se tako da se putem web aplikacije na portalu Hrvatskih šuma odabere uprava šuma podružnice na čijem se području skupljaju biljke i gljive, a zatim se odabiru zakonom dostupne biljke za sakupljanje. Zakonom dostupne biljke su one koje nisu strogo zaštićene vrste čiji je popis definiran pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama.

Po završetku izrade, sustav generira dozvolu u obliku PDF-a koju automatski isporučuje korisniku na registrirani mail.

Na kraju dodajmo i promišljanja pojedinih berača gljiva, a koji tvrde da blagva ima "k'o u priči" i da bi se odluka o zabrani branja ove gljive trebala revidirati.

No, dok se to ne učini - zabranjeno je zabranjeno, a kršitelji zakona snose posljedice.