Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda (gljiva) u državnim šumama moguće putem web portala Hrvatskih šuma ishoditi dozvolu isključivo za osobne potrebe. Po ishođenju dozvole za osobne potrebe (ne i za prodaju) može se bez naknade sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva dnevno po osobi
Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda (gljiva) u državnim šumama moguće putem web portala Hrvatskih šuma ishoditi dozvolu isključivo za osobne potrebe. Po ishođenju dozvole za osobne potrebe (ne i za prodaju) može se bez naknade sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva dnevno po osobi
Temeljem našeg ovotjednog upita, zašto se na pulskoj tržnici danima prodaju strogo zaštićene gljive - blagve, na teren je izašla inspekcija zaštite prirode i tržišna inspekcija Državnog inspektorat. Kako su nas izvijestili, na pulskom su mrkatu obavili koordinirani inspekcijski nadzor.
Naravno, sporne gljive nisu našli jer su ih prodavači, nakon našeg članka, sklonili.
- Inspekcija zaštite prirode u trenutku nadzora nije zatekla prodaju gljiva blagva (Amanita caesarea) koja je strogo zaštićena vrsta, a čije je sakupljanje i prodaja zabranjena sukladno odredbi člaka 153. Zakona o zaštiti prirode. Na dva prodajna mjesta zatečena je prodaja zavičajnih vrsta gljiva (vrganja i lisičica) za koje stranke nisu imale dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno članku 64. Zakona o zaštiti prirode. Slijedom navedenoga bit će protiv prodavača pokrenut prekršajni postupak, navode nam.
Nadalje, dodaju, tržišna inspekcija je sukladno odredbama Zakona o trgovini provela i inspekcijski nadzor vezano uz uvjete obavljanja djelatnosti trgovine odnosno legaliteta trgovine, isprava o stanju robe te rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta kojima moraju udovoljavati prodajni objekti kao i druge odredbe propisane Zakonom o trgovini.
Nadzorom je utvđeno da na nekim prodajnim mjestima nije istaknuta obavijest o načinu podnošenja pisanog prigovora što je protivno odredbi članka 10. Zakona o zaštiti potrošača.
Na upit tko ima pravo skupljati, a tko prodavati gljive iz Hrvatskih šuma odgovaraju kako je u njihovoj nadležnosti kontrola sakupljanja nedrvnih šumskih proizvoda u državnim šumskim površinama, no ne i na privatnom zemljištu.
- Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda (gljiva) u državnim šumama moguće putem web portala Hrvatskih šuma ishoditi dozvolu isključivo za osobne potrebe. Po ishođenju dozvole za osobne potrebe (ne i za prodaju) može se bez naknade sakupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva dnevno po osobi.
Za sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda u državnim šumama u komercijalne svrhe postoji mogućnost sklapanja ugovora s Hrvatske šume d.o.o. uz plaćanje dopuštenja za sakupljanje i naknade za sakupljene količine prema cjeniku nedrvnih šumskih proizvoda koje su donijele Hrvatske šume, pojašnjavaju iz Direkcije Hrvatskih šuma.
I oni upozoravaju da Blagva (Amanita caesarea) spada u zaštićene vrste gljiva i zabranjeno je njeno sakupljanje, osim u znanstveno-istraživačke i obrazovne svrhe, za potrebe izrade publikacija, izlaganja na izložbama i drugim javnim prezentacijama, i to tek uz dopuštenje nadležnog Ministarstva.
Dozvola za branje u državnim šumama - gljiva, ali i kestane, aromatičnog i ljekovitog bilja te raznih šumskih bobica, je besplatna i se izrađuje za tekuću godinu i važi do 31. prosinca iste godine.
Izrađuje se tako da se putem web aplikacije na portalu Hrvatskih šuma odabere uprava šuma podružnice na čijem se području skupljaju biljke i gljive, a zatim se odabiru zakonom dostupne biljke za sakupljanje. Zakonom dostupne biljke su one koje nisu strogo zaštićene vrste čiji je popis definiran pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama.
Po završetku izrade, sustav generira dozvolu u obliku PDF-a koju automatski isporučuje korisniku na registrirani mail.
Zaprimljena dozvola se mora isprintati i nositi sa sobom. Ako berač u šumi naiđe na službenu osobu, mora pokazati dozvolu. Osim na papiru, može je pokazati i u elektronskom obliku preko mobitela, objasnili su iz Hrvatskih šuma.
Na kraju dodajmo i promišljanja pojedinih berača gljiva, a koji tvrde da blagva ima "k'o u priči" i da bi se odluka o zabrani branja ove gljive trebala revidirati.
No, dok se to ne učini - zabranjeno je zabranjeno, a kršitelji zakona snose posljedice.
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
