Štete se kreću od 50 do 80 posto, a prema prvoj procjeni iznose 3.527.691,09 kuna, što je više od 20 posto vrijednosti izvornih prihoda Grada Vodnjana, koji su za prethodnu godinu iznosili 17,5 milijuna kuna
Štete se kreću od 50 do 80 posto, a prema prvoj procjeni iznose 3.527.691,09 kuna, što je više od 20 posto vrijednosti izvornih prihoda Grada Vodnjana, koji su za prethodnu godinu iznosili 17,5 milijuna kuna
Prirodnu nepogodu uzrokovanu dugotrajnom sušom za područje Grada Vodnjan-Dignano proglasio je ovog tjedna župan Istarske županije Boris Miletić.
Vodnjanštinu je ove godine, na proljeće i ljeto, pogodila velika suša koja je uzrokovala velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama te indirektne štete s obzirom na utrošeno vrijeme obrade i pripremu zemljišta.
Zahtjev za proglašenje prirodne nepogode županu je dostavio gradonačelnik Edi Pastrovicchio 4. listopada 2022. godine. Prema procijenjenim prinosima i prvim prikupljenim podacima Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda utvrdilo je na terenu velike štete na maslinama, vinovoj lozi, lucerni, djetelini, ječmu, pšenici, zobi, smilju i lavandi.
Štete se kreću od 50 do 80 posto, a prema prvoj procjeni iznose 3.527.691,09 kuna, što je više od 20 posto vrijednosti izvornih prihoda Grada Vodnjana-Dignano, koji su za prethodnu godinu iznosili 17.566.574,00 kuna.
Time su ispunjeni uvjeti za proglašenje prirodne nepogode čime oštećeni poljoprivrednici mogu podnijeti zahtjev za naknadu štete, sukladno uvjetima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede. Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, prema zakonskoj proceduri, nakon prijave prve procjene štete u Registar šteta, ima obavezu prijave i potvrdu konačne procjene štete u Registar šteta.
O daljnjim postupcima oštećeni poljoprivrednici bit će na vrijeme obaviješteni, javljaju iz Grada Vodnjana.
RokPoluotočani već iduće jutro plivaju do sljedeće postaje u Barbarigi, i tako sve do posljednje stanice u Savudriji te dočeka u Umagu 16. srpnja, čime će, nakon svih naseljenih otoka hrvatskog dijela Jadrana, biti oplivan cijeli Istarski poluotok
Turisti su kraljevi, lokalci su niža klasa. Najjadniji su oni koji se ne bave turizmom: kupuju najskuplje voće i povrće, trgovine su im ultraskupe, najam stanova nedostižan. Luzeri gube živce u prometnim špicama, znojavi dobivaju slomove živaca tražeći parking, na plažama ih gaze divlji kanui i kajaci,...Ukoliko se ne klanjaju turizmu prezreni su
Autorica je rođena u Skoplju, doktorirala je antropologiju na sveučilištima u Tübingenu, Parizu i Bergamu, a trenutno predaje na američkom sveučilištu Schiller International University u Madridu i Heildelbergu
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
