Ako se nađeš u tom dijelu grada … stani. Ne treba ti više od minute. Možeš proći pored ovog stabla i ne vidjeti ništa. I to je u redu. Ali postoji velika šansa da ćeš kad se jednom približiš ovom stablu vidjeti da postoji trenutak u kojem shvatiš da nisi cijelo vrijeme gledao u stablo. Nego u način na koji gledaš
Ako se nađeš u tom dijelu grada … stani. Ne treba ti više od minute. Možeš proći pored ovog stabla i ne vidjeti ništa. I to je u redu. Ali postoji velika šansa da ćeš kad se jednom približiš ovom stablu vidjeti da postoji trenutak u kojem shvatiš da nisi cijelo vrijeme gledao u stablo. Nego u način na koji gledaš
Znate li što znači pojam hidden gem?
ŽHidden gem je izraz iz engleskog jezika koji znači nešto što ima visoku kvalitetu ili vrijednost ali nije široko poznato ili prepoznato. To je nešto iznimno vrijedno što većina ljudi ne primijeti. Iako nije popularno, reklamirano ili “vidljivo na prvu”, hidden gem ima stvarnu, često iznimnu vrijednost.
To može biti mali restoran bez reklame ali s vrhunskom hranom. Park koji nije turistički ali ima dušu ili može biti i osoba koja ne govori puno ali kad progovori imate osjećaj da ste otkrili skriveni dragulj.
I tako se i prevodi u našem jeziku, skriveni dragulj. Nije skriveno zato što je skriveno već zato što nije otkriveno od većine.
I baš takav jedan skriveni dragulj postoji u Puli. Uz rub parkirališta. Kod zgrade Doma braće Ribar.
Mjesto pored kojeg većina ljudi samo prođe. Mjesto na kojem ne vrebam samo parking, nego čekam da se nešto dogodi. Pogledam, stanem, produžim. Vratim se drugi dan, opet isto. Pupovi zatvoreni. Već sam pomislila, možda se ove godine uopće neće otvoriti. A onda … kad se dogodi, znam da je vrijedilo čekati.
Stablo. Zapravo dva stabla. Jedno veće i jedno manje. Dva skrivena dragulja.
Radi se o glogu, Crataegus laevigata “Paul’s Scarlet”, ukrasnom kultivaru koji se cijeni zbog punih,
slojevitih cvjetova. Glog cvjeta u proljeće, istovremeno kada razvija list. Listovi su mali, režnjeviti, tamnozeleni i čvrsti.
No ono što glog čini posebnim nije samo njegova botanička karakteristika. Zanimljivo je da se divlji oblici gloga stoljećima koriste za zdravlje srca. Ne ovaj ukrasni o kojem vam pišem već divlji. Cvijet, list i plod gloga sadrže prirodne spojeve poput flavonoida i proantocijanidina koji djeluju na cirkulaciju i podržavaju rad srca.
Ne djeluje naglo nego polako, kroz vrijeme. Možda zato nije slučajno da se u starim, keltskim pričama povezuje sa vilama. Kelti su vjerovali da je glog drvo koje stoji na granici između onoga što vidimo i onoga što ne vidimo. Zvali su ga drvom vila. Ne nužno jer su ih “vidjeli” već zato što su osjećali da oko njega postoji nešto što ne pripada samo ovom svijetu.
Zato ga nisu dirali bez razloga. Radije bi promijenili put nego uklonili stablo. I možda je to razlog zašto ovo stablo ne vidi svatko. Moraš mu doći blizu. I tek tada vidiš što se zapravo događa.
Ne jedan cvijet, nego slojevi latica. Latice koje se slažu jedna preko druge, precizno i bez potrebe da impresioniraju. Svaki cvijet kao mala ružica. Zatvoren taman koliko treba i otvoren taman koliko možeš podnijeti. Ništa nije prenaglašeno ali poput skrivenog dragulja ostaje.
I možda je, baš zato, ovo stablo za određene ljude. Za one koji ne traže prvi dojam. Koji znaju stati i gledati duže nego što je potrebno. Za one koji ne ulaze glasno u prostor ali ga promijene svojom prisutnošću.
Ako se nađeš u tom dijelu grada … stani. Ne treba ti više od minute. Možeš proći pored ovog stabla i ne vidjeti ništa. I to je u redu. Ali postoji velika šansa da ćeš kad se jednom približiš ovom stablu vidjeti da postoji trenutak u kojem shvatiš da nisi cijelo vrijeme gledao u stablo. Nego u način na koji gledaš.
I možda je to jedini hidden gem. Ne ono što otkriješ već ono što u sebi počneš vidjeti. I to je dovoljno da znaš da si bio na pravom mjestu u pravom trenutku.
Autor će se ukratko predstaviti presjekom svojeg cjelokupnog dosadašnjeg rada, od nedavno prvonagrađene kratke priče na natječaju Marija Jurić Zagorka 2026. preko poezije do aforizama
U događaju nije nitko ozlijeđen
S puno izvođačke posvećenosti, nimalo gažerski, sa sačuvanom puninom i bojom glasa, unatoč 77 godina na plećima i razumljivog izostanka fizičke punk energičnosti s konca 70-ih, Hugh Cornwell priuštio je jedinstvenu koncertnu večer fanovima Stranglersa, ali i onim bolje upućenim u naknadnu plodnu Hughovu solo karijeru s čak deset objavljenih albuma
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
