Kako zasaditi masline i izraditi mrežu kanala za postavljanje automatskog sustava za zalijevanje bio je zadatak s kojim su se u koštac uhvatili učenici i profesori Industrijsko-obrtničke škole Pula u sklopu projekta zavičajne nastave. Izabrali su autohtonu maslinu Plominku zbog svoje otpornosti na bolesti, a uz nju posadili i četiri pitoma kestena – maruna. A sve zalijevaju automatskim sustavom vlastite izrade
Kako zasaditi masline i izraditi mrežu kanala za postavljanje automatskog sustava za zalijevanje bio je zadatak s kojim su se u koštac uhvatili učenici i profesori Industrijsko-obrtničke škole Pula u sklopu projekta zavičajne nastave. Izabrali su autohtonu maslinu Plominku zbog svoje otpornosti na bolesti, a uz nju posadili i četiri pitoma kestena – maruna. A sve zalijevaju automatskim sustavom vlastite izrade
Učenici Industrijsko-obrtničke škole Pula, u sklopu projekta zavičajne nastave, zasadili su drvored od deset autohtonih istarskih maslina te izradili automatski sustav zalijevanja koji masline opskrbljuje sa 160 litara vode dnevno. Pored deset maslina posadili su i četiri pitoma kestena - maruna.
Antonio Kovačević, učenik prvog razreda IOŠ Pula rekao je kako mu je najzanimljiviji dio projekta bio sama sadnja maslina koja je zahtijevala veliku preciznost. Kao budući operater CNC stroja u tome je našao svoj osobni izazov.
-Listovi nisu smjeli dodirnuti zemlju, a to nije baš lagano, no bilo je zanimljivo za raditi. Najteže je pak bilo kopanje i donošenje "kariola" zemlje. Oko tri-četiri nas je bilo oko svake masline. Svi su bili iznenađeni koliko je to bilo zahtjevno, ali isto tako zadovoljni da smo to prošli, rekao je Antonio Kovačević.
Robert Vujica, učenik prvog razreda kaže kako su počeli kopanjem rupe i postavljanjem štapa koji će omogućiti maslini čvrsti oslonac.
-Kako se maslina ne bi ljuljala potreban je taj štap kojeg smo morali dobro pričvrstiti u zemlju. Nakon toga je trebalo sve poravnati da bude i ugodno za vidjeti. Sve mi je to bilo novo, a vjerujem da će mi jednog dana koristiti u životu, rekao je Robert Vujica.
Kroz cijeli proces učenike je vodio tim profesora. Dragan Basara kao profesor praktične nastave nadgledao je sve faze izvedbe.
-Izabrali smo malinu sorte Plominka jer je to jedna od sorti maslina najotpornijih na bolesti a ujedno prava autohtona sorta masline. U izboru nam je pomogao magistar agronomije Ivica Lađarević. Kupili smo dvogodišnja stabla masline, rekao je Dragan Basara.
Njegov sin Nino Basara, također profesor u IOŠ, zaslužan je za rad s učenicima na postavljanju cijevi za vodu kojom će se masline zalijevati. Nimalo uobičajen proces za srednjoškolske učenike.
-Plastičnu cijev od pola cola izvukli smo iz jednog kabineta, probili zid i na fasadi škole izradili razdjelnu kutiju. Unutar kutije napravili smo razdjelnik za tri špine. Na dvije smo priključili cijevi za vodu, a na treću timer kojim određujemo kada i koliko ovaj sustav pušta vodu maslinama.
Potom smo iskopali kanale za cijevi koji će voditi do maslina i posuli posteljicu od strojnog pijeska da ublažimo eventualne udarce. Ukupno se radi oko 60 metara cjevovoda koji smo izradili s učenicima. Oko svake masline napravili smo krug od te cijevi i ugradili dvije sapnice za svaku maslinu te ih programirali da dobiju po 160 litara vode na dan. To je bitno kako bi korijen masline išao dovoljno duboko jer bi se u suprotnom mogla nagnuti. Maslinu se inače treba zalijevati puno ili ništa upravo zato da korijen ne bi ostao plitko što bi maslinu učinilo nestabilnom, rekao je Nino Basara.
Koordinatorica projekta Milvana Stanković, pored funkcionalne koristi, u cijelom je procesu istaknula društvenu i emocionalnu komponentu.
-Dok smo planirali projekt imali smo viziju da će nas biti oko 15, no ulazeći u problematiku svega što smo zamislili projekt je prerastao u nešto daleko veće i uključio cijelu školu. Utjecao je pozitivno na međusobne odnose i stvorio pravu timsku atmosferu među nastavnicima i učenicima.
Zahvaljujući Istarskoj županiji koja nam je za ovaj projekt osigurala 10,000 kuna smatram da smo uspjeli oplemeniti ta sredstva bar dvostruko. Primjerice učenici su uz samu sadnju naučili nešto o automatskim sustavima za navodnjavanje.
Dok su postavljali cijevi po školi usvajali su tehničke vještine, postavili si pitanja iz područja ekologije, agronomije i mnogo drugih stvari. Nekako jednostavno mislim da smo bolji i kvalitetniji ljudi nakon ovog projekta, kazala je Milvana Stanković.
Profesor Marino Tumpić složio se s ocjenom da je projekt djelovao na mnogo razina.
-Kroz ovaj projekt smo zapravo prošli kroz cijelu paletu zanimanja: zemljani radovi, građevinski, iskopi, električarski, agrotehnički, programerski i drugi, rekao je Marino Tumpić.
-Mi smo zapravo dokumentirali cijeli proces te na kraju izradili prezentaciju. Lijepo je bilo pratiti svaki korak ovog složenog postupka i bilo mi je jako drago vidjeti toliki entuzijazam učenika, kazala je Sara Bekavac.
Projekt pod nazivom Autohtona stabla Istre škola je prijavila na županijski projekt Institucionalizacije zavičajne nastave Istarske županije
Nemjerljiv doprinos u izvođenju zemljanih radova pružio je Jozo Tolj, dok je profesor Loren Kaić sa svojim je učenicima obavio veliki dio posla pripreme vodovodnih i pratećih instalacija.
Ravnatelj IOŠ Dragan Radovanović podsjetio je da je riječ o projektu koji je izabran od strane Istarske županije, te za koji je IOŠ dobila 10,000 kuna.
-Mi smo kao kolektiv došli do dogovora da predložimo sadnju autohtonih stabala Istre čime zapravo njegujemo svoju prirodnu baštinu. Uvjeren sam da će učenici biti ponosni da su sudjelovali u ovom radu čiji će napredak imati prilike gledati iz godine u godinu, rekao je Dragan Radovanović.
Najveći broj noćenja ostvaren je u hotelima i to 7.325 noćenja što je pad od 23 posto, zatim u privatnom smještaju 4.453 noćenja što je 24 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Među 49 prijava, na natječaju za logotip Centra izabran je rad Klare Kojundžić, koji je za svečano otvaranje i oslikan na središnjem zidu Centra. Prostor je spreman, poručili su iz Grada, sada je red na angažmanu mlađih generacija koji će ga obogatiti svojim idejama
“Svjedoci smo da je nedavno gradonačelnik Zoričić imenovao gospodina Nevena Ivešu za predsjednika Nadzornog odbora ŽCGO Kaštjun, a koji je kao predsjednik Nadzornog odbora donio Protokol kojim se faktički onemogućuje civilni nadzor rada Kaštjuna odnosno mogućeg zagađenja okolnih naselja koja trpe smrad i onečišćenje sa ŽCGO Kaštjun", napisao je Soldatić
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
