Osim da su groblja posljednja počivališta, neosporna je činjenica da se radi o svojevrsnim parkovima, bogatog botaničkog izgleda, na kojima rastu mnoga stabla, grmovi te druge biljke, ali i jedna koja se izdvaja.
Naime, teško da možete proći grobljem na području Mediterana, a da ne vidite stasite, kao vojnike u stroju posložene čemprese, koji se uzdižu ka nebu, kao da govore da tu nije kraj, već samo početak puta ka vječnosti.
A da i pulska groblja obiluju bogatstvom čempresa i drugih stabala potvrdio nam je direktor gradske tvrtke Monte Giro d.o.o., Darko Bijelić, koji kaže da na području tri groblja kojima oni upravljaju - Mornaričkom i dva gradska u Puli i Štinjanu trenutačno raste 1.316 stabala, od čega je najviše čempresa.
Pa tako podaci govore da na Gradskom groblju u Puli raste 681 stablo, od čega 566 piramidalnih čempresa, 50 horizontalnih i 75 drugih stabala.

Čempresi na najnovijem dijelu groblja
Na Mornaričkom groblju ima 566 stabala, od čega i ovdje prevladavaju piramidalni čempresi, njih 411, te 109 horizontalnih i 46 ostalih stabala.
Štinjansko groblje kao najmanje, ima posađeno 69 stabala, od toga 43 piramidalna čempresa, 21 horizontalni i pet drugih stabala.
Bijelić poručuje da svakodnevno vode veliku brigu o stablima na sva tri groblja, jer kako navodi, "Groblja moraju biti uredna i čista". Na naš upit zašto na grobljima prevladavaju baš čempresi, kaže: "Čempresi simboliziraju beskonačnost".
I naravno da to nije jedina simbolika ovog stabla, jer vitak, snažan i postojan, simbol je tugovanja, te upućuje na čovjekovu želju za besmrtnošću i vječnošću.

Piramidalni i iza njega horizontalni čempres
Da je briga o stablima na pulskim grobljima stvarno redovita, pokazao nam je Bijelić, ukazujući na redovitu sadnju novih čempresa, kojima nadopunjuju mjesta onih koji su zbog starosti uklonjena, ali i obogaćujući područja na kojima ih nije bilo. Od Bijelića nadalje doznajemo da je na Gradskom groblju u Puli u posljednje tri godine posađena 81 mladica čempresa, a samo se jedna nije primila.

Novoposađeni čempres
Čempres je kod nas udomaćena ili u Dalmaciji autohtona vrsta, rijetko se viđa u kontinentalnom dijelu. Stablo u visinu naraste i do 30 metara.
Zanimljivo je da je čempres medonosna biljka, a time i ljekovita, pa ga pčele rado obilaze zbog bogatstva peluda.
U grčkoj mitologiji, čempres je povezan s bogom podzemlja i mrtvih, Hadom, pa tako prisutnost čempresa na grobljima traje već tisućljećima