(VIDEO) POREČ – ISKIPAVANJE GRAĐEVINSKOG OTPADA NA DIVLJIM ODLAGALIŠTIMA Hoće li građani Poreča plaćati sanaciju?

Problem divljih odlagališta u Istri godinama raste bez rješenja na vidiku. Stanje je posebno loše u primorskim gradovima gdje se zbog turizma gradi sve više i više. No gdje završava sva šuta i građevinski otpad? Naravno, po oranicama, livadama i šumama daleko od očiju javnosti.

Kamioni s građevinskim otpadom prolaze na dnevnoj bazi

Na adresu naše redakcije stigle su video snimke kamiona koji iskipava građevinski otpad na divlje odlagalište u okolici Poreča. Mještani su nam potvrdili da kamioni godinama na dnevnoj bazi prolaze kroz sela i odvoze građevinski otpad na livade, oranice i šume.

Obišli smo dva takva velika divlja odlagališta na kojima smo zatekli tone zatrpanog građevinskog otpada i drugog materijala poput plastike i metala, a dio kojeg je i opasan po zdravlje poput bitumena.

Kamion u ovoj snimci iskipava otpad na oranicu na čestici KO FUŠKULIN 600/3 u vlasništvu Republike Hrvatske.

Ovo je odlagalište udaljeno oko 600 metara od naselja Flengi prema Fuškulinu.

Prilaz je zatvoren željeznom kapijom iako put ide preko livade u vlasništvu Republike Hrvatske, a na kojoj pravo služnosti ima Odvodnja Poreč d.o.o. radi održavanja kanalizacijske mreže.

Je li Odvodnja Poreč postavila kapiju i dozvoljava li prolaz kamiona i nelegalno odlaganje otpada? I na toj se čestici (KO FUŠKULIN 447/59) nalaze razni kontejneri i odbačeni otpad kojima bi se trebalo pozabaviti porečko komunalno redarstvo.

Divlje odlagalište nalazi se oko 500-tinjak metara od glavne ceste

Tako bi Grad Poreč kažnjavao samog sebe i sanirao svoje propuste novcem građana. Naravno prije svega treba ustanoviti tko i zašto onuda prolazi kako bi građevinski otpad iskipao oko 500 metara dalje gdje se nalazi divlje odlagalište s naše snimke.

Ovdje je zatrpana veća količina građevinskog i drugog otpada, a na terenu je u tu svrhu parkiran i bager. Na rubovima odlagališta vidljiv je umjetni prokop duljine oko 50, širine deset, te dubine oko tri metra, po čemu je vidljivo da se odavde nekada izvlačila dubinska zemlja.

Nakon izvlačenja zemlje očito se u rupu počeo odlagati građevinski otpad kojeg danas ondje ima na stotine tona.

Količinu je teško od oka procijeniti, no prema visini odlagališta u odnosu na susjednu netaknutu livadu riječ je o približno takvim gabaritima. Pogledom na snimke Državnog geoportala (DGU) vidljivo je da se radi o dvije poljoprivredne čestice.

Prva je oranica od 7000 m2 u vlasništvu Republike Hrvatske  (KO FUŠKULIN 600/3), dok je druga oranica/vinograd od 6500 m2 u vlasništvu pokojnog Mate Rakovca (KO FUŠKULIN 600/2).

Nelegalno odlaganje naglo je poraslo između 2018. i 2019.

Usporedbom kronoloških orto foto snimaka s Geoportala od 2011. do 2020. i snimaka Google Eartha od 2019. naovamo, vidljivo je kako se upravo između 2018. i 2019. odlagalište počelo puno intenzivnije puniti.

 

Prema orto foto snimci iz 2011. moglo bi se zaključiti da su se i u tom periodu ove čestice koristile kao divlja odlagališta. No, nemoguće je provjeriti ranije stanje jer snimka prije 2011. datira davne 1968.

Drugo se odlagalište na našem popisu nalazi također na dvije susjedne parcele nedaleko Fuškulina. 

Jedna se vodi kao oranica od 6000 m2 u vlasništvu Općine Poreč (KO FUŠKULIN 276), dok je druga oranica od 8000 m2 u vlasništvu Gracijele Đusti (KO FUŠKULIN  514/2). 

I na čestici Gracijele Đusti količina zakopanog otpada može se procijeniti usporedbom visine odlagališta u odnosu na livadu.

Opet, usporedbom orto foto snimaka Državnog geoportala i snimke Google Earth iz 2019. vidljivo je da se aktivnost jako intenzivirala između 2018. i 2019.

O tome koliko je učestala bila ta aktivnost svjedoči i Google Earth snimka iz 2019. koja je „uhvatila“ kamion na odlagalištu.

S obzirom na to da se te snimke snimaju u prosjeku svake tri godine, sami procijenite kolika je vjerojatnost da se na snimci našao kamion.

Ovo je bez sumnje posao za Poljoprivrednu inspekciju Državnog inspektorata RH, kao i za Komunalno redarstvo Grada Poreča s obzirom na to da su čestice zavedene u zemljišnim knjigama kao oranice, vinogradi i livade, a koriste se očito za nelegalno deponiranje građevinskog otpada.

Komunalni redari imaju ovlasti i alate da efikasno spriječe ove pojave

Suprotno općenitom uvjerenju da komunalno redarstvo ne može zaustaviti ovakve pojave, komunalni redari Grada Poreča imaju ovlasti i alate da spriječe daljnje odlaganje otpada i nalože vlasniku sanaciju odnosno povratak zemljišta u prvobitno stanje.

Ti su alati prije svega upravne kazne koje su neodgodive (sjedaju izravno na račun bez obzira na žalbe) te za fizičke osobe mogu doseći visinu od 500.000 kuna, dok za pravne idu preko 2 milijuna kuna, o čemu smo ranije pisali u kontekstu bespravne gradnje. No ista pravila vrijede za divlja odlagališta.

To bi trebala biti dovoljna motivacija vlasnicima i počiniteljima da spriječe daljnju devastaciju prirode, a ostaje otvoreno pitanje zašto nitko do danas nije ništa poduzeo.

Hoće li građani Poreča platiti sanaciju divljih odlagališta?

No, nešto je ipak u Gradu Poreču poduzeto. Na 9. sjednici Gradskog vijeća Grada Poreča održanoj 27. travnja ove godine vijećnica Gordana Šušljik postavila je pitanje hoće li Grad poduzeti mjere za sprječavanje ove pojave.

-Svakodnevno vidimo ili čujemo da se na nekim lokacijama, u gradu i okolici, po poljoprivrednim parcelama, odlaže građevinski i drugi otpad. Te su parcele u vlasništvu Republike Hrvatske, ali s njima raspolaže Grad pa me zanima hoće li Grad išta poduzeti po tom pitanju?, pitala je Šušljik.

Pročelnica Morena Mičetić Fabić odgovorila je da je prijavljeno nekoliko lokacija gdje je odbačen takav otpad i da su to divlja odlagališta.

-Grad će sanirati taj otpad, ali postoji procedura na koji način se to radi. Želimo dobiti sredstva od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tako da se Grad prijavi na natječaj kako bi dobili 40 posto sufinanciranja troškova za otklanjanje otpada, kazala je Mičetić Fabić.

Odgovor je nadopunio Marino Poropat, pročelnik Upravnog odjela za komunalni sustav. Konstatirao je da se isti problem ne javlja samo na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, već i na onom u privatnom vlasništvu.

-Po prijavi, komunalno redarstvo izlazi na teren, ukoliko se može doznati tko je počinitelj onda se izdaje rješenje o uklanjanju te počinitelj snosi troškove. Ukoliko se ne zna počinitelj, zakonski je propisano da troškove uklanjanja snosi vlasnik poljoprivrednog zemljišta, objasnio je Poropat.

To znači da će 60 posto troškova sanacije odlagališta snositi građani Poreča i RH, Gracijela Đusti i pokojni Mate Rakovac.

Hoće li se sami počinitelji javiti na natječaj za sanaciju?

No, Grad Poreč bi s druge strane ovaj trošak mogao izbjeći na način da postavi kamere i otkrije počinitelje s obzirom na to da se ista odlagališta svakodnevno koriste dulji niz godina. Mi smo u ovom članku objavili jednu snimku po kojoj počinitelja ne bi trebalo biti teško pronaći, kazniti i natjerati da sanira odlagalište o vlasititi trošak.

Jer počinitelji su očigledno lokalni građevinari koji će se vjerojatno prijaviti na natječaj za sanaciju odlagališta. 

Koliko god ironičan, ovaj je scenarij sasvim izgledan. 60 posto gradskog novca i 40 posto novca iz Fonda za zaštitu okoliša išlo bi tako u džep upravo onima koji su štetu napravili.

Milijuni kuna javnog novca mogli bi se zasigurno usmjeriti u korisnije svrhe, no pravo je pitanje što stoji ispod očiglednog dugogodišnjeg toleriranja ove pošasti od strane Grada Poreča.