Krasna Zemlja

uspio projekt porečkog Instituta za poljoprivredu

(VIDEO) "Rakija sa šipkom komercijalnija, a s mirtom ljekovitija"

Do ovog projekta došli smo sasvim slučajno. Kolega je donio jednu malu količinu mirte s Murtera. Probali smo je staviti u komovicu i bili smo oduševljeni s time što smo dobili, veli  dr. sc. Tomislav Plavša. Njegov kolega Marin Krapac kaže da su fokusirali na dvije samonikle voćne vrste, divlji šipak i mirtu. Mirta se proteže zapadnom obalom do Rovinja, a šipak je puno rašireniji


 
4 min
Matea Čelebija

Do ovog projekta došli smo sasvim slučajno. Kolega je donio jednu malu količinu mirte s Murtera. Probali smo je staviti u komovicu i bili smo oduševljeni s time što smo dobili, veli  dr. sc. Tomislav Plavša. Njegov kolega Marin Krapac kaže da su fokusirali na dvije samonikle voćne vrste, divlji šipak i mirtu. Mirta se proteže zapadnom obalom do Rovinja, a šipak je puno rašireniji

Kušanje ovisi o hedonističkoj skali kušača koji ocjenjuju boju, miris i okus te, na koncu, je li im produkt dobar ili su pak prema njemu indiferentni. 

- Ono što je nama kao znanstvenicima vrlo bitno je glas naroda, glas ljudi koji su u konačnici krajnji konzumenti. Zanima nas bi li naš proizvod bio prihvaćen na tržištu, rekao nam je dr. sc. Tomislav Plavša s porečkog Instituta, viši stručni suradnik u sustavu znanosti i visokom obrazovanju.

Dobili smo jako puno pozitivnih reakcija. To je nešto novo, nešto što dosad nije bilo prilike probati. Izuzetno nam je godilo to što smo dobili feedback proizvođača. Mislim da smo polučili jako dobar rezultat kao institucija, veli dr. Tomislav Plavša s porečkog Instituta

Kako tvrdi, Istra je u eno-gastro okruženju prepoznata i kao regija dobrih rakija.

'Na tržištu završava sve i svašta'

 - U prvom redu mislim na rakiju s dodatkom imele odnosno na bisku, na rudu, medicu i s jedne strane Erba Luigiju, ali ima i drugih stilova odnosno drugih tipova aromatiziranih rakija. Aromatizirana rakija je svaka bijela rakija kojoj je dodan određeni biljni dio ili više njih, veli on.

- Nažalost, relativno mali broj proizvođača je danas u Istri prisutan s destilatima koji zavrjeđuju visoku ocjenu ili visoku pažnju. Jednim dijelom, tu je malo kriva i pravna regulativa koja je rakije uklonila iz konteksta ocjenjivačkog dijela. Tako da na tržištu završava sve i svašta, nastavlja.

Međutim, ono što je važno u cijeloj toj priči oko rakija jest da baza, bila ona komovica, vinovica ili lozovača, mora biti perfektna da bi se od toga išta u segmentu specijalne rakije dobilo. Ako je bazna rakija loša, loših karakteristika, ne može se dobiti kvalitetan proizvod, objašnjava Plavša.

Cvijet divljeg šipka
Projekt "Aromatiziranje istarske rakije mirtom odnosno divljim šipkom" podrazumijeva proizvodnju dodavanjem dijelova mirte lista, odnosno ploda divljeg šipka u komovicu. Znanstvenici s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču objasnili su nam kako su do ovog projekta došli sasvim slučajno.

- Kolega je donio jednu malu količinu mirte s Murtera. Probali smo je staviti u komovicu i bili smo načelno oduševljeni s tim što smo dobili. Potom smo projekt prijavili Istarskoj županiji i na koncu smo ga i dobili, tako da nam je glavni financijer Županija i ovom im se prigodom zahvaljujemo. Izvođač projekta odnosno nositelj je naš institut, a partner nam je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je Plavša.

Cvijet mirte

Marin Krapac, znanstveni suradnik na Zavodu za poljoprivredu i prehranu pri porečkom Institutu, objasnio nam je kako su se u ovom projektu fokusirali na dvije biljne, samonikle voćne vrste, divlji šipak i mirtu zato što su one prisutne u prirodi, a imaju veliki potencijal koji stoji neiskorišten.

- Mirta je na području Istre locirana na manja područja odnosno manje populacije koje su uglavnom smještene na južnom dijelu Istre. Proteže se zapadnom obalom do područja Rovinja. Šipak je puno rašireniji, a i prisutniji je pa smo tako prepoznali njegov potencijal. Što se tiče bioaktivnih spojeva koje te samonikle voćne vrste imaju u sebi, prvenstveno je istaknut antioksidacijski potencijal odnosno na fenoli. Primjerice, šipak ima dosta vitamina C, čak 50 puta više nego naranča, rekao je Krapac, dodavši da su projektom željeli prvo vidjeti kakav je potencijal ovih samoniklih voćnih vrsta.

- Druga ideja je bila diverzificirati proizvodnju destilata, odnosno taj spektar i paletu proizvoda koja se može ponuditi potrošaču odnosno tržištu, kaže.

Rakija s mirtom ima visoke antioksidanske vrijednosti

Vinar Luka Rossi ocijenio je ove rakije interesantnima s obzirom na to da se tržište konstantno mijenja,  a time i potrebe potrošača za različitim pićima. Nekoć je, veli on, trend bio ispijanje domaće rakije, a danas su ipak druge žestice u modi. Ipak, dodaje, domaće rakije će uvijek biti prisutne jer je Istra turistička destinacija naslonjena na stoljetnu tradiciju proizvodnje kvalitetnih alkoholnih pića.

Prema Rossiju, svaka rakija je zanimljiva na svoj način; ona s plodom šipka možda ima najveći potencijal, barem što se tiče komercijalnosti, dok je plod mirte interesantan zbog svojih visokih antioksidanskih vrijednosti.

- Ako pričamo o komercijalnoj proizvodnji, onda bih se vjerojatno više opredijelio za šipak, dok bi rakija s mirtom bila nekakva posebna, proizvedena u manjim lotovima. Bila bi to interesantna rakija za probranu publiku, koja ima i svoja ljekovita svojstva. kaže Rossi.

Još je jedan vinar, koji je sudjelovao u degustaciji ovih rakija je Luka Šegon, koji ima istoimeni OPG, a proizvodnju rakija jako dobro poznaje. Šegon je istaknuo da ne sumnja u veliku zainteresiranost za ove rakije, a i da jedva čeka napraviti nešto novo.

- Mirta nije baš neka poznata biljka u Istri, dok divlji šipak je. Mi još nismo probali ovu aromatizaciju, ali mi je lijepo čuti nova saznanja o proizvodnji rakije pa ih možda jednom primijeniti. Trenutno od automatiziranih rakija radim bisku, koja je uz komovicu naš najprodavaniji proizvod.

'Favorit mi je rakija s divljim šipkom'

Općenito, Rossi smatra da su ove rakije tržišno interesantne jer su novitet, lijepe su boje i ugodnog mirisa i okusa.

- Favorit mi je rakija s divljim šipkom, ponajviše zbog mirisa i okusa. Što se tiče mirte, interesantna je verzija s listovima, dok bi ona s plodom možda bila prihvaćenija u nekoj likerskoj varijanti.

Tomislav Plavša kaže nam za kraj da je osobno jako zadovoljan projektom i to iz više aspekata.

- Dobili smo jako puno pozitivnih reakcija. To je nešto novo, nešto što dosad nije bilo prilike probati. S druge strane, svima nama koji smo sudjelovali na projektu izuzetno je godilo to što smo dobili feedback proizvođača - to da su zainteresirani, u većoj ili manjoj mjeri, uz manje ili veće korekcije, nešto od ovoga primijeniti. Mislim da smo polučili jako dobar rezultat kao institucija, a i mi prema samima sebi u okviru znanosti. S druge strane, znanost bez suradnje s gospodarstvom uvijek je manjkava.

Pogledajte video kušanja rakija koji je snimila Kristina Macuka - Boje zemlje

List mirte je dodan u dozaciju 30 grama u trajanju od 24 sata. Druga rakija je sa šipkom, odnosno 200 grama svježeg šipka na litru rakije, mjesec dana u uvjetima 16, 17, 18° najviše, u trajanju od mjesec dana na mračnom mjestu. Ista stvar je s rakijom s dodatkom ploda mirte: 200 grama ploda u punoj zrelosti koji se čuva u hladnom i mračnom mjestu te se nakon mjesec dana pretače.


FOTO: Pixabay

Nastavite čitati

Istra
 

POPULARNO FOTOGRAFIRANJE SA SOVAMA Zlostavljanjem životinja do ilegalne zarade

"Ovo je prostituiranje zaštićene vrste životinje i svjesno kršenje svih mogućih zakona Republike Hrvatske zbog nekog profita koji u državi uopće ne ostaje. Sitni kriminalci došli su iskoristiti naš turizam kojeg očigledno ne možemo kontrolirati. Što je najgore - široka javnost na sve ovo gleda kao slatke životinjice, a nitko ne gleda pozadinu priče. Čemu hrvatski i europski propisi, razni zakoni, ako ih poštujemo samo mi domaći ljudi dok stranci rade što ih je volja?", pita se Andrea Deklić iz Nature Histrice

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.