Krasna Zemlja

uzmite kredu i krenite

Vrtlar Kruno promovira simpatičnu kampanju o vidljivosti samoniklog bilja "Nisam korov"

Kako navodi na svom blogu vrtlar Kruno Pekas, samonikle biljke su buntovnici urbane flore i važne su za ekosustav svakog grada i kao takve vrijedi ih sačuvati


 
3 min
Borka Petrović
Pixabay

Kako navodi na svom blogu vrtlar Kruno Pekas, samonikle biljke su buntovnici urbane flore i važne su za ekosustav svakog grada i kao takve vrijedi ih sačuvati

Kampanja o vidljivosti samoniklog bilja u gradovima od sada se provodi i na našem jeziku na društvenim mrežama pod hashtagom #nisamkorov. Promovira je i istarski vrtlar i florist Kruno Pekas, o čijim smo idejama o uređenju zelenih površina već pisali.

Buntovnici urbane flore

Kako navodi na svom blogu, samonikle biljke su buntovnici urbane flore i važne su za ekosustav svakog grada.

- Kampanjom #nisamkorov želim pomoći podizanju svijesti ljudi o vrijednosti samoniklih biljaka to jest o njihovoj važnosti za prirodu i čovjeka. U ovoj kampanji mogu svi sudjelovati! Evo kako, jednostavno je:

  1. Pronađite neku samoniklu biljku koju prepoznajete u gradu, pored pločnika ili na nogostupu i ispišite najobičnijom kredom domaći/narodni naziv te biljke. Ispred imena biljke upišite ljestve (u nastavku teksta: hashtag), dakle ovako #nisamkorov .
  2. Nakon toga objavite to na društvenim mrežama i u objavi svakako napišite naziv biljke, dodajte lokaciju i obavezno dodajte uz tekst #nisamkorov

Ujedno možete objaviti neke korisne i pozitivne informacije o toj biljci ako znate zašto je biljka korisna ili nešto više što znate o toj biljci, kako ju je vaša baka koristila i slično.

Mnoge zanimljive informacije se mogu naći i na stranicama poput Plantea.com.hr, pojašnjava Kruno.

Kao pomoć u prepoznavanju biljnih rodova i vrsta, možete koristiti neku od mnogih aplikacija za prepoznavanje biljaka poput besplatne Flora Incognita. Ili pak možete koristiti i adekvatne knjige o biljkama i cvijeću.

Sljepoća prema biljkama

Kruno napominje da, uz hrvatski hashtag, u turističkim gradovima i mjestima možete koristiti i njemački #krautschau ili engleski #morethanweeds.

Inače, ova ideja dolazi iz Francuske i nastala je kao odgovor na raširenu pojavu “Plant blindness” (sljepoće prema biljkama) kako bi se povećala svijest o samoniklim divljim biljkama na pločnicima po gradovima.

Naime, francuski botaničar Boris Presseq je još 2019. godine došao na ideju identificirati biljke iz pukotina na zidovima i kredom ispisati njihova imena na ulici. Ideja se vrlo brzo proširila Europom putem društvenih mreža pod hashtagom #Morethanweeds. I u Njemačkoj kao #Krautschau.

Od sada širimo ovu ideju i u Hrvatskoj ali i cijeloj regiji pod hashtagom #nisamkorov

Ovo je, naglašava Pekas, trajna akcija i ovi simpatični ulični grafiti će i druge ljude upozoriti na samoniklu ljepotu uz cestu. Jasno, barem do prve iduće kiše. Ali trajno ostaju na društvenim mrežama, a mogu se jednostavno u bilo kojem trenutku pronaći ako upišete u pretraživaču određene društvene mreže #nisamkorov.

Tako ćete, dodaje, dobiti na jednom mjestu sve objave koje sadrže ovaj hashtag i sve koji su na ovaj način sudjelovali u ovoj kampanji.

- Naravno, tijekom kampanje sigurnost je na prvom mjestu. Stoga molim sve da ne označavaju biljke na jako prometnim cestama. Postoji mnogo drugih mjesta gdje možete pronaći samoniklo bilje, naglašava.

​​​​​​​Na ono najvažnije pitanje, zašto uopće ovo radimo, Kruno naglašava da se to čini jer je samoniklo bilje važno za održavanje zdravog urbanog ekosustava, zaštitu kukaca oprašivača i izuzetno je važno za opću bioraznolikost u gradovima, a samim time i raznolikost vrsta unutar flore i faune.

Samoniklo bilje - heroji preživljavanja

Svugdje gdje su površine nepropusne, biljke žive u ekstremnim uvjetima i rijetko tko to primjećuje. Vegetacija u fugama i pukotinama između betona i asfalta čine grad ljepšim i življim

  • Fuge upijaju kišnicu i vežu prašinu
  • Svaka biljka važan je dio biološke raznolikosti
  • Njihovi cvjetovi daju nektar i pelud kao hranu za kukce
  • Korijenje biljke stvara sićušna staništa u kojima žive uši, crvi, gljive, bakterije, pauci, kornjaši i puževi. I milijuni drugih mikroorganizama koje ne vidimo golim okom
  • Ova mala stvorenja i insekti izvor su pak hrane pticama i ježevima na primjer.

Stoga, nabavimo kredu i počnimo!

Pixabay

FOTO: Vrtlar Kruno

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.