ŽUPANIJSKI PLAN ZA KOMINU Gradit će se središnji pogon za obradu komine i sabirni centri diljem Istre. EZIO PINZAN 'Komina nije otpad. Stvarao bi se humus koji bi vraćali u maslinike i njive'

Problem zbrinjavanja komine aktualizirao je i istarski župan Boris Miletić prilikom nedavnog posjeta ministrice zaštite okoliša Marije Vučković rekavši da je nužno kvalitetnije i učinkovitije zbrinjavanje komine od masline na području Istre. 

Budući da je od tog sastanka u Puli proteklo više od mjesec dana, provjerili smo što je Županija u međuvremenu poduzela da se aktivnije uključi u problem s kojim se već dugi niz godina susreću brojni istarski maslinari.

Pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan otkrio je da se skupa s Ministarstvom intenzivno radi na pronalasku nekoliko lokacija u Istri na kojima bi se s vremenom realizirali takozvani centri/pogoni za zbrinjavanje otpada. 

Sustavom će upravljati Azrri

Pinzan kaže da bi idealno bilo osigurati jednu takvu lokaciju za područje južne Istre te kao opciju spominje poduzetničku zonu Tison u Vodnjanu. Druga lokacija bila bi za područje Poreča i Rovinja dok bi posljednji takav pogon trebalo realizirati za područje Umaga i Buja. Također razmišlja se i u smjeru da se centri smjeste na zemljištu u vlasništvu države ili na područjima saniranih odlagališta otpada u Istri.

- Na sastanku s ministricom složili smo se da je komina, ostatak od prerade maslina, vrlo vrijedna sirovina, a nikako otpad te ju je potrebno tako i zakonski tretirati. Predstavili smo prijedlog prerade komine koji se sastoji od sakupljanja komine u nekoliko centara, te središnjeg pogona za preradu komine u kojem bi se izdvajala koštica i ostatak ulja iz komine, dok bi se preostali dio zajedno s zelenim ostacima od rezidbe preradio u kompost. Koštica je vrlo vrijedan izvor energije, a od ulja proizvodio bi se bio dizel, pojašnjava pročelnik za poljoprivredu Ezio Pinzan.

No tko bi jedno takvo postrojenje financirao i tko bi njime upravljao?

- U budućem razdoblju Istarska županija će zajedno s jedinicama lokalne samouprave definirati lokacije, dok će Ministarstvo predložiti model financiranja sustava. Zaključili smo da bi pogodan prijavitelj, kao nositelj gradnje i upravljanja sustavom, mogla biti županijska tvrtka AZRRI, kaže Pinzan.

Humus se vraća na njive/ Ilustracija

Ističe da je cilj uspostaviti cjelovit i održiv sustav prerade komine kojim bi se nakon prerade kao krajnji proizvod, kompost vraćao maslinarima koji bi ga odlagali u maslinike te na taj način iz godine u godinu povećavali količinu humusa u tlu. 

Koliko komine toliko humusa

- To je sustav koji nema neiskoristivih ostataka i predstavljao bi primjer dobre prakse prerade komine maslina, istaknuo je pročelnik za poljoprivredu.

Naglasio je da postoji i mogućnost gradnje bio-plinskog postrojenja, dodajući da to  ovisi o visini raspoloživih bespovratnih sredstava, a predstavljao bi jednu međufazu u sustavu prerade komine.

Iako su se stvari i na institucionalnoj razini počele pomicati s mrtve točke, buduće centralno odlagalište i punktovi za prikupljanje neće tako brzo zaživjeti. Procjenjuje se da bi pogoni u novom kontroliranom obliku mogli krenuti u rad kroz tri godine.

- Važno je naglasiti da se radi o vrijednoj sirovini, a ne otpadu kao što to Ministarstavo deklarira i radimo na tome da se to izmjeni i deklarira kao nusproizvod za daljnju vrijednu proizvodnju. Ako kominu na taj način koriste Italija, Španjolska, Grčka i ostali, onda možemo i mi. Poanta je da humus koji dobijemo ponovno vratmo na njive i maslinike. Na taj bi način kroz desetak godina oplemenili naše tlo, kako od komine masline, tako i od komine vinove loze. Koliko komine bi maslinari donijeli toliko bi humusa dobili nazad. To je podržala i ministrica zaštite okoliša, kaže Pinzan.

Što se tiče financiranja, ovaj projekt neće biti jeftin. Županije bi se trebale javiti na javni poziv, a projekt bi se financirao bespovratnim sredstvima. Koliko će na kraju sve to koštati, još nije definirano.