Kultura

Šesnaesta knjiga slikara, kipara i grafičara

Dimitrije Popović predstavio knjigu "Slikarstvo i mržnja"

Akademik Krešimir Nemec istaknuo je da se Popović u knjizi studiozno bavi temom jedne od najjačih ljudskih emocija, mržnje, koja je antropološka konstanta, bitna sastavnica ljudskoga, te je kao takva oduvijek privlačila i umjetnike


 
2 min
HINA

Akademik Krešimir Nemec istaknuo je da se Popović u knjizi studiozno bavi temom jedne od najjačih ljudskih emocija, mržnje, koja je antropološka konstanta, bitna sastavnica ljudskoga, te je kao takva oduvijek privlačila i umjetnike

Cijenjeni slikar, kipar i grafičar Dimitrije Popović predstavio je danas u Zagrebu svoju knjigu "Slikarstvo i mržnja", u kojoj istražuje fenomen mržnje u slikarstvu, pokazujući bliskost umjetnosti s negativnim emocijama od renesanse naovamo.

Knjiga je objavljena u izdanju Naklade Ljevak. Na predstavljanju u Galeriji Klovićevi dvori, recenzent, akademik Krešimir Nemec istaknuo je kako se u njoj Popović studiozno bavi temom jedne od najjačih ljudskih emocija, mržnje, koja je "antropološka konstanta, bitna sastavnica ljudskoga, te je kao takva oduvijek privlačila i umjetnike".

"Štoviše, može se reći da je veći estetski kapital bio s negativnim emocijama, s tragičnim temama, mržnjom i zlom nego s dobrotom i vrlinom", rekao je Nemec.

U knjizi se Popović na nizu odabranih primjera kreće kroz likovnu povijest i tumači kreacije koje najbolje ilustriraju temu 'ljepote užasa' i 'estetiku ružnoga', od mitova o Meduzi i Medeji, preko arhetipske priče o Kristovoj muci, pa do povijesnih avangardi početka 20. stoljeća, praveći "jednu malu povijest slikarstva, od renesanse do 20. stoljeća, promatrajući artikulaciju teme mržnje".

Paralelno se osvrće i na svoje radove na istu temu, zaključno s 2014. godinom. Sva analizirana djela reproducirana su u knjizi.

Govoreći o simbiozi likovnog i književnog u stvaralaštvu Dimitrija Popovića, povjesničarka umjetnosti Mikica Maštrović ocijenila je kako je on u svojoj "znalačkoj analizi sadržaja čak bliže analitičkoj filozofiji u pisanju nego što je on slikar u pisanju".

Knjiga je podijeljena na više poglavlja, od kojih je Popović posebno izdvojio ono o kršćanskoj sakralnoj umjetnosti, gdje "osobito dolazi do izražaja nedokučiva ljudska potreba da se gleda i uživa u scenama mučenja".

"Slikati se ne može mržnjom, mržnja je nešto što je potpuno suprotno samom činu stvaranja, koji je nešto pozitivno, nešto što angažira umjetnika i njegovo biće", rekao je autor. Ljepota slike - izraza, forme - pak omogućuje da se kroz mračnu temu "dotakne i potakne ono plemenito, duhovno, što čini ljepotu ljudskog bića", poručio je.

Slikar, kipar, grafičar i pisac Dimitrije Popović (1951.) dosad je priredio 70-ak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu te sudjelovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak domaćih i međunarodnih nagrada za likovnu umjetnost i književnost. "Slikarstvo i mržnja" njegova je 16. objavljena knjiga.

U sklopu promocije, kojoj su nazočile brojne osobe iz hrvatskog kulturnog, političkog i javnog života, Ivana Majstorović izvela je performans "Juditino svitanje" inspiriran mitom o starozavjetnoj heroini Juditi.


Nastavite čitati

Pula
 

Predstavljena knjiga "Umjetnička baština istarske crkve 3 – Slikarstvo od 4. do 15. stoljeća / Il patrimonio artistico della chiesa istriana 3 – Pittura dal IV al XV secolo"

Ako imena autora ove knjige budu spomenuta jednog dana za dvadesetak godina u nekoj novoj knjizi, onda smo mi dobro odradili svoj posao, poručio je prof. dr. sc. Ivan Matejčić * Kao uz opće enciklopedije Leksikografskog zavoda uz koje smo odrasli, tako se i ova knjiga mora naći kao vrhunac onoga što kultura, baština i Istra predstavljaju kroz svoju dugačku i bogatu povijest, kazala je novinarka Vanesa Begić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.