Fijumanski dijalekt službeno je uvršten među nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske

Fijumanski dijalekt službeno je uvršten među nematerijalna kulturna dobra Republike Hrvatske, čime se broj zaštićenih govora na nacionalnoj razini popeo na 35. Nakon istrovenetskog i istriotskog, koji su priznati prethodnih godina, i talijanski idiom Rijeke dobio je tako značajno institucionalno priznanje. Riječ je o jednoj varijanti istroveneta: kao istroveneto, vrlo je sličan tršćanskom dijalektu, no razlikuje od inačice kojom se služe Talijani Istre.

Odluka, koju je 31. ožujka 2026. donijelo Ministarstvo kulture i medija, naglašava vrijednost fijumanskog kao ključnog elementa lokalnog kulturnog identiteta i jezične tradicije Talijanske nacionalne zajednice. Evo i dijela obrazloženja koje je objavilo Ministarstvo kulture: “Fijumanski dijalekt, romanski idiom kojim se u Rijeci i njegovoj okolici govori od 15. stoljeća i koji predstavlja važan dio jezične i kulturne baštine grada te ima značajnu ulogu u očuvanju identiteta lokalne zajednice, novo je nematerijalno kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.  Fijumanski dijalekt dio je riječkoga jezičnog krajolika te važan komunikacijski kȏd unutar fijumanskih obitelji. Fijumani predstavljaju jezičnu manjinsku skupinu s dubokim povijesnim korijenima koja čini dio starosjedilačkoga stanovništva grada Rijeke - Fiume. Osim svoje jezične vrijednosti, dijalekt je sredstvo prijenosa nematerijalne kulturne baštine, uključujući usmenu književnost, glazbu, umijeća i običaje”.

Svoje veliko zadovoljstvo izrazila je Zajednica Talijana u Rijeci. Predsjednik Enea Dessardo istaknuo je kako je riječ o rezultatu dugotrajnog i složenog rada koji je započela bivša predsjednica Melita Sciucca, a koja je tijekom godina poticala kulturne inicijative, obrazovne aktivnosti i istraživačke projekte kako bi se dokazala vitalnost i razvoj dijalekta.

Osim simboličke vrijednosti, ovo priznanje može pridonijeti jačanju vidljivosti talijanske zajednice te potaknuti nove projekte valorizacije fjumanskog dijalekta. Ključnu ulogu u procesu kandidature imale su Mirjana Crnić Novosel i Melita Sciucca, koje su prikupile i pripremile potrebnu dokumentaciju te je uputile Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, čime je omogućeno službeno uvrštenje fijumanskog dijalekta u nacionalni registar.

Svoje je zadovoljstvo izrazila i riječka novinarka i pjesnikinja Laura Marchig: „To je nešto što smo čekali jako dugo i mislim da su Fijumani to zaslužili“, izjavila je za Radio Capodistria, istaknuvši kako je sada trenutak ne samo za slavlje, nego i za ponosno očuvanje govora koji predstavlja fijumanski identitet. „To je važno priznanje – zaključila je – koje potvrđuje naš idiom na kulturnoj, identitetskoj i administrativnoj razini te simbolično priznaje ulogu Talijanske nacionalne zajednice.“