Uz ludo popularnu „Svadbu“ koja već peti tjedan zaredom puni kino dvoranu, u tjednu 26. veljače do 4. ožujka u Kinu Valli čekaju vas nove filmske priče: „EPiC: Elvis Presley na koncertu“ i crno-bijeli „Stranac“, upravo savršena filmska adaptacija jednog od najvećih i najvažnijih književnih klasika 20. stoljeća.
Filmski novitet je i dječji film „Arco“, inovativan i šarmantan animirani hit u produkciji Natalie Portman nominiran za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg animiranog filma, a duboko dirljiv i nezaboravan pogled na djetinjstvo donosi nam i Kino 15+ čiji nam odabir ovog tjedna predstavlja topao i graciozno životan film „Projekt Florida“ redatelja Seana Bakera snimljen 2017. godine. Emocija nikad dosta pa ćemo tako ovaj tjedan imati prilike pogledati još jedan film koji se od prvog prikazivanja uvukao duboko u srce publike, ali i kritike, a to je uzvišeno dirljivi „Hamnet“ kojeg ovaj tjedan gledamo u samo jednom terminu – nikako ne propustiti!
Dokumentarni filmovi s pravom zauzimaju sve važnije i istaknutije mjesto u svjetskoj, ali i domaćoj filmskoj produkciji, a ovomjesečna istinita ljudska priča koju donosimo je „Priča o Siljanu“ – poetičan, slikovit i duboko potresan film koji spaja dokumentarnu stvarnost s mitološkim motivima i progovara o klimatskim promjenama, ekonomskim migracijama, suosjećanju i tihoj snazi povezanosti. Za kraj ovomjesečne posvete redatelju Milošu Formanu Kino Valli predstavlja „Narod protiv Larryja Flynta“, biografsku dramu, zabavan i naglašeno angažirani film u kojem Forman na svoj specifičan dojmljiv način toplu ljudsku priču spaja sa satiričnom komedijom i ozbiljnom političkom dramom.
Novi naslovi
„EPiC: Elvis Presley na koncertu“ filmska je posveta Kralju rock'n'rolla kakvu zaslužuje i svojevrsni nastavak Luhrmanovog prethodnog biografskog filma o Elvisu iz 2022. godine. Redatelj Baz Luhrmann izvorno je tragao za dosad neviđenim snimkama Elvisa Presleya pa je tako u arhivima studija Warner Bros., pohranjenima u rudnicima soli u Kansasu, pronađeno šezdeset i osam kutija 35-milimetarskih i 8-milimetarskih snimki, uključujući i izvedbu u „zlatnoj jakni“ s Havaja iz 1957. godine. Međutim, te su snimke pronađene bez zvuka pa ih je je tijekom sljedeće dvije godine Luhrmannov tim restaurirao i sinkronizirao s postojećim audio-izvorima. Među zapisima, otkrivena je i 45-minutna audio-snimka na kojoj Presley govori o svojoj životnoj priči. Sav taj materijal čini temelj filmskog projekta „EPiC“ kojeg je sam Luhrmann opisao kao djelo koje nije u potpunosti ni dokumentarni ni koncertni film, već „nešto novo u Elvisovu kanonu… što odgovara veličini Elvisa kao izvođača, ali istodobno nudi i dublje uvide u njegovu ljudskost i unutarnji život“. Cijeli materijal pokazuje koliko je Elvis Presley bio karizmatičan na pozornici godinama prije nego što su droga i prejedanje pridonijeli njegovoj preranoj smrti 1977. Kada pogledate „EPiC: Elvis Presley na koncertu“ Baza Luhrmana biti će vam jasno zašto je Elvis u Las Vegasu tijekom sedam godina prodao više od milijun ulaznica za svoje nastupe kao i više od 500 milijuna nosača zvuka diljem svijeta te tako stekao vječnu titulu „Kralja rock'n'rolla“.
„Stranac“
Alžir, 1938. godine. Mladi činovnik Meursault dolazi na majčin sprovod, tijekom kojeg ne prolije ni jednu suzu. Ubrzo nakon sprovoda vraća se svojoj rutini i ulazi u ljubavni odnos s kolegicom Marie. Meursaultovu tihu svakodnevicu izbacit će iz ravnoteže njegov susjed Raymond, koji Meursaulta uvlači u sumnjive poslove. Jednog sudbonosnog dana na plaži, tragični događaj potpuno će promijeniti Meursaultov život…
Čak niti više od 80 godina nakon prvog objavljivanja, književno remek-djelo „Stranac“ autora Alberta Camusa nije izgubilo na svojoj vrijednosti, važnosti, ali i popularnosti. Riječ je o prvom službeno objavljenom romanu ovog istaknutog autora i dobitnika Nobelove nagrade za književnost. Danas se Camusov „Stranac“ smatra jednim od najvećih i najvažnijih književnih klasika 20. stoljeća, a kritičari najviše ističu njegov filozofski aspekt, obradu apsurda, sintetičku strukturu te temu egzistencijalizma, premda je sam autor Camus odbio takvu klasifikaciju svog romana. Ugledni francuski medij Le Monde, najprodavanije i najčitanije dnevne novine u Francuskoj, upravo su „Stranca“ proglasile najvećim romanom 20. stoljeća, postavivši ga iznad klasika kao što su „U potrazi za izgubljenim vremenom“ Marcela Prousta, „Proces“ Franza Kafke te „Mali princ“ Antoinea de Saint-Exupéryja.
Poznati francuski redatelj François Ozon koji iza sebe ima desetke hvaljenih i nagrađivanih filmova nekoliko je godina radio na scenariju za film u kojem se paralelno odvijaju tri priče od kojih je jedna vezana uz muškarca razočaranim životom koji ne vidi svrhu. Međutim, taj projekt je propao, ali negdje u to vrijeme Ozon je ponovno pročitao „Stranca“ te odlučio adaptirati roman budući je uvidio izrazitu tematsku povezanost između onoga što je on radio i tog djela. Hrabro se uhvatio u koštac s adaptacijom Camusovog romana te je snimio film „Stranac“, dramu koja poprilično vjerno prati radnju samog romana, a koja je premijerno prikazana na filmskom festivalu u Veneciji gdje se natjecala u službenoj konkurenciji za nagradu Zlatni lav. Kritika je visoko ocijenila upravo ovu filmsku adaptaciju neizmjerno važnog djela svjetske književnosti jer je u filmski jezik uspješno pretočila književnu i filozofsku preokupaciju „vječnim ljudskim“ problemima koji se neumoljivo ocrtavaju u slici modernog društva.
„Svadba“
Uvjetno rečeno novi naslov – „Svadba“ je već zaslužila naslov novog filmskog klasika. Najpopularniji i najgledaniji film svih vremena u Hrvatskoj i dalje plijeni pažnju publike i uz dobri stari smijeh širi valove veselja i dobre volje. Ova živopisna ljudska komedija redatelja i scenarista Igora Šeregija realizirana je kao ambiciozna koprodukcija između Hrvatske i Srbije i u tome, čini se, leži velik dio njene snage: osim autentične i tople obiteljske tematike, „Svadbu“ je obilježila i izuzetna glumačka postava koju čine ikone regionalne kinematografije, a osim toga stigla je u pravi trenutak da domaću publiku podsjeti da su "naši" i "vaši" sličniji nego što se čini. U stilu punokrvnog balkanskog sitcoma, ispreplićući humor, toplinu i napetost, „Svadba“ prati priču o dvije obitelji čiji odnos stalno pleše između tople obiteljske priče i međunarodnog incidenta. Film podjednako ismijava oba suprotstavljena mentaliteta, ali to čini s toplinom, autoironijom i humorom.
Dječji filmovi /Oscar nominacija
„Arco“
Kako priliči i kako je običaj u Kinu Valli, i ovaj tjedan samo najbolje za najmlađe! Ovotjedni dječji film „Arco“ redateljski je prvijenac francuskog strip kreatora Uga Bienvenua i jedan od najhvaljenijih i najnagrađivanijih filmova godine u svojoj kategoriji!
Godina je 2075., a desetogodišnja Iris upravo svjedoči padu tajanstvenog dječaka s neba. Dječak na sebi nosi odijelo duginih boja, a ime mu je Arco. Iris ga prima pod svoj krov te će učiniti sve što može kako bi mu pomogla da se vrati svojoj kući.
To je ukratko radnja animiranog hita „Arco“, scenarista i redatelja Uga Bienvenua, poznatog francuskog strip kreatora i crtača kojemu upravo ovo djelo predstavlja redateljski dugometražni prvijenac. Nakon što je napisao i režirao nekoliko kratkih filmova, glazbenih spotova te kreirao nekolicinu znanstveno-fantastičnih stripova za odrasle, Bienvenu je poželio napisati obiteljski film sličnog žanra pa je tako nastao „Arco“, jedan od najhvaljenijih i najnagrađivanijih animiranih filmova godine. Teško je nabrojati sve nagrade i priznanja koja je film do danas osvojio, ali spomenimo samo neke: nominacija za nagrade Zlatni globus i BAFTA u kategoriji animiranog filma, tri nominacije za nagradu Europske filmske Akademije među kojima je i nominacija za najbolji animirani film, dobitnik nagrade za najbolji film na festivalu u Annecyju koji se općenito smatra najvećim festivalom animiranog filma u svijetu, pet nominacija za prestižnu nagradu Annie uključujući i one u kategorijama najboljeg animiranog filma snimljenog u nezavisnoj produkciji te najbolje režije, četiri nominacije za francusku nagradu Cesar među kojima i one u kategorijama najboljeg animiranog filma i najboljeg redateljskog prvijenca, nagrada za najbolji animirani film Nacionalnog udruženja kritičara SAD-a te, kao šlag na kraju, već spomenuta nominacija za Oscara u kategoriji najboljeg animiranog filma po čemu je Ugo Bienvenu ušao u zbilja ekskluzivno društvo kao jedan od rijetkih redatelja koji je za svoj prvijenac uspio dobiti nominaciju za ovu najprestižniju nagradu u svijetu filma. Kad se svemu tome pridodaju i razna priznanja za koja je film nominiran ili koja je već osvojio od strane mnoštva istaknutih kritičarskih udruženja poput onih iz Chicaga, Dallasa, Floride, Kansas Cityja, Las Vegasa, Londona, Austina, Washingtona, St. Louisa, New Yorka, Atlante, San Francisca i Seattlea neminovno je zaključiti da ARCO zbilja spada u sam vrh najkvalitetnijih ostvarenja sedme umjetnosti uopće.
Kino 15+
„Projekt Florida“ – subota, 28. veljače u 18:00
Smještena na razmeđi autocesta, radnja filma prati šestogodišnju Moonee i njezinu buntovnički nastrojenu majku Halley u razdoblju ljetnih mjeseci. Njih dvije iz tjedna u tjedan žive u motelu „Magični dvorac“ kojim upravlja Bobby (Dafoe, nominiran za nagradu Zlatni globus upravo za ovu ulogu), a čiji kruti vanjski izgled skriva njegov karakter prepun ljubaznosti i suosjećanja. Unatoč nimalo prijateljski nastrojenom okruženju, Moonee nema problema svakoga dana uživati u životu, upuštajući se u bezbrojne avanture skupa s novopridošlicom Jancey koja joj ubrzo postaje najboljom prijateljicom. Međutim, Moonee nije niti svjesna da njezinu delikatnu fantaziju o životu održava težak rad i žrtva njezine majke, koja je prisiljena istraživati sve opasnije mogućnosti kako bi priskrbila sredstva za pristojan odgoj svoje kćerke...
Baker je kraj filma želio ostaviti otvorenim za različitu interpretaciju publike uz objašnjenje: "Tijekom filma vidjeli smo kako Moonnee koristi vlastitu maštu kako bi svoju tešku situaciju učinila što boljom - ona ne može ići u kraljevstvo životinja pa odlazi na 'safari' iza motela i gleda krave, ona ne može otići u 'kuću strave' pa odlazi u napuštene stanove u blizini motela u kojem živi. Na kraju, dok se odvija neizbježna drama, pokušavam reći publici: 'Ako želite sretan završetak, morate se spustiti na razinu djeteta, jer u ovom svijetu to je jedini način kako do njega doći'".
Egzistencijalne i egizstencijalističke pokretne sličice Amerike koju nemamo prilike vidjeti u hollywoodskim spektaklima i, tim više, zaslužuju našu pozornost. Filmovi nisu (samo) zabava što pokazuje ovaj vrlo dobar rad nezavisnog redatelja Seana Bakera. Vojnom terminologijom rečeno – ovakvi visoko kvalitetni i izazovni filmovi najčešće prolaze „ispod radara“ i upravo ga je zato ekipa Kina 15+ odabrala, svakako s namjerom da potakne pulsku publiku na istraživanje i drugih Bakerovih projekata poput “Tangerine”, “Prince of Broadway” i “Starlet”.
Propustili ste / Pogledajte
„Hamnet“ – nedjelja, 1. ožujka u 18:45
Film „Hamnet“ redateljice Chloé Zhao, sve hvaljenija filmska adaptacija istoimenog nagrađivanog romana Maggie O'Farrell, ostvario je velik uspjeh s 8 nominacija za Oscara (uključujući najbolji film i glumicu Jessie Buckley), 11 nominacija za BAFTA-u i 6 nominacija za Zlatni globus (pobjeda za dramu i glumicu), a što je najvažnije – osvojio je srce publike i zasluženo se još jednom našao na repertoaru Kina Valli. Film je dirljiva priča o Agnes i Willu, iscjeliteljici i piscu, o njihovoj djeci, prvorođenoj Susanni i blizancima Judith i Hamnetu, a ujedno i priča o njihovu malom selu u Engleskoj 16. stoljeća. Kroz perspektivu Shakespeareove supruge Anne, poznatije kao Agnes, Hamnet zakoračuje u područje povijesne fikcije i donosi novu interpretaciju osobne tragedije Williama Shakespearea – gubitka 11-godišnjeg sina Hamneta. Upravo taj gubitak, vjeruje se, oblikovao je jedno od najslavnijih djela svjetske književnosti, a fokus na privatni život velikog pisca s naglaskom na obiteljsku dramu osvojio je srca publike diljem svijeta pa je i to razlog više da ovaj film nikako ne propustite.
Doku dan
„Priča o Siljanu“ – utorak, 3. ožujka u 19:30
Od redateljice Tamare Kotevske nominirane za Oscara za film „Medena zemlja“ dolazi dirljiva i vizualno dojmljiva priča smještena u samo srce ruralne Makedonije. U središtu filma nalazi se priča o životu makedonskog poljoprivrednika, paradigmatskom za mnoge u ruralnim zajednicama čija se svakodnevica — od obrađivanja zemlje i prodaje uroda do nastojanja da prežive — pretvara u tihu borbu protiv političkog sustava zapostavljanja, institucionalne nebrige i postupnog uništavanja prirodnih resursa.
Nikola, poljoprivrednik koji se bori s teškim posljedicama novih vladinih politika, nalazi se u situaciji da ne može prodati svoju zemlju ni usjeve. Kada njegova obitelj ode u potrazi za boljim životom u inozemstvu, Nikola prihvaća posao čuvara na odlagalištu otpada, gdje susreće ozlijeđenu bijelu rodu Siljana. Dok njeguje pticu, stvara se neobična veza između čovjeka i životinje, a rezultat je duboko dirljiv film koji se dotiče klimatskih promjena, ekonomskih migracija, otpornosti i tihe moći povezanosti. Ova neobična priča o odnosu čovjeka i ranjene ptice slojevita je filmska meditacija i poetska oda ljudskoj izdržljivosti i povezanosti s prirodom, film koji u jednostavnim prizorima pronalazi univerzalnu istinu o potrebi za pripadanjem i suosjećanjem.
Film gradi svoj emocionalni ritam kroz prizore— kroz pokrete ruku koje sade, svjetlost zore koja se lomi o obrise brda, kroz vizuru roda na nebu. Kroz naraciju koja priziva makedonsku narodnu priču o Siljanu, mladiću pretvorenom u rodu zbog očeva prokletstva, Kotevska uspostavlja promišljenu paralelu između mitološkog i suvremenog, a ta mitološka dimenzija pruža filmu lirsku kvalitetu magičnog realizma, pretvarajući svakodnevni rad u metaforu o preobrazbi i preživljavanju. Precizno oblikovanom fotografijom film ostvaruje vizualno iskustvo koje nadilazi okvire klasične dokumentaristike — kamera, iako nenametljivo prisutna, djeluje iznimno svjesno, strpljivo bilježeći svakodnevicu s izraženim osjećajem za ritam i poetsku suptilnost prizora. Iako, unatoč bogatoj lirici i poetskoj vizualnosti, Kotevska ostaje čvrsto usidrena u stvarnosti makedonskog ruralnog prostora, zadržavajući autentičnost i socioekonomsku konkretnost prikazanog svijeta i upravo u toj ravnoteži između stvarnog i mitskog, film pronalazi svoj emocionalni vrhunac.
Filmovi za sva vremena
„Narod protiv Larryja Flynta“ – srijeda, 4. ožujka u 18:40
Godine 1952. 10-godišnji Larry Claxton Flynt Jr. u svom rodnom gradu Lakevilleu u Kentuckyju prodaje alkohol proizveden u kućnoj radinosti. Dva desetljeća kasnije zatječemo ga dok s mlađim bratom Jimmyjem u Cincinnatiju vodi razmjerno skromni striptiz-bar Hustler. Nakon što shvati da su prihodi bara u posljednje vrijeme počeli ozbiljno padati, Larry zaključi da bi goste mogao privući izdavanjem biltena odnosno newslettera u kojem bi bile objavljene fotografije razodjevenih djevojaka koje rade u klubu. I tako svjetlo dana ugleda prvi broj Hustlera, biltena koji će se ubrzo prometnuti u samostalni magazin. Prodaja izdanja s fotografijama razodjevene bivše prve dame Jackie Kennedy Onassis će eksplodirati, i tako će biti udareni temelji budućeg Flyntova klupskog i medijskog carstva, a sam Larry će sa svojim prizemnim magazinom postati svojevrsni Hugh Hefner radničke klase i siromašnijih slojeva društva. Dok Hustler bude pomicao granice tolerancije u američkom društvu, Flynt će poput magneta početi privlačiti neprijatelje. A kad izložen stalnom uznemiravanju naposljetku bude uhićen zbog opscenosti, započet će njegova borba protiv sve prisutnije cenzure i radikalne religiozne desnice.
Godine 1997. na Berlinaleu nagrađena Zlatnim medvjedom, iste godine nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg redatelja i glavne muške uloge, također 1997. ovjenčana Europskom filmskom nagradom za osobito postignuće europskog filma u svjetskoj kinematografiji, te iste godine od pet nominacija za Zlatni globus, uključujući i one za najuspjeliji film te žensku i mušku ulogu, nagrađena onima za najboljeg redatelja i scenarij, izuzetno uspjela biografska drama redatelja Miloša Formana intrigantna je i provokativna priča o liku i djelu vlasnika magazina Hustler i pornografskog mogula Larryja Flynta. Intrigantnost i provokativnost sasvim su primjerene osobine filma koji se bavi takvim protagonistom, a u kojem se Forman još jednom posvetio svojoj gotovo opsesivnoj temi borbe za slobodu i oslobađanja okova autoriteta. On se i ovim filmom potvrdio kao autor koji se s obzirom, razumijevanjem pa i određenom nježnošću odnosio prema izgubljenim i razočaranim pojedincima u nemilosrdnom okruženju i izloženima ideološkoj opresiji, dok je s druge strane bio žestok i sklon ciničnim metaforama u kritiziranju društvenih i političkih sustava koji melju te pojedince. „Narod protiv Larryja Flynta“ izuzetno je uspjeli film koji gledateljima, iako jasno iznosi tezu i zauzima stranu, ipak ostavlja mogućnost donošenja vlastitih stavova i zaključaka.
