Kultura

slike za dušu i razmišljanje

KADA ZIDOVI PRIČAJU Pulski ilustrator Vedran Štimac

„Znam da živimo u svijetu u kojem je sve na prodaju, ali tužan sam što gubimo ljude iz Pule. Nekretnine lakše kupuju stranci, a Puli nedostaje raznolikost djelatnosti. Gospodarstvo grada ne može se bazirati na monokulturi turizma” - objašnjava Vedran, u kojem ova tema budi analitičnog ekonomistu


 
5 min

„Znam da živimo u svijetu u kojem je sve na prodaju, ali tužan sam što gubimo ljude iz Pule. Nekretnine lakše kupuju stranci, a Puli nedostaje raznolikost djelatnosti. Gospodarstvo grada ne može se bazirati na monokulturi turizma” - objašnjava Vedran, u kojem ova tema budi analitičnog ekonomistu

Piše: Maja Jokanović

Priča Vedrana Štimca, pulskog ilustratora i muralista, upravo je onakva kakvu svi vole čuti – otkrio je svoj poziv, odvažio se pokrenuti posao iz ljubavi i uspio je u tome.

Ali, ova priča za korak je posebnija od očekivane štorije o poslovnom uspjehu. I kada mu je raspored obaveza prepun, Vedran pronalazi dovoljno vremena da svoju kreativnost i umjetnost daruje okruženju: suosnivač je Art parka u Puli, planira pokretanje festivala ulične umjetnosti i svojim crtežima budi zanimanje za važne društvene teme. Sve ovo znači da ponekad premalo spava, ali i da može mirno reći da na poslu i u privatnom životu radi ono što najviše voli. Iako povremeno umoran, ispunjen je, cijenjen i zadovoljan. A, tek mu je trideset i jedna godina. Ima li boljeg opisa uspjeha od ovog?  

Iznenadni ilustrator

Diplomirao je na Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković u Puli, a zatim upisao doktorske studije iz područja političke antropologije u Ljubljani. Ujedno, pet je godina bio član kazališta „Dr. Inat“ iz Pule i proputovao Argentinu skupljajući materijale za svoje doktorske studije. A onda se zaljubio u ilustraciju i u njoj prepoznao svoj životni poziv. Vedran ne vidi ništa neobično u tome što  do dvadeset i četvrte godine uopće nije crtao. Naprotiv, vjeruje da je ilustracija stigla kao rezultat svih ranijih utjecaja.

 „Puno je tu varijabli; ekonomija, političke znanosti, neverbalno kazalište… sve to spojiš u jedno i dobiješ produkt – Vedran Štimac, ilustrator“, objašnjava Vedran, siguran u to da je pojam ilustrator ono što ga najbolje opisuje.

U poslovnu avanturu se otisnuo oprezno i postupno. Šest godina je paralelno crtao, studirao i radio te kao samouk svladavao tehnike i znanja iz područja ilustracije, dok se nije odvažio dati otkaz na redovnom poslu.

„Otvorio sam obrt i posvetio se samo ilustraciji. Bilo je to prije godinu i pol. Imam svoj web shop putem kojeg po cijelom svijetu isporučujem ilustracije i majice s printom i to mi je važan izvor prihoda. S kolegama iz studija KLET kolektiv izrađujem murale za poslovne klijente i radim grafičko uređenje za nakladnike knjiga. Protekle godine sam napravio četiri naslovnice za izdavačku kuću Fraktura, a već dvije godine sam i grafički urednik slovenskog znanstvenog časopisa ČKZ “ – kaže Vedran, koji je za svoju bazu izabrao Zagreb.

Najimpresivniji segment njegovog rada svakako su murali. Za poslovne klijente izrađuje crteže koji tvrtku predstavljaju na nekonvencionalan i upečatljiv način. Pojedini radovi, poput nedavno završenog murala za tvornicu cementa u Koromačnom, koji je izradio s kolegama Borisom Bareom i Zvonimirom Haramijom, zauzimaju površinu od preko 500 kvadratnih metara. Izrada ovakvih murala često podrazumijeva višednevni rad na hladnoći i buri, s pojasom za samoosiguranje pričvršćenim za skelu.

„Kad kažeš da si ilustrator, neki misle da ti tu nešto malo 'crtkaraš' i to je to”, smije se Vedran. “Međutim, ima tu puno posla. I puno vjetra”.

Slike za dušu i razmišljanje

Kada „zatvori butigu“, Vedran uživa u oslikavanju zidova za svoj gušt. Čest motiv njegovih radova su portreti poznatih osoba čija lica su iscrtana njihovim životnim pričama. Šaroliko je to društvo „modela”: književnici i njihovi likovi, umjetnici, novinarke, revolucionari i gradske legende, Tesla, Maradona, Cervantes i Karlo Rojc - za sve njih ima mjesta na Vedranovim zidovima.

„Svaki od tih likova utjecao je na moj osobni razvoj i bio inspiracija u nekom trenutku života“- kaže Vedran i dodaje kako su nacrtani portreti zapravo dio priče o njegovom osobnom razvoju.

Ipak, ne krije kako je sa ženskim likovima imao je pomalo „neslavan” start.

„U počecima sam crtao mahom portrete muškaraca i neki su mi to s pravom spočitali. A, zapravo, zbog izostanka formalne naobrazbe i nepoznavanja tehnika, ja nisam znao dobro nacrtati žensku kosu pa sam crtao muške portrete.”

No, upravo je zahvaljujući ovoj početničkoj grešci postao svjestan činjenice da se o ženskim uspjesima izuzetno rijetko priča i to se snažno odrazilo na njegovo stvaralaštvo. Moglo bi se reći da je, iz solidarnosti sa ženama, kao umjetnik kasnije zauzeo pravi kavalirski stav.

„ Jako je važno da ženski likovi budu prisutni jer češćim postavljanjem žena u javni diskurs stvaramo ravnopravniji svijet“ – priča Vedran, naglašavajući kako je zid idealan medij za ovakav pokušaj mijenjanja svijeta. “Zid je vidljiv i, u smislu poruka koje može prenijeti, dostupan je svima, a to je važno za društveno angažirane murale kakve ja privatno radim” - kaže.

Lokalne teme su mu važne, ali se ne ograničava na njih jer vjeruje da se o nedovoljno zastupljenim društvenim temama treba pričati bilo gdje.

Art park i festival ulične umjetnosti u Puli

U kolovozu 2022. je s kolegom Borisom Bareom u dvorištu Društvenog centra Rojc pokrenuo Art park – mali, kreativni svijet koji umjetnost izvodi na ulicu i ljude povezuje u prostoru koji je bio prilično zapostavljen. Osim što je Pula dobila novu umjetničku manifestaciju koja će tek rasti, pozitivni efekti vidljivi su već nakon prvog ljeta. „Uredili smo zidove i postavili podeste koji trajno ostaju pa sada taj park ima novu namjenu. Ljudi ga koriste kao ambijent koji vole. Nadam se da će, nakon drugog Art parka, prostor ostati aktivan i preko zime“ - priča Vedran.

Foto: Maja Jokanović

Za travanj 2023. godine najavljuje novi festival ulične umjetnosti u Puli. Veći dio troškova organizacije, u iznosu od 20.000 kn, pokrit će Grad Pula. Vedran se nada da će festival zaživjeti i izrasti u manifestaciju koja će autorima moći isplaćivati honorare, ali prve godine će biti zadovoljan i podmirenjem troškova.

Cijela Pula u takuin stane

Da je u Hrvatskoj moguće uspjeti s dobrim planom, kvalitetom i uz dovoljno entuzijazma, iz Vedranove priče je očigledno. Ali, ostaje nam za kraj nešto bolnija tema – koliko je to moguće u Puli.

Vedran se na vlastitom primjeru uvjerio u to da je egzistenciju lakše osigurati u Zagrebu nego u Puli i volio bi da se to promijeni. Svoj je stav izrazio u sada već prepoznatljivom muralu „Cijela Pula u takuin stane”, na oronuloj zgradi nultog kilometra one tužnije strane pulske rive –  na Vallelungi.

Ostalo je još samo jedno pitanje – koja je njegova želja za budućnost Pule?

 „Kao Puležan mislim da je ovaj grad najljepši i da ljudi u njemu žele živjeti. Ali, nije dovoljno da to žele – potrebno je da to i mogu“.

Puležani koji njegove murale još nisu vidjeli na Vallelungi, Pattinaggiu i Rojcu, mogu ih vidjeti na njegovoj Instagram stranici Politebastart


Nastavite čitati

Pula
 

(VIDEO) Poslušajte sjajan ženski saksofonski kvartet Roya koji je sinoć oduševio Puljane

'Roya' na perzijskom jeziku znači san ili vizija * Ovu jedinstvenu skupinu čine četiri izvrsne saksofonistice - Hrvatica Petra Horvat, Poljakinje Weronika Partyka i Betka Bizjak Kotnik te Slovenka Jovana Joka, a sinoć im se pridružio, uz nimalo nebitnu elektronsku podlogu, Neven Radaković * Premijerno su izvele skladbu "Malala" Jeana Denisa Michata u čast Malale Yousafzai, pakistanske aktivistice koja je dobila Nobelovu nagradu u dobi od 17 godina

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.