Krešimir Mišak: "Slaveni se nisu doselili ovdje, Iliri su Slaveni, Slaveni su Indijanci Europe!"

Krešimir Mišak, pisac, glazbenik i novinar, široj javnosti najpoznatiji kao voditelj i urednik tv emisije “Na rubu znanosti” predstavio je jučer u pulskom Klubu & knjižari Giardini 2 svoju svoju zbirku priča “Fantastične ratne priče”. No, dakako, klub se nije popunio samo zbog literature, već i zbog Mišakovih stavova o društvu, transhumanizmu, upitnom postojanju slobodne volje.

Kao ljubitelj serije ‘Zona sumraka’ Roda Serlinga, ratnih filmova i vojne povijesti, prije 20-ak godina ideja mu je, veli, bila spojiti tu kultnu seriju i rat u originalni scenarij za tv seriju, zamišljajući je čak kao svjetsku franšizu. Iako se dogovarao  s domaćim producentima, pa i za ideju dobio podršku HAVC-a, to se još nije dogodilo pa je odlučio objaviti ovo literarno djelo sa sedam, međusobno nepovezanih ratnih priča s fantastičnim elementima.

Među njima je i priča "Relikvija’ koja se događa 1944./45. u Istri, gdje zagrebački arheolog traži u uvali Blaz žezlo kralja Tomislava, no tu su i štrige i štriguni, krsnici, partizani, Nijemci.

- No, ovo nisu SF priče, jer tu nema znanstvenog elementa, ali ima, primjerice psihičkog fenomena koji se materijalizira, kaže autor koji je od slavenske mitologije u knjizi koristio i vile, kao i bosanske planine, a kroz psihodelična iskustva. S autorom je razgovarao Igor Zenzerović.

Gost je privukao posebnu pažnju tezom da nije bio seobe Slavena. Zadnjih desetak godina 'Na rubu znanosti' počela se pojavljivati tema da su Iliri Slaveni, s paradigmom da nije bilo doseljavanja Slavena.

- Prva priča ovoj knjizi događa se u Ilirsko doba, a ja ga namjerno nazivam slavenskim dobom jer smatram da su Iliri bili Slaveni. Počeo sam se zanimati za ulogu Slavena, tih Indijanaca Europe, a  rubno sam se dotaknuo i duha Slavena, koji smo imali u himni. Slavenski duh i dalje postoji, on je tu, kolikogod danas ljudi to ne voljeli, nastavio je Mišak.

- Ne vjerujem u seobu Slavena. Nitko u to ne vjeruje. Prije sedam-osam godina prof. dr. Neven Budak je kazao da je suvremena historiografija dokazala tri stvari, mada još nisu u udžbenicima: narodi se ne sele, sele se radničke družine i identiteti.

Cijeli serijal 'Na rubu znanosti', dodao je, tu je kod nas: ako hoćeš velike megalite, imaš ih tu kod nas, ako hoćeš divove, tu su živjeli. Ne trebaš nigdje putovati, sve je kod nas, pa i najveći set mitoloških bića.

Govoreći o opsjednutosti i slobodnoj volji, Mišak je naglasio: "Najveća droga zove JA! S te se droge  ne može skinuti. To je droga koja ti stvara kompulzivno opsesivne poremećaje. To je droga koja te opsjedne".

- Nisam u ovom našem životu zagovornik slobodne volje, znam da je prodaju religije i znanost, ali ja osobno u nju ne vjerujem. Ali naravno, ne mislim da je čovjek robot. No, nameće se pitanje što je čovjekov život: jesu li to njegova djelovanja ii su to unutarnji odnosi prema djelovanjima. Najviše sam se iznenadio kad sam se susreo s 'Knjigom mrtvih'. Egipćani su smatrali, kao i ja, da nema slobodne volje. Postoji zacrtana sudbina. Ljudi se vole zavaravati  da postoji sudbina makro, ali ne postoji mikro. Ne može biti, jer makro proizlazi iz mikro".

- Egipćani su govorili o slobodnoj volji prema tome kako će se odnositi prema stvarima koji dođu u životu. Dogodi li ti se nešto loše, hoćeš li to smatrati katastrofom ili ćeš na to za deset godina, s božanske perceptive, gledati kao na nešto dobro; nešto je nestalo, a drugo je nastalo. Čovjekova sudbina je njegov karakter. Ako si marljiv čovjek, steći ćeš, ako si raspikuća potrošit ćeš na kocki pet milijuna eura. No, što ako je karakter skrojen prema sudbini. To je metafizičko pitanje, veli Mišak.

Govoreći o transhumanizmu i aktualnim dubokom raskolu, tvrdi: "Ili ćeš misliti da si materija, ili da si duh. Aao smatraš da si materija, sva pravila transhumanizma vrijede za tebe, a ako smatraš da si duh, a to govori prava znanost, onda će ti sav transhumanizam ispasti u postupku svijesti  kao mjehurić".

S autorom je razgovarao Igor Zenzerović