KRITIČKI I NEKONVENCIONALNO: Drugačiji pogled na Božić u suvremenoj umjetnosti

Jedna od glavnih prikazanih svetih tema u likovnoj umjetnosti je Isusovo rođenje. Stoljećima su crkve i samostani bili glavni naručitelji takvih djela, stoga su se umjetnici uglavnom držali scena koje su proizlazile iz naracije evanđelja. Valja podsjetiti da se Isusovo rođenje pripovijeda samo u Evanđeljima po Mateju i Luki te da nijedan ne spominje štalu kao mjesto rođenja: Matej navodi kuću, Luka govori o svratištu, ali budući da dodaje kako u svratištu nije bilo mjesta, pa je Isus položen u jasle, upravo su te jasle za životinje navele na zaključak da je riječ o štali.

Prava umjetnost uvijek je interpretacija: tijekom stoljeća ikonografski prikazi Isusovog rođenja mijenjali su se ovisno o mjestima djelovanja umjetnika i stilovima različitih razdoblja. Ipak, su glavni likovi uvijek bili Isus, Blažena Djevica Marija i sveti Josip.

U suvremenoj umjetnosti, međutim, pažnja se pomiče sa samog Isusovog rođenja na Božić kao trenutak koji pripada ne samo religijskom, nego i društvenom kalendaru. Iz tog proširenja interpretacije u posljednjih stotinu godina nastala su umjetnička djela u kojima se Božić ne pripovijeda samo s religijskog gledišta, odnosno biblijskog prikaza, nego i kroz način na koji se on postavlja, prikazuje i doživljava u suvremenom društvu. Ponekad se to očituje i kroz desakralizirani pristup.

Likovna kritičarka Arianna Trombaccia s portala Frammenti Rivista odabrala je pet djela suvremene umjetnosti posvećenih Božiću; njen izbor, uz zadržavanje izvornog teksta autorice, donosimo našim čitateljima.

Kolo oko božićnog drvca: danski Božić Vigga Johansena

Danski slikara Viggo Johansena (1851.–1935.), predstavnik je pokreta slikara iz Skagena, odnosno skupine umjetnika aktivnih u istoimenom danskom mjestu, snažno nadahnutih impresionizmom. Njego djelo bilježi trenutak bezbrižnosti tijekom božićnih blagdana. Glavni protagonisti platna su članovi slikareve obitelji koji plešu u kolu oko bogato ukrašenog božićnog drvca, unutar građanskog dnevnog boravka. Pored prikazivanja toplina i osjećaja obiteljskog zajedništva koji obilježava blagdane, prizor ovjekovječuje i jednu od tradicija danskog Božića: ples u krugu oko drvca uoči Badnje večeri uz pjevanje božićnih pjesama, tradiciju koja i danas opstaje u skandinavskim zemljama.

Božić u bordelu: melankolični Božići Edvarda Muncha

Božić u očima ekspresionističkog slikara Edvarda Munch, pojavljuje se kao melankoličan i suptilno ironičan prizor. U djelu Božić u bordelu, naslikanom između 1903. i 1904. godine umjetnik svjesno povezuje dva naizgled nespojiva svijeta: svijet prostitucije i božićne blagdane.

Slika otvara pogled u svakodnevicu života u bordelu tijekom blagdana. Iza figure u prvom planu, snažno našminkane i zadubljene u čitanje knjige, nazire se božićno drvce koje su prostitutke upravo završile ukrašavati. Smatra se da je djelo nadahnuto jednim od bordela koje je slikar posjećivao te da se uklapa u njegov česti interes za teme prostitucije, samoće i s njima povezane društvene marginalizacije. Djelo se čuva u Munchovu muzeju u Oslu.

Božićne čestitke Salvadora Dalíja: između umjetnosti i marketinga

Tijekom duge i plodne karijere Salvador Dalì ostvario je u brojne komercijalne suradnje s uglednim brendovima, poput Pirellija i Walt Disneyja. Ipak, manje je poznato da se umjetnik okušao i u izradi božićnih čestitki, i to u svom prepoznatljivom nadrealističkom stilu.

Između 1958. i 1976. godine Dalì je ekskluzivno za španjolsku farmaceutsku tvrtku izradio čak devetnaest božićnih čestitki. U njima je, prema vlastitoj te izrazito osobnoj viziji, reinterpretirao sakralne i profane motive povezane s Božićem – od prizora Rođenja do božićnog drvca.

Kroz učene citate djela iz prošlih razdoblja, poput Las Meninas Diega Velázqueza, te upućivanja na njegova omiljena književna djela, primjerice Don Quijotea Miguela de Cervantesa – oba temeljna uporišta iberske kulturne tradicije – Dalìjeve božićne čestitke čine možda manji, ali iznimno zanimljiv segment njegova opsežnog umjetničkog opusa. Prva čestitka, Felicitation de Navidad, osobito je sugestivna te prikazuje božićno drvce čije su grane oblikovane od anđeoskih krila, gotovo spremnih za let.

Merry X-mas: kritika konzumerizma Keitha Haringa

Godine 1984. Keith Haring, istaknuti predstavnik njujorškog grafitizma, ostvario je provokativno djelo čiji je središnji motiv Djed Božićnjak razapet i žrtvovan na oltaru konzumerizma. U djelu Merry X-mas Haring, prepoznatljivom ironijom, promišlja o materijalističkom i često površnom zaokretu koji je Božić poprimio u društvu blagostanja. Na scenu postavlja Djeda Božićnjaka koji nipošto ne djeluje patnički: s isplaženim jezikom i namigivanjem, on se gotovo naslađuje sekularizacijom blagdana izvorno religijskog značenja te postupnim slabljenjem vrijednosti koje su uz njega bile vezane.

Nativity: provokarivni i neobarokni prikaz Isusovog rođenja u djelu Davida LaChapellea

Između neobarokne, raskošne estetike i brojnih upliva kiča, američki fotograf David LaChapelle naviknuo nas je na vizualne provokacije i izravne poruke. U tom smislu njegova Nativity, nastala 2012. godine, nije iznimka. Šarena, pretjerana i vizualno zasićena, LaChapelleova Nativity zasigurno ne ostavlja promatrača ravnodušnim: među minotaurima i prizivima afričke plemenske umjetnosti nastaje kaleidoskopska mješavina sakralnih i profanih referenci.

Nativity nije prvi LaChapelleov ulazak u svijet religije – područje koje ga je oduvijek snažno fasciniralo, do te mjere da je sam autor posjet Sikstinskoj kapeli 2006. godine označio kao prijelomni trenutak u svojoj umjetničkoj karijeri.