"Kako nastaje strah", pitala je autore bistra sedmogodišnja Mirta te svojim iskrenim, a teškim pitanjem stavila na tren u neugodan položaj sve prisutne odrasle ljude. Autorica Milica Sinkauz je odgovorila: "Možda je strah kod djece trebao nastati zato da bi nakon njega nastala hrabrost"
"Kako nastaje strah", pitala je autore bistra sedmogodišnja Mirta te svojim iskrenim, a teškim pitanjem stavila na tren u neugodan položaj sve prisutne odrasle ljude. Autorica Milica Sinkauz je odgovorila: "Možda je strah kod djece trebao nastati zato da bi nakon njega nastala hrabrost"
"Moj tata se boji ići na posao", nasmijao je Filip, prvašić osnovne škole Vidikovac svu publiku u Circolu na promociji sjajne slikovnice "Ništa strašno", autor(ic)a Ivane Đule, Milice Sinkauz i Dominika Vukovića.
- Kako nastaje strah, pitala je autore bistra sedmogodišnja Mirta te svojim iskrenim, a teškim pitanjem stavila na tren u neugodan položaj sve prisutne odraslije ljude.
Spisateljica Milica Sinkauz je zatim odgovorila: "Možda je strah kod djece trebao nastati zato da bi nakon njega nastala hrabrost. Da bi djeca našla hrabrost, najprije trebaju postojati neki mali strahovi od nečega".
- Kao što se glavni junak u ovoj knjizi, 'Mali Strah', prestane bojati, a dječak kojeg bi on trebao uplašiti postane mu i prijatelj, dodala je moderatorica Iris Mošnja.
Najmlađe učenike ove pulske škole, njih 20-ero, nije spriječio prolom oblaka da dođu na top događaja drugog dana Monte Librića, a nešto manji broj djece pokazao se odličnim za opušteno, duhovito, maštovito pa i fokusirano jednosatno druženje, kako i zaslužuje ovo vrijedno literarno-likovno, kao i edukativno djelo koje je objavio Bodoni, specijalizirana nakladnička kuća unutar zagrebačke Frakture.
"Ništa strašno" priča je o Dječaku i njegovom strahu. Dječak se boji mraka pa mu tata prije spavanja priča priču o obitelji strahova. Tu su mama Strah, tata Strah i glavni junak Mali Strah čiji je najveći strah postati strašan. Plah je i ne želi plašiti djecu, iako obitelj upravo to od njega očekuje. Ne pomaže mu ni strašna škola u kojoj mu učiteljica Fobija predaje strašne predmete kao što su strahovježbe ili strašematika.
No, kada Mali Strah upozna Dječaka kojega bi trebao plašiti, kroz razgovor i igru obojica će shvatiti da su puno sličniji nego što su zamišljali. Jer svatko se nečega boji, zar ne? Na kraju priče gasi se svjetlo, pali se mrak, dječak se oprašta od Malog Straha, a na njegovo se mjesto ušulja Mala Hrabrost
- I moja djeca su se raznoraznih stvari bojala, a u nekom trenutku posebno mraka i tog gašenja svjetla. Još uvijek manja djeca spavaju s lampicom koja se automatski u jednom trenutku gasi, nakon što dijete zaspi. Netko se boji mraka, netko nečeg drugog. U svakom trenutku u životu imamo neke male strahove. Moj je, recimo, strah od visine, a neki su strahovi smiješni kao strah od pospremanja sobe koji ima moj 13-godišnji sin. Sa strahovima se trebamo suočiti na način da si kažemo da nije strašno imati strah, da je to skroz OK, da ga prihvatimo i da se naučimo time živjeti. Zato smo zapravo i pisali ovu slikovnicu, poručila je spisateljica Ivana Đula.
Njena kolegica Milica Sinkauz kazala je da su htjeli govoriti o dječjim osjećajima, a osim sreće i tuge, strah i je bio najzanimljiviji jer su mogle zamisliti najrazličitije likove pa su tako malo-pomalo došli do ove priče, koju je onda ilustrirao Dominik Vuković.
- Moraš priči strahu, upoznati ga. Mislim da je mi je jedan od prvih strahova bio strah od nepoznatog. I onda upoznaš nešto manje poznato i onda te je manje strah, kazao je Dominik okupljenoj djeci, dodavši odraslima da je tehnika bila više crtačka nego slikarska.
"Htio sam napraviti crteže s pastelom i bojicama, tako da imaju 'sirovost' odnosno bliski odnos s promatračem, da imaš osjećaj da taj crtež možeš sam napraviti na isti način, da možeš sam prenijeti svoj strah na papir, da se stvori bliskost između crteža i crtača", pojasnio je Dominik.
Ivana Đula rođena je 1983. u Dubrovniku. Nakon klasičnog glazbenog obrazovanja, diplomirala je komparativnu književnost i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te završila MA studij dramaturgije izvedbe na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2010. radi kao dramaturginja te autorica glazbe i teksta, surađujući s brojnim redateljima, koreografima i izvođačima u kazalištima diljem Hrvatske te u Sloveniji.
Zajedno s Milicom Sinkauz autorica je desetak dramskih tekstova i adaptacija za djecu od kojih su dva nagrađena Nagradom Mali Marulić, a jedan nagradom za najbolji tekst na lutkarskom festivalu InPut. Kao autorica glazbe samostalno i u suradnji s Lukom Vrbanićem komponira za kazalište i film, za što je nagrađena na domaćim i međunarodnim festivalima. Pedagoškim radom bavi se od 2002. surađujući s brojnim festivalima, centrima za kulturu, vrtićima i školama, a 2014. pokreće udrugu za edukaciju djece i mladih u području izvedbenih umjetnosti, Artarea. U sklopu udruge, u suradnji s brojnim pedagozima i umjetnicima, organizira i vodi glazbene, poetske, dramske i multimedijalne radionice za djecu. Živi u Zagrebu s Lukom, Petrom i Dešom.
Milica Sinkauz rođena je 1982. u Splitu. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost te lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2006. do 2012. radi kao dramska pedagoginja u Učilištu Zagrebačkog kazališta mladih, pohađa radionice u zemlji i inozemstvu te stječe zvanje dramskog pedagoga. Od 2012. inspicijentica je u istom kazalištu, a dramsko-pedagoški rad nastavlja kroz samostalne projekte.
Od 2014. sudjeluje u radu udruge za edukaciju djece i mladih u području izvedbenih umjetnosti - Artarea, u sklopu koje u suradnji s Ivanom Đulom osmišljava i vodi cikluse kreativnih dramsko-glazbenih radionica „Od priče do predstave“.
Zajedno s Ivanom Đulom autorica je desetak dramskih tekstova, kao i adaptacija za djecu i mlade od kojih su dva nagrađena Nagradom Mali Marulić za najbolje dječje dramske tekstove, a jedan nagradom za najbolji dramski tekst na InPut festivalu. Tekstovi su postavljeni i igraju u dječjim kazalištima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru. Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela (SPID). Živi i radi u Zagrebu.
Dominik Vuković rođen je u Zagrebu 13. prosinca 1990. godine. Završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, te potom 2015. zagrebačku Akademiju likovnih umjetnosti - smjer grafike u klasi Svjetlana Junakovića. Izlagao je na nekoliko grupnih izložbi i četiri samostalne od kojih se ističe samostalna izložba „Hahari i žabe“ u zagrebačkoj Laubi. Dobitnik je prve nagrade za vizualno rješenje plakata „Dani poljskog suvremenog filma” 2013. godine. Na međunarodnoj izložbi minijatura 2014. u Zaprešiću osvaja treću nagradu. Radio je i na pjesničko-grafičkoj mapi “Ljudi su glazbala” s hrvatskim pjesnikom Miljenkom Muršićem 2017. godine.
Sudjelovao je na brojnim likovnim kolonijama i radionicama, te na umjetničkoj rezidenciji „AIR Krinzinger” u mjestu Kuberton u Istri, a radove iz Kubertona izlagao je na grupnim izložbama u Novigradu i Beču. Nakon diplome djeluje u kolektivu „Space Shuttle” s Klarom Rusan i Martinom Hrastićem. Surađivao je s kolektivom Pimp my Pump u ateljeu ulične umjetnosti Lapo-Lapo i tamo se upoznaje s izradom murala. Surađuje s hrvatskim izdavačkim kućama Fraktura, V.B.Z., Albatros i Mala zvona.
Ilustrirana novela „Dugog putovanja cilj” (Mala zvona, 2019.) njemačkog autora Michaela Endea i slikovnica hrvatskog pisca Zorana Ferića „San ljetne noći” s njegovim ilustracijama uvrštene su na popis 25 najljepše oblikovanih naslovnica 2019. u Hrvatskoj prema izboru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Za autorsku slikovnicu „Svjetlana i sni o letu“ (Mala zvona, 2020.) dobio je nagradu „Grigor Vitez“. Živi i radi kao freelance ilustrator, grafičar i slikar u Zagrebu, a od 2019. godine radi kao vanjski suradnik na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na grafičkom odsjeku.
Ovaj spektakl donosi raznovrstan program koji će publici predstaviti tradicionalne plesove, glazbu i kostime iz različitih dijelova naše zemlje. Uz domaćina KUD "Uljanik" iz Pule nastupiti će i KUD "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana te KUD "Zvir" iz Jelenja koji će svojim izvedbama oživjeti bogatu folklornu baštinu
Prikazivanjem odabranih dokumentarnih filmova, Cinema Politica u Rojcu otvara dijalog te stvara prostor za raspravu o važnim i aktualnim društvenim i političkim temama kroz snagu filmske umjetnosti
Primajući u članstvo nove članice Predsjednica Ogranka Istra Gordana Restović naglasila je važnost međusobnog povezivanja i međusobne podrške žena poduzetnica
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
