Na trodnevnim Pulskim susretima, svojevrsnom festivalu znanja, ideja i fascinacija, koji se ove godine po prvi put odražava u Društevnom centru Rojc, jučer je predavanje pod nazivom „Neven Kirac i zaboravljeni narodni heroji Istre“ održala novinarka portala Istra24 Maja Jokanović.
Predavanje je tematski bilo posvećeno Nevenu Kircu, o kojem je predavačica već pisala za naš portal, mladiću iz Medulina stradalom u 2. svjetskom ratu, čijom je pričom prije dvije godine Jokanović započela seriju tekstova „Imena koja smo znali“, posvećenu osobama po kojima su se nekada nazivale škole u Istri. Ovaj je ciklus, prema riječima autorice, prije dvije godine rođen iz njene želje da 'na Internet dovede' Kirčevu priču koju nije bilo moguće pronaći online.
- Da ste 2022. godine pitali Google, Wikipediju, Istrapediju ili bilo koju tražilicu tko je bio Neven Kirac, ne biste uspjeli dobiti niti jedan njegov biografski podatak, a stogodišnja Osnovna škola Šijana čak je četiri desetljeća nosila njegovo ime, rekla je Jokanović, dodavši kako je ova priča kasnije pokrenula niz novih biografija osoba nedovoljno poznatih na internetu.
Rane devedesete bile su obilježene plitkim i površnim shvaćanjem podataka, rekla je Jokanović tijekom prezentacije, pa su se, u paničnom bježanju od socijalizma i komunizma, potkradale neoprostive greške u 'brisanju' pojedinih imena.
- Dječaci koji su ginuli s petokrakom na čelu, kasnije su nestajali s popisa 'podobnih' zbog političkog sustava čiji je simbol bila petokraka. Ali ti su dječaci ginuli prije uspostavljanja tog sustava. Zanemarivanjem njihovih imena izbrisan je i važan dio našeg identiteta, a u mnogim slučajevima nije bilo nikakvog razloga za to. Paradokse koje je ovo stihijsko uklanjanje imena izazvalo, možda najbolje dokazuje primjer Nevena i njegovog oca Josipa Kirca. Naime, u tekstovima o Nevenu, koje je studiozno početkom ’80.-ih izradio tadašnji ravnatelj OŠ 'Neven Kirac' Edo Girardi, navodi se da ne postoji dokaz da je Neven ikada bio član SKOJ-a ili komunističke partije. Pa opet, njegova priča se ugasila devedesetih, u navali bježanja od svega 'komunističkog'.
Još veći paradoks obilježio je priču njegovog oca Josipa, strastvenog borca za uvođenje hrvatskog jezika u školstvo u Istri, za pravo na korištenje hrvatskog jezika i, konačno, za pripajanje Istre Hrvatskoj, a priča o Kircima 'ugašena' je upravo u trenutku osamostaljenja Hrvatske. To su priče koje moramo pričati; Nevenovu ponovno, a Josipovu po prvi put. To je i svojevrsni zadatak koji sam sebi zadala, ispričati priču Josipa Kirca, rekla je Jokanović, naglasivši da je važno napomenuti da, iako mnogi misle da je mijenjanje imena osnovnih škola bila državna odluka, ona je zapravo donesena na razini Pule, i nije primjenjivala se čak ni u cijeloj Istri.
Jedina sačuvana fotografija (u vlasništvu Andreja Badera)
- U Labinu i dan danas imate školu Ive Lole Ribara, koja se kod nas već 30 godina zove Kaštanjer. Nedešćina čuva Ime Vitomira Širole Paje, nekoliko je škola Vladimira Gortana…. Pula, nažalost, neka važna imena nije uspjela sačuvati. Zato danas moramo imati hrabrosti spasiti ih i vratiti. Netko je tih istih devedesetih očigledno imao hrabrosti spasiti ime Giuseppine Martinuzzi i ona danas nije zaboravljena, dodala je autorica.
Tijekom predavanja, Jokanović se osvrnula i na težinu pronalaženja pojedinih biografskih podataka u današnje vrijeme i mehanizme traženja zbog kojih se priče, koje bi se trebalo pisati prema lako dostupnim povijesnim podacima, ponekad nastaju mjesecima kao rezultat pravog istraživačkog novinarstva. Ali, jednako tako se kroz rad na seriji tekstova „Imena koja smo znali“ uvjerila da se informacije jednako tako lako mogu vratiti 'među žive' kao što mogu i nestati.
- Kažu da svaka osoba umre dvaput; prvi put u trenutku fizičke smrti, a drugi put kada joj se ime prestane izgovarati. Nadam se da možemo dokazati da postoji i nastavak koji kaže da se svako ime može vratiti, ako se dovoljno potrudimo.
Pulski susreti 2024 nastali su u suorganizaciji Studija Pulski susreti i Saveza udruga Rojca i predstavljaju splet kraćih predavanja, edukacijskih ili motivacijskih izlaganja za publiku, po uzoru na TEDx prezentacije. Od 2. do 4. rujna, u DC Rojc u sklopu ovih susreta održava se 12 ovakvih predavanja
