Nakladnik ističe kako je u knjizi posebna pozornost posvećena glagoljici kao pismu jer je ono, u prvotnoj zamisli kao "obla glagoljica", bila jasna teološka formula
Nakladnik ističe kako je u knjizi posebna pozornost posvećena glagoljici kao pismu jer je ono, u prvotnoj zamisli kao "obla glagoljica", bila jasna teološka formula
Knjigu akademika Josipa Bratulića "Hrvatska glagoljica - Postanak, razvitak, značenje", koja se bavi glagoljicom u hrvatskoj društvenoj, književnoj i religijskoj povijesti objavila je Matica hrvatska.
Nakladnik ističe kako je u knjizi posebna pozornost posvećena glagoljici kao pismu jer je ono, u prvotnoj zamisli kao "obla glagoljica", bila jasna teološka formula.
Kad su Bugari, napominje, prihvatili grčko pismo, koje danas zovemo ćirilica, a zatim i ostali istočni Slaveni, glagoljica je ostala samo na dijelu hrvatske zemlje (Istra, Kvarnerski, otoci, Zadar), ali s jakim utjecajem na cjelokupnu hrvatsku pisanu kulturu.
Recenzent knjige akademik Stjepan Damjanović naglašava kako se u Bratulićevim raspravama ističu trajni tragovi misije Svete braće.
Glagoljaši su, podsjeća, organizirali bogatu književnost u svojim rukopisnim knjigama, brevijarima, misalima, zbornicima različitoga sadržaja, ali su bili i među prvima koji su prihvatili tisak kao blagodat za svoju misiju osnivajući i na našem terenu svoje tiskare.
Na glagoljskom pismu napisana su i hrvatskim jezikom važna liturgijska, književna i pravna djela, istaknuo je Damjanović.
Recenzentica Tanja Kuštović smatra kako knjiga predstavlja cjelovit pogled na jedan svijet koji samo naizgled pripada prošlosti, a zapravo je sastavni dio naše sadašnjosti.
Knjiga Josipa Bratulića donosi tekstove autora koji se čitav život bavio glagoljaštvom – što uključuje i glagoljsko pismo i tekstove, ali i društvene, vjerske i političke prilike u kojima su glagoljaši živjeli i radili, dodala je.
Knjiga "Hrvatska glagoljica - Postanak, razvitak, značenje" (344 str.) podijeljena je na pet poglavlja - Solinska braća; Glagoljica; Područja glagoljice; Glagoljični spomenici, hrvatskoglagoljski misali, brevijari i zbornici te Zakonici, statuti, regule, matične knjige.
Filolog, književni povjesničar i povjesničar kulture akademik Josip Bratulić rođen je 1939. u Svetom Petru u Šumi. Autor je i priređivač te urednik brojnih knjiga i članaka o hrvatskoj pisanoj kulturi i glagoljici. Temeljni sloj njegova znanstvenog opusa čine istraživanja o starijim razdobljima hrvatske književnosti te ona o ćirilometodskom naslijeđu u hrvatskoj kulturi. Tome dijelu njegova opusa pripadaju brojne rasprave i knjige, među kojima i "Istarski razvod", "Aleja glagoljaša Roč – Hum", "Vinodolski zakon" i "Leksikon hrvatske glagoljice".
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
