Politika i društvo

UKLANJANJE VIŠE OD 28 TISUĆA TONA SRF-A

Ministrica se oglušila na upit SDP-ove zastupnice Sanje Radolović o mogućoj 'blokadi' Kaštijuna

Zanimljiv detalj jest da je Fond za zaštitu još u lipnju 2023. godine objavio Javni poziv za sufinanciranje izrade dokumentacije za pripremu pilot-projekata vezanih uz iskorištavanje energetskog potencijala otpada kao resursa. Temeljem tog poziva Kaštijunu su dodijeljena sredstva te je sklopljen Ugovor u iznosu od 50.000 eura bez PDV-a. Do danas Kaštijun sredstva nije iskoristio


 
4 min
Danijela Bašić-Palković
Foto:Pixsell

Zanimljiv detalj jest da je Fond za zaštitu još u lipnju 2023. godine objavio Javni poziv za sufinanciranje izrade dokumentacije za pripremu pilot-projekata vezanih uz iskorištavanje energetskog potencijala otpada kao resursa. Temeljem tog poziva Kaštijunu su dodijeljena sredstva te je sklopljen Ugovor u iznosu od 50.000 eura bez PDV-a. Do danas Kaštijun sredstva nije iskoristio

Nakon što je sredinom rujna Državni inspektorat naredio Kaštijunu uklanjanje više od 28 tisuća tona goriva iz otpada i to u roku od 60 dana, a Kaštijun se na tu odluku žalio, pitanje zbrinjavanje goriva iz otpada, a koje se od samog početka gomila u županijskom centru, aktualizirano je i u Hrvatskom saboru.

Podsjetimo, gradsko županijsko trgovačko društvo Kaštijun uputilo je žalbu na odluku DIRH-a tvrdeći da je rok od 60 dana prekratak za provođenje postupka javne nabave za uklanjanje SRF-a niti je toliku količini u tako kratkom roku fizički moguće ukloniti s predmetne lokacije.

Upravo o „prekratkom“ roku pitanje ministrici zaštite okoliša i zelene tranzicije Mariji Vučković postavila je SDP-ova saborska zastupnica i županijska vijećnica Sanja Radolović pitajući ministricu “smatra li da je rok od 60 dana realan i izvodiv, te hoće li Ministarstvo intervenirati kako bi se spriječilo blokiranje Kaštijuna?"

Također, Radolović je pitala „zašto Republika Hrvatska temeljem zakonske regulative do danas nije uspostavila Burzu otpada, odnosno tržišni mehanizam za plasman goriva iz otpada, unatoč tome što je to rješenje već godinama standard u državama u našem okruženju?"

U podužem odgovoru ministrice zapravo nema jasnog pojašnjenja o roku koji upravo ovih dana ističe, a još manje o tome planira li Ministarstvo intervenirati kako bi se spriječila blokada rada županijskog Centra.

Ministrica je, pak iznijela podatak da je prema Nacionalnom izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu iz ožujka 2025., u Istarskoj županiji skupljeno 112.417, tona komunalnog otpada dok je stopa odvojenog sakupljanja iznosila 36,9 %, te je sakupljeno 4.714 tona biootpada, dok podataka o kompostiranju komunalnog otpada nema.

I Ministarstvo navodi da je uzrok problema koji se pojavljuju u CGO Kaštijun prije svega nedovoljno odvajanje otpada, a posebno biootpada na području Istarske županije.

Upravo nastavno na problematiku otežanog i skupog plasmana goriva iz otpada uzrokovanog, između ostalog, i nedostatkom postrojenja za energetsku oporabu goriva iz otpada na području Republike Hrvatske, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je CGO Marišćina i CGO Kaštijun u periodu od 2020. do 2023. godine troškove zbrinjavanja goriva iz otpada. Za navedeno je do kraja 2023. godine utrošeno 743.247 eura po korisniku, što je činilo 40 % Fondu prihvatljivih i opravdanih troškova.

Kako je navela ministrica zaštite okoliša, tijekom 2023. i 2024. godine, operativni CGO-i koji trenutačno proizvode gorivo iz otpada, dostavili su zahtjeve za sufinanciranjem goriva iz otpada.

Nakon što je Fond razmotrio mogućnosti sufinanciranja, Ministarstvo je potom predložilo Vladi donošenje Odluke kojom bi se Fondu osigurala financijska sredstva za pokriće dijela troškova zbrinjavanja goriva iz otpada trgovačkim društvima koja upravljaju izgrađenim Centrima za gospodarenje otpadom, odnosno, Fond bi sufinancirao zbrinjavanje goriva iz otpada u iznosu od 750.000 eura po korisniku u tekućoj te u iduće dvije godine (2025., 2026. 2027. godini), po modelu dodjele potpora male vrijednosti za poslovne subjekte koji obavljaju usluge od posebnog gospodarskog interesa.

Kako je potvrdila nadležna ministrica, navedeni prijedlog se trenutno nalazi u proceduri donošenja Vlade Republike Hrvatske,te će se po donošenju tog prijedloga, moći sklopiti ugovori kojima će se urediti međusobna prava i obveze ugovornih strana.

Svakako zanimljiv detalj jest da je Fond još u lipnju 2023. godine objavio Javni poziv za sufinanciranje izrade dokumentacije za pripremu pilot-projekata vezanih uz iskorištavanje energetskog potencijala otpada kao resursa.

Temeljem tog javnog poziva dodijeljena su sredstva te je sklopljen Ugovor s trgovačkim društvom Kaštijun d.o.o. u iznosu od 50.000 eura bez PDV-a, što čini 100% procijenjenih i Fondu opravdanih troškova za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Sama dokumentacija sadrži izradu studije izvedivosti s analizom troškova i koristi te idejno rješenja za pilot postrojenja za energetsku oporabu gorivog otpada.

- Smatramo da bi navedena dokumentacija također mogla doprinijeti u rješavanju problematike goriva iz otpada, međutim, trgovačko društvo Kaštijun d.o.o., kao korisnik odobrenih sredstava, zasad nije pristupio korištenju dodijeljenih sredstava Fonda za realizaciju navedenog projekta, navela je ministrica u odgovoru SDP-ovoj zastupnici.

Također, navela je da je Ministarstvo u suradnji s Fondom prethodnih godina financijski pomagalo CGO-ima za zbrinjavanje goriva iz otpada te da će i ubuduće sudjelovati u rješenju tog problema sukladno financijskim mogućnostima.

 -Osim navedenog, Ministarstvo nastoji ubrzati prilagodbu postrojenja za proizvodnju cementa za obradu goriva iz otpada, pri čemu napominjemo da svaki CGO treba svojim načinom rada pridonijeti većoj kakvoći goriva iz otpada koja bi bila prihvatljiva što većem broju postrojenja za njegovo zbrinjavanje, navela je na kraju ministrica zaštite okoliša Marija Vučković.

Dodajmo i to, Kaštijunu je nedavno produžen rok za isplatu kredita u iznosu od 1,6 milijuna eura jer u zadanom roku nije raliziran ni projekt gradnje novog postrojenja za zbrinjavanje željezne frakcije, a nije realizirano ni ulaganje u bioreaktorsku plohu.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.